Mateus 25

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ayatshi Jesús aashajaain namaa na nikirajüinkana je tü wayuukolüirua sünain nümüin namüin: “¿Jameerü wayuu so'uweena tü ka'i tanteetkat o'u tachikua süpüla taluwataain saa'u? Meerü aka saa'in nakuaippa wane polooshii majayünnüü e'rajaashii wane mi'iraa shikiira ka'wayuusee. No'unakalaka shipialu'umüin tü wayuu jeketüjatkat ka'wayuusein süpüla na'atapajüinjachin chi wayuu su'wayuuseinjachikai. Alü'üjashii naya naramparase wane'ewai nakua.
1 Jesus disse:
2 — ausente —
2 Cinco eram sem juízo, e cinco eram ajuizadas.
3 — ausente —
3 As moças sem juízo pegaram as suas lamparinas, mas não levaram óleo de reserva.
4 — ausente —
4 As ajuizadas levaram vasilhas com óleo para as suas lamparinas.
5 Niasa chi jekechijachikai ka'wayuusein, koulainkalaka nia sünain antaa. Je süka nnojolüin nüntamaatüin, natunkeekalaka na majayünnüükana napüshua. Atunka müshi'iya naya.
5 Como o noivo estava demorando, as dez moças começaram a cochilar e pegaram no sono.
6 “Je süse'eru'upünaa aikat, su'waatakalaka wane wayuu sünain maa: ‘Anii antüin chi ka'wayuuseinjachikai. Jalaina nüpanapa’.
6 — À meia-noite se ouviu este grito: “O noivo está chegando! Venham se encontrar com ele!”
7 Achijiraa müshi'iya napüshua na majayünnüü polooshiikana sünain yapainjatüin natüma tü naramparasekat süpüla napanapüin nia anooipa'a.
7 — Então as dez moças acordaram e acenderam as suas lamparinas.
8 Otta na majayünnüü motokana aa'in seita, namakalaka namüin na eekana ama'ana: ‘Ayokujaweematüirü tü waramparasekalüirua süka yootchoin seita sulu'u. Anasü jüsülajüle wamüin süpüshi tü seita jüma'anakat’.
8 Aí as moças sem juízo disseram às outras: “Deem um pouco de óleo para nós, pois as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 Nasouktakalaka na majayünnüü kama'anakana seita sünain namüin namüin: ‘Nnojo. Müleka wasülajüle seita jümüin, eesü süpüla nnojoleerüin wama'ana süpüla tü waramparasekalüirua müleka saja'lajaamaatüle sulu'u. Shia anaka alu'u müleka ju'unüle süma'anamüin wane wayuu eekai suikküin’.
9 — “De jeito nenhum”, responderam as moças ajuizadas. “O óleo que nós temos não dá para nós e para vocês. Se vocês querem óleo, vão comprar!”
10 “Shiasa nachikiru'u sünain achajawaa seita, antüshi chi ka'wayuuseinjachikai miichipa'amüin. Na majayünnüü apanapakana nia, ekerotshii joolu'u nümaa sulu'umüin tü miichikat sünainmüin tü ekawaakat. Je nekerolapa, süsürünnakalaka so'u tü miichikat.
10 — Então as moças sem juízo saíram para comprar óleo, e, enquanto estavam fora, o noivo chegou. As cinco moças que estavam com as lamparinas prontas entraram com ele para a festa do casamento, e a porta foi trancada.
11 “Shiasa süchikijee tia, nantakalaka na wane majayünnüükana so'ulu'umüin tü miichikat sünain namüin nümüin chi jekechikai ka'wayuusein: ‘Tepayachee, pujutala wapüleerua’, namakalaka.
11 — Mais tarde as outras chegaram e começaram a gritar: “Senhor, senhor, nos deixe entrar!”
12 Otta nümakalaka namüin: ‘Shiimüin tü tamakat jümüin sünain nnojoliinapain jamajanain jia tamüin’, nümakalaka chi jekechikai ka'wayuusein yaa paülü'üjee.”
12 — O noivo respondeu: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eu não sei quem são vocês!”
13 Müshi joo Jesús: “Tamüshii jia jüchikua: Anakaja müleka yapale jia sünain eein jaa'in tapüla tayakai, süka tale'ejüinjachin tachikua jünainmüin so'uweena wane ka'i matüjaajuukat aa'u jütüma”.
13 E Jesus terminou, dizendo:
14 Nümakalaka joo Jesús nüchikua namüin: “¿Jameerü wayuu so'uweena tü ka'i tanteetkat o'u tachikua süpüla aluwatawaa saa'u? Meerü aka saa'in nakuaippa wane achepchiee a'yataashii nümüin wane wayuu washirü. O'unajachi nia süpüla kakaliaa sulu'umüin wane mma wattasü. Otta nüma'ichiki, neenajakalaka na nüchepchiakana nünainmüin süpüla ni'itaainjatüin najapulu'u tü nuwashirüinkat süma'inru'u nüle'ejüin, sünain nümüin namüin: ‘Süma'inru'u nnojolin taya jümaa, anuu taapüin jümüin tüü süpüla jiyalajüin kasa süka, jüikkaiwa shia, kachoinwa tü neetkat jütüma’, nümakalaka namüin.
14 Jesus continuou:
15 Ni'itaain najapulu'u wane, ja'rai wo'ot neerü. Je najapulu'u wane, ni'itaain piama wo'ot. Oo'ulaka chi wane'e, wane wo'ot. O'unüsü nütüma süchiirua tü nountakat na nüchepchiakana. Je süchikijee tia, nu'unakalaka chamüin ee'ewaire nia.
15 E lhes deu dinheiro de acordo com a capacidade de cada um: ao primeiro deu quinhentas moedas de ouro; ao segundo deu duzentas; e ao terceiro deu cem. Então foi viajar.
16 Shiasa nüchikiru'u, chi nüchepchia ni'itaakai ajapulu'u jarai wo'ot neerü, o'ttüshi yaawalaja'a sünain ayalajaa kasa süpüla nuikkaain. Kachonkalaka tü neetkat nütüma, ja'rai wo'ot, maa'aya aka tü aapünakat paala nümüin.
16 O empregado que tinha recebido quinhentas moedas saiu logo, fez negócios com o dinheiro e conseguiu outras quinhentas.
17 Akaajaa chi naapakai amüin piama wo'ot, kachonsü nütüma piama wo'ot.
17 Do mesmo modo, o que havia recebido duzentas moedas conseguiu outras duzentas.
18 Otta müshia chi naapakai amüin wane wo'ot paala, nüpotüin wane ishi süpüla nunujulüinjatüin tü neetkat sulu'u.
18 Mas o que tinha recebido cem moedas saiu, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do patrão.
19 “Shiasa mapa kakalia süchikijee, nüle'ejakalaka chi washitshikai nipialu'umüin süpüla nütüjaainjatüin saa'u sukuaippa tü neerü ni'itaakat paala najapulu'u na nüchepchiakana.
19 — Depois de muito tempo, o patrão voltou e fez um acerto de contas com eles.
20 Chi nüchepchia kajapulu'ukai ja'rai wo'ot neerü, müshi nümüin: ‘Aluwataashikalee, anu'uya ja'rai wo'ot neerü süchon tü ja'raikat wo'ot neerü paapakat paala tamüin. Anuukalaka tü polookot wo'ot’, nümakalaka.
20 O empregado que havia recebido quinhentas moedas chegou e entregou mais quinhentas, dizendo: “O senhor me deu quinhentas moedas. Veja! Aqui estão mais quinhentas que consegui ganhar.”
21 Nümakalaka joo chi washitshikai nümüin: ‘Tachepchiee, wayuuja'a eera anashi pia, anasü ma'i tü paa'inrakat. Saa'u pikeraajüin sümaa tü te'itaakat püpüleerua, mayaasüje palitchon shia, te'itaainjachi pia joolu'u süpüla laülawaa saa'u kasa wainma. Anakaja müleka talatüle ma'i paa'in wanaa tamaa’, nümakalaka chi washitshikai nümüin.
21 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
22 Chi nüchepchia kajapulu'ukai piama wo'ot neerü, müshi nümüin: ‘Aluwataashikalee, anu'uya piama wo'ot neerü süchon tü piamakat wo'ot neerü paapakat paala tamüin. Anuukalaka tü pienchikat wo'ot’, nümakalaka.
22 — Então o empregado que havia recebido duzentas moedas chegou e disse: “O senhor me deu duzentas moedas. Veja! Aqui estão mais duzentas que consegui ganhar.”
23 Nümakalaka chi washitshikai nümüin: ‘Tachepchiee, wayuuja'a eera anashi pia, anasü ma'i tü paa'inrakat. Saa'u pikeraajüin sümaa tü te'itaakat püpüleerua mayaasüje palitchon shia, te'itaainjachi pia joolu'u süpüla laülawaa saa'u kasa wainma. Anakaja müleka talatüle ma'i paa'in wanaa tamaa’, nümakalaka chi washitshikai nümüin.
