Mateus 18
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH
1 Shiasa mapa tia, arütkaashii na nikirajüinkana Jesús nünainmüin sünain namüin nümüin:
1 Naquele momento os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Quem é o mais importante no
2 Neenajakalaka Jesús wane jintüi nünainmüin pasanain nanain na nikirajüinkana.
2 Jesus chamou uma criança, colocou-a na frente deles
3 Nümakalaka Jesús namüin:
3 e disse:
4 Maa aka jintüikai chii sünain nnojolüin yaletayaain naa'in, akaainjachia chi wayuu eekai miyo'uweein cha'aya eere nuluwataain Maleiwa.
4 A pessoa mais importante no Reino do Céu é aquela que se humilha e fica igual a esta criança.
5 Je chi wayuu eekai kamaneein sümüin wane wayuu, maa aka naa'in jintüikai chii, saa'u nünoujain tanain, kamaneeshi nia tamü'inya wanaa sümaa.
5 E aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará recebendo a mim.
6 “Na anoujashiikana tanain, na makana saa'in tepichi, müleka naka'injaale suulia anoujaa nütüma wane wayuu, anashi müleka nujutinnüle chia wayuukai shirokumüin tü palaakat sünain kanutpünaain nia wane ipa miyo'u süpüla wattainjachin nia shiinalu'umüin.
6 — Quanto a estes pequeninos que creem em mim , se alguém for culpado de um deles me abandonar, seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no lugar mais fundo do mar, com uma pedra grande amarrada no pescoço.
7 “Kapüleesü saa'innüin tü anasükat sütüma wayuu yaa saa'u mmakat, süka wainmain tü kasa kaainjalakat atüma wayuu. Je süka tia, ayateerü wayuu wainma sünain kaainjalaa. Otta chi eekai naainjireein tü wayuukolüirua kasa mojusü, ‘aisha'ajaa’ meechi nia, süka kasalajaneerüin shia nümüin.
7 Ai do mundo por causa das coisas que fazem com que as pessoas me abandonem! Essas coisas têm de acontecer, mas ai do culpado!
8 Jalia pia suulia kaainjalaa sükajee tü kasa paa'inrakat süka pajapü je sükajee tü kasa paa'inrakat eepünaale su'unirüin pia tü puu'uikat. Anasüje ne'e shiale amüloulin puulia waneesia pajapü je puu'ui shiale sünain pikerolüin nüma'anamüin Maleiwa suulia pikerolojüin Hadesmüin sümaa tü piamasükat pajapü je puu'ui, chaa eemüinjachire pujutünüin sa'akamüin tü ouktüsükalüirua.
8 — Se uma das suas mãos ou um dos seus pés faz com que você peque, corte-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna sem uma das mãos ou sem um dos pés do que ter as duas mãos e os dois pés e ser jogado no fogo eterno.
9 Jalia pia suulia kaainjalaa sükajee tü kasa pi'rakat. Anasüje ne'e shiale amüloulin puulia waneesia po'u sünain pikerolüin nüma'anamüin Maleiwa suulia pikerolojüin Hadesmüin sümaa tü piamasükat po'u, chaa eemüinjachire pujutünüin sa'akamüin tü ouktüsükalüirua.
9 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com um olho só do que ter os dois e ser jogado no fogo do inferno.
10 “Jalia jia suulia pülajüin jaa'in noulia na anoujashiikana tanain, na makana saa'in tepichi. Tamüshii paala jia: Na aapiee e'itaaushikana süpüla aa'inmajaa naya, jutatüsü napüla ekerolaa nünainmüin chi Tashikai Maleiwa chaa iipünaa.
10 — Cuidado, não desprezem nenhum destes pequeninos! Eