Romanos 11
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVI
1 Asakitshi paala taya soo'opünaa tüü: Saa'u shiyouktünüin nünüiki Maleiwa natüma wainma na wayuu Israelkana, ¿niyüülajataapa Maleiwa na nüpüshikana? Nnojo. Nnojotsü shiain tia. Nnojoishi niyüülajüin tayakai, je shiimüin judíoin taya. Noo'uliwo'u taya na watuushikana Israel je Abraham. Je Benjamín te'iruku.
1 Pergunto, pois: Acaso Deus rejeitou o seu povo? De maneira nenhuma! Eu mesmo sou israelita, descendente de Abraão, da tribo de Benjamim.
2 Shiimüin sünain nnojolin niyüülajüin Maleiwa na nüpüshikana, na nüneekatüjüliikanaya paala sümaiwa. Soto jaa'in nüchiki Elías, tü ashajünakat sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa. Müshi Elías nümüin Maleiwa sünain niyoujain na Israelkana:
2 Deus não rejeitou o seu povo, o qual de antemão conheceu. Ou vocês não sabem como Elias clamou a Deus contra Israel, conforme diz a Escritura?
3 “Maleiwakalee, no'uta aa'inchii wainma na pünüikimaajanakana je nojunnajirüin tü a'ajüleekalüirua. Taya apütaaka ne'e tamüiwa sümaajaa no'uteein ma'i taa'inya”.
3 "Senhor, mataram os teus profetas e derrubaram os teus altares; sou o único que sobrou, e agora estão procurando matar-me".
4 Je nünüiki chi Maleiwakai ni'ipajee Elías: “Nnojoishi piain pümüiwa na'akajee na Israelkana sünain oonooin sümaa tanüiki. Takatalüin tanainmüin maa aka 7.000 wayuu na'akajee na wayuu Israelkana eekai ayatüin sünain oonowaa sümaa tanüiki, eekai nnojoliin jüüjüüin nümüin chi maleiwayaa kanüliakai Baal”, müsü.
4 E qual foi a resposta divina? "Reservei para mim sete mil homens que não dobraram os joelhos diante de Baal".
5 — ausente —
5 Assim, hoje também há um remanescente escolhido pela graça.
6 — ausente —
6 E, se é pela graça, já não é mais pelas obras; se fosse, a graça já não seria graça.
7 Na'akajee na Israelkana, na eekai anajiraain nümaa Maleiwa, naya ne'e na aneekuushikana nütüma. Otta tü wane napüshikat, mayaainje kee'ireein saa'in anainjatüin shia no'ulu'u Maleiwa, nnojotsü suuntüin süka nüchecherüin Maleiwa saa'in suulia sünoujajüin nünain.
7 Que dizer então? Israel não conseguiu aquilo que tanto buscava, mas os eleitos o obtiveram. Os demais foram endurecidos,
8 Otta tü nachikikat, ashajünüsü paala, müsü mayaa:
8 como está escrito: "Deus lhes deu um espírito de atordoamento, olhos para não ver e ouvidos para não ouvir, até o dia de hoje".
9 — ausente —
9 E Davi diz: "Que a mesa deles se transforme em laço e armadilha, pedra de tropeço e retribuição para eles.
10 — ausente —
10 Escurençam-se os seus olhos, para que não consigam ver, e suas costas fiquem encurvadas para sempre".
11 Asakitshi paala taya: Na wayuu Israelkana, saa'u ayatüin naya sünain ayouktaa nünüiki Maleiwa, ¿ashanaashii naya sünain amüloulin sükajee tia? Nnojo. Nnojotsü shiain tia. Sükajee kaainjalain naya sünain nayouktüin Cristo, nükaaliijain Maleiwa na gentilekana sünain o'tte'ennaa. Müleka nachunjale aa'in na judíokana nachiirua na gentilekana sünainjee tia, eesü süpüla kee'ireein naa'in o'tte'ennaa nayakanaya.
11 Novamente pergunto: Acaso tropeçaram para que ficassem caídos? De maneira nenhuma! Ao contrário, por causa da transgressão deles, veio salvação para os gentios, para provocar ciúme em Israel.
12 Sükajee nayouktüin Cristo na judíokana, aküjünüsü nüchiki chi O'tte'erüikai namüin na gentilekana. Je talatüsü saa'in wayuu sainküin mma süka süküjünüin nüchiki Cristo sümüin wayuu ütamüinre'eya. Je alana'aleejeeria ma'i sünain talatüin saa'in so'uweena tia ka'ikat nanoujakat o'u wainma na judíokana sümaa no'tte'ennüinjanain.
12 Mas se a transgressão deles significa riqueza para o mundo, e o seu fracasso, riqueza para os gentios, quanto mais significará a sua plenitude!