23 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
24 — ausente —
24 — Aí o empregado que havia recebido cem moedas chegou e disse: “Eu sei que o senhor é um homem duro, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 — ausente —
25 Fiquei com medo e por isso escondi o seu dinheiro na terra. Veja! Aqui está o seu dinheiro.”
26 Nümakalaka chi washitshikai nümüin: ‘Tachepchiee, pia ku'lajaakai aa'in, pi'rala ne'e wayumüin tamüin tü paa'inrakat. Süka pütüjaainje taa'u sünain wayuuin iche ajapüchi taya,
26 — “Empregado mau e preguiçoso!”, disse o patrão. “Você sabia que colho onde não plantei e junto onde não semeei.
27 ¿jamaka'a nnojotka'a paapüin tü neetkat sümüin wane wayuu süpüla shi'yate'erüin shia süpüla kachoinjatüin shia tapüla?’, nümakalaka nümüin.
27 Por isso você devia ter depositado o meu dinheiro no banco, e, quando eu voltasse, o receberia com juros.”
28 “Nümakalaka joo chi washitshikai namüin wane nüchepchiakana: ‘Jüsüta jümata nuulia türa neerü nüma'anakat saapünaiwa nümüin chi kama'anakai poloo wo'ot.
28 “Tirem dele o dinheiro e deem ao que tem mil moedas.
29 Tamüshii paala jia: Chi wayuu eekai koo'omüin nütüma tü aapünakat nümüin, aapüneerü soo'omüin nümüin. Akaajasa chi eekai nnojolüin koo'omüin nütüma tü aapünakat nümüin, asütüneerü nuulia.
29 Porque aquele que tem muito receberá mais e assim terá mais ainda; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
30 Je joolu'u, jujuittira chira achepchiee e'rüikai wayumüin anooipa'amüin sa'akamüin tü piyuushikat eere shi'yalajüin ma'i wayuu waneepia sütüma tü müliaa shi'rakat’.
30 E joguem fora, na escuridão, o empregado inútil. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
31 “Je so'uweena tü ka'i tanteetkat o'u tayakai, chi Shipayakai Wayuu, sümaa eeinjanain napüshua na aapieekana tamaa, je sünain e'itaaushin taya nütüma Maleiwa süpüla aluwatawaa wanaa nümaa, o'tteechi taya sünain aluwatawaa.
31 Jesus terminou, dizendo:
32 Je so'uweena ka'ikat tia, okotchojüneerü tamülatu'umüin wayuu süpüshua sainküinjee mmakat süpüshua. Takatajeena na wayuukana maa aka nütüma wane anneetpü'ü sünain nükatajüin tü anneetkalüirua suulia tü kaa'ulakalüirua.
32 Todos os povos da terra se reunirão diante dele, e ele separará as pessoas umas das outras, assim como o pastor separa as ovelhas das cabras.
33 Na wayuu eekai naa'inrapü'üin tü nüchekakat chi Maleiwakai napüleerua, takataleena naya yaa tekialu'ujee. Otta müshi'iya na eekai nayouktapü'üin tü nüchekakat chi Maleiwakai napüleerua, takataleena naya yaa tepe'eru'ujee.
33 Ele porá os bons à sua direita e os outros, à esquerda.
34 “Otta tayakai, chi Aluwataashikai, meechi taya namüin na wayuu yaakana tekialu'ujee: ‘Anata'aleeshiija'a ma'i jia nütüma chi Tashikai Maleiwa. Anakaja joolu'u jürütkaale tanainmüin süpüla eeinjanain jia waneepia wamaa chaa eere waluwataain, maa aka tü ni'itaatüjütkalia sümaiwa paala nükumajaiwa'aya tü mmakat je tü kasakat süpüshua.
34 Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, vocês que são abençoados pelo meu Pai! Venham e recebam o
35 Teenaküin jia süka jiainkain ekirüin taya wanaa sümaa ouktüinkain taya jamü, je süka jiain asirüinkain taya wüin wanaa sümaa münyaasüin taya, je süka jiain ekerotirüinkain taya jipialu'umüin wanaa sümaa waraitta'ain tamüin sainküinpünaa mma,
35 Pois eu estava com fome, e vocês me deram comida; estava com sede, e me deram água. Era estrangeiro, e me receberam na sua casa.
36 je süka jiain kashe'inkain atüma taya wanaa sümaa mashe'inkain taya, je süka jiain aa'inmajüin taya wanaa sümaa ayuulin taya, je süka jiain antüinkain tanainmüin wanaa sümaa püreesainkain taya’, meechi taya namüin na wayuu yaakana tekialu'ujee.
36 Estava sem roupa, e me vestiram; estava doente, e cuidaram de mim. Estava na cadeia, e foram me visitar.”
37 Meenakalaka te'ipajee na yaakana tekialu'ujee, na aa'inrapü'ükana tü nüchekakat chi Maleiwakai napüleerua: ‘Senyotkalee, ¿joujachi pia we'rüin sünain jamüsirüü je wekirataalain pia? ¿Joujachi pia we'rüin sümaa münyaasüü je wasirataalain pia wüin?