13 Aashajaashi taya joolu'u jümüin jia anoujashii gentilekana chakana Roma. Saa'u tayain wane chi Aluwataaushi aneekünakai nütüma Maleiwa süpüla taküjainjatüin nüchiki chi O'tte'erüikai sümüin wayuu eekai gentilein sainküin mmakat süpüshua, kojutsü tatüma tü ta'yataakat anain nümüin Maleiwa ja'aka.
13 Estou falando a vocês, gentios. Visto que sou apóstolo para os gentios, exalto o meu ministério,
14 Otta süka nayain tapüshin na judíokana, tacheküin ma'i müleka nachunjale aa'in wainma nayakana jüchiirua jiakana gentilekana, süpüla nanoujainjanain nünain Cristo sümaa no'tte'ennüinjanainya.
14 na esperança de que de alguma forma possa provocar ciúme em meu próprio povo e salvar alguns deles.
15 Sükajee nayouktünüin na judíokana nütüma Maleiwa saaliijee manoujain naya, suuntüin joo wayuu süpüshua anaawajirawaa nümaa Maleiwa. Je so'uweena tia ka'ikat kamaneekat o'u chi Maleiwakai namüin na judíokana, talatashaateerü saa'in wayuu sainküin mma, sünain meerüin aka saa'in wane wayuu eekai süso'iraaitpain naa'in wane suwala süchikijee ouktaa.
15 Pois se a rejeição deles é a reconciliação do mundo, o que será a sua aceitação, senão vida dentre os mortos?
16 Aneekünüshii na wayuu Israelkana nütüma Maleiwa sümaiwa paala süpüla nüpüshinjanain naya je süpüla nakatannüinjanain suulia kaainjalaa. Akaajaa jia gentilekana maa'ulu yaa, aneekünüshii jia nütüma Maleiwa süpüla nüchooinjanain jia je süpüla nükatalüinjanain jia suulia kaainjalaa.
16 Se é santa a parte da massa que é oferecida como primeiros frutos, toda a massa também o é; se a raiz é santa, os ramos também o serão.
17 Müshii aka jia saa'in sütüna wunu'u sa'akajatü mojuui eekai shi'yotoonüin sümaa shi'itaanüin yaa miichipa'a sünain süsa'a wane wunu'u ekünaajuui achonlu süpüla kachoinjatüin tü sütünakat. Akaajaa na judíokana, müshii aka naya saa'in sütüna tü wunu'u ekünaajuuikat achon. Oshottünüsü sünainjee tü süsa'akat süpüla ji'itaanajanain jiakana shii'iraka.
17 Se alguns ramos foram cortados, e você, sendo oliveira brava, foi enxertado entre os outros e agora participa da seiva que vem da raiz da oliveira,
18 Jiakana gentilekana, jalia jia suulia a'waatawaa sulu'u jukuaippa noulia na judíokana. Soto jaa'in sünain nnojoliin jiain süsa'ain tia wunu'ukot, sütüna ne'e jia.
18 não se glorie contra esses ramos. Se o fizer, saiba que não é você quem sustenta a raiz, mas a raiz a você.
19 Eesü süpüla jümüin tamüin: “Oshottünüsü sütüna tü wunu'u ekünaajuuikat achon süpüla we'itaanajanain wayakana shii'iraka”, müshii.
19 Então você dirá: "Os ramos foram cortados, para que eu fosse enxertado".
20 Mayaainje shiimüin tü jümakat, soto jaa'in wane kasa: Niyouktüin chi Maleiwakai na judíokana saaliijee manoujain naya, je jia gentilekana, anaawajiraashii jia nümaa sünainjee tü jünoulakat. Je sükajee tüü, jalia jia suulia pülajüin jaa'in noulia na judíokana. Shia anaka alu'u mmorule jia neema Maleiwa.
20 Está certo. Eles, porém, foram cortados devido à incredulidade, e você permanece pela fé. Não se orgulhe, mas tema.
21 Saa'u niyouktüin Maleiwakai na judíokana saaliijee manoujain naya, shiimüin sünain niyoukteenain jia gentilekana müleka nnojorule jünoujain.
21 Pois se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará você.
22 Nnojo motüin jaa'in sünain kamaneein ma'i jümüin chi Maleiwakai müleka nnojorule jiyouktüin tü na'anasiakat. Alu'ujasa müleka jiyouktüle nia, nuu'ulaajeena jia maa aka naa'inrakat paala naka na judíokana eekai kaainjalain.
22 Portanto, considere a bondade e a severidade de Deus: severidade para com aqueles que caíram, mas bondade para com você, desde que permaneça na bondade dele. De outra forma, você também será cortado.
23 Tü sütünakalüirua oshottünakat sünainjee tü wunu'u ekünaajuuikat achon, nnojotsü isain achiküü shi'itaanüin süchikua sünain tü süsa'akat. Meena na wayuu judíokana. Müleka nanoujale nachikua nünain Maleiwa, nii'iyateerü na'anasia namüin nüchikua.