37 — Então os bons perguntarão: “Senhor, quando foi que o vimos com fome e lhe demos comida ou com sede e lhe demos água?
38 ¿Joujachi pia we'rüin sünain waraitta'ain maa je wekerotittaalain pia wepialu'u? ¿Joujachi pia we'rüin sünain mashe'inyüü je kashe'intaalain pia watüma?
38 Quando foi que vimos o senhor como estrangeiro e o recebemos na nossa casa ou sem roupa e o vestimos?
39 ¿Joujachi pia we'rüin sünain ayuulii je sünain püreesaa je wanattaalain pia?’, meena naya tamüin.
39 Quando foi que vimos o senhor doente ou na cadeia e fomos visitá-lo?”
40 Otta tayakai, chi Aluwataashikai, meechi taya namüin: ‘Tamüsü paala tü shiimüinkat jümüin: Saa'u kamaneepü'üin jia sümüin wayuu eekai müliain, na aishiikana tapüla, na nnojoliikana jamajanain sümüin wayuu, kamaneeshii jia tamü'inya sükajee tia’, meechi taya namüin.
40 — Aí o Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando vocês fizeram isso ao mais humilde dos meus irmãos, foi a mim que fizeram.”
41 “Otta namüin na wayuu takatalakana yaa tepe'eru'ujee, na ayouktapü'ükana tü nüchekakat chi Maleiwakai napüleerua, meechi taya namüin: ‘Jiakana ayouktünüinapakana nütüma Maleiwa, ju'una jümata yaajee Hadesmüin eere süpülee tü ouktüsükalüirua, eere tü siki matüjüinsatkat ayokujawaa, tü siki e'itaaushikat nüpüla chi Yolujaakai oo'ulaka na a'yataashiikana nümüin.
41 — Depois ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, vocês que estão debaixo da maldição de Deus! Vão para o fogo eterno, preparado para o Diabo e os seus anjos!
42 Tayouktüin jia süka nnojolinkain jikirüin taya wanaa sümaa jamüsirüin taya, je süka nnojolinkain jüsirüin taya wüin wanaa sümaa münyaasüin taya,
42 Pois eu estava com fome, e vocês não me deram comida; estava com sede, e não me deram água.
43 je süka nnojolinkain jikerotirüin taya jipialu'u wanaa sümaa waraitta'ain tamüin sainküinpünaa mma, je süka nnojolinkain kashe'in taya jütüma wanaa sümaa mashe'in taya, je süka nnojoliinkain jünalaain tamüin wanaa sümaa ayuulin je püreesain taya’, meechi taya namüin.
43 Era estrangeiro, e não me receberam na sua casa; estava sem roupa, e não me vestiram. Estava doente e na cadeia, e vocês não cuidaram de mim.”
44 Meenakalaka te'ipajee na yaakana tepe'eru'ujee, na ayouktapü'ükana tü nüchekakat chi Maleiwakai napüleerua: ‘Senyotkalee, ¿joujachi pia we'rüin sünain jamüsirüü je nnojolin wakaaliijain pia? ¿Joujachi pia we'rüin sünain münyaasüü, sünain waraitta'ain maa sainküin mma, sünain mashe'inyüü, sünain ayuulii, je sünain püreesaa, je nnojoishi wakaaliijain pia paajüin?’, meena naya tamüin.
44 — Então eles perguntarão: “Senhor, quando foi que vimos o senhor com fome, ou com sede, ou como estrangeiro, ou sem roupa, ou doente, ou na cadeia e não o ajudamos?”
45 Otta tameechikalaka ne'ipajee: ‘Tamüsü paala tü shiimüinkat jümüin: Saa'u nnojotpü'üin kamaneein jia sümüin wayuu eekai müliain, na nnojoliikana jamajanain sümüin wayuu, nnojoliishii jia kamaneein tamü'inya sükajee tia’, meechi taya namüin.
45 — O Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: todas as vezes que vocês deixaram de ajudar uma destas pessoas mais humildes, foi a mim que deixaram de ajudar.”
46 “Najütüneenakalaka süsala naainjala so'umüin tü sikikat süpüla ka'ikat süpüshua. Otta müshi'iya na wayuu aa'inrapü'ükana tü nüchekakat chi Maleiwakai napüleerua, eejeena naya nümaa Maleiwa waneepia”, nümakalaka Jesús namüin na nikirajüinkana sümaa tü wayuukolüirua chaa saa'u tü wutai kanüliakat Olivos.
46 E Jesus terminou assim:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.