23 E quanto a eles, se não continuarem na incredulidade, serão enxertados, pois Deus é capaz de enxertá-los outra vez.
24 Tamüshii paala jia jüchikua: Tü sütünakat wunu'u sa'akajeejatkat mojuui, kapüleesü shi'itaanüin sünain süsa'a tü wunu'u miichipa'ajatkat ekünaajuuikat achon. Otta müsia tü sütünakalüirua oshottünakat paala sünainjee tü süsa'akat, mapüleesat shi'itaanüle süchikua sünainmüin.
24 Afinal de contas, se você foi cortado de uma oliveira brava por natureza e, de maneira antinatural, foi enxertado numa oliveira cultivada, quanto mais serão enxertados os ramos naturais em sua própria oliveira?
25 Tawalayuwaa, suulia pülajüin jaa'in noulia na judíokana, anashi taküjüle joolu'u jümüin süchiki wane kasa matüjaajuukat aa'u paala: Na judío achechennakana aa'in nütüma Maleiwa suulia nanoujajüin nünain, ayateena naya manoujain wane'ere'eya keraapa jerainjatüin tü gentile anoujainjatkat nünain Cristo.
25 Irmãos, não quero que ignorem este mistério, para que não se tornem presunçosos: Israel experimentou um endurecimento em parte, até que chegasse a plenitude dos gentios.
26 — ausente —
26 E assim todo o Israel será salvo, como está escrito: "Virá de Sião o redentor que desviará de Jacó a impiedade.
27 — ausente —
27 E esta é a minha aliança com eles quando eu remover os seus pecados".
28 Saa'u nayouktüin na judíokana tü nüchikikat chi O'tte'erüikai, nükaaliijain chi Maleiwakai na gentilekana sünain anoujaa nünain Cristo. Otta na judíokana, ja'itaina nayain nü'ünüüin chi Maleiwakai maa'ulu yaa, ayatshi'iya alin naya nüpüla süka naneekünüin nütüma paala sümaiwa süpüla nayainjanain nüpüshin je süka pansaain nünüiki namüin na nekii maalajanama'akana sünain nu'tte'erüinjanain naya.
28 Quanto ao evangelho, eles são inimigos por causa de vocês; mas quanto à eleição, são amados por causa dos patriarcas,
29 Je watüjaa aa'uchi chi Maleiwakai, müleka nüneeküle wane wayuu süpüla naa'inrüinjatüin kasa anasü nümüin, ayatsü pansaain waneepia nünüiki nümüin.
29 pois os dons e o chamado de Deus são irrevogáveis.
30 Jiakana gentilekana, moonoolosalii paala jia sümaa nünüiki Maleiwa waneepia. Otta müsia joolu'u, nümüliajüinapa jia Maleiwa sükajee moonooin na judíokana.
30 Assim como vocês, que antes eram desobedientes a Deus mas agora receberam misericórdia, graças à desobediência deles,
31 Je maa aka nümüliajüinapain jia, nümüliajeena na judíokana. Acheküshii amüliajünaa naya nütüma, süka nayouktüin tü nünüikikat.
31 assim também agora eles se tornaram desobedientes, a fim de que também recebam agora misericórdia, graças à misericórdia de Deus para com vocês.
32 Otta wayuu süpüshua, saaliijee shiyouktüin nünüiki Maleiwakai, ayüülajünüsü nütüma süpüla saa'inrüinjatüin tü mojusü kee'ireekat ma'i saa'in. Je acheküsü amüliajünaa shia nütüma suulia amüloulii.
32 Pois Deus colocou todos sob a desobediência, para exercer misericórdia para com todos.
33 Anashii wa'waajüle chi Maleiwakai. Kekiishaatashi ma'i nia. Nütüjaa aa'ulu kasa süpüshua. Nnojotsü wayaawatüin aa'u süpüshua tü kasa anasü naa'inrakat.
33 Ó profundidade da riqueza da sabedoria e do conhecimento de Deus! Quão insondáveis são os seus juízos, e inescrutáveis os seus caminhos!
34 Shia tü ashajünakat achiki sümaiwa paala sünain müin mayaa:
34 "Quem conheceu a mente do Senhor? Ou quem foi seu conselheiro? "
35 Nnojotsü kasain che'ojaain nümüin
35 "Quem primeiro lhe deu, para que ele o recompense? "
36 Nia kakumajalaka kasa süpüshua. Nia kataka atüma so'u kasa süpüshua süpüla kojutüinjachin nia sünainjee tü kasa anasü naainjakat. Joo'uya wa'waajaiwa nia süpüla ka'ikat süpüshua. Amén, anasü waa'inrüle tia.
36 Pois dele, por ele e para ele são todas as coisas. A ele seja a glória para sempre! Amém.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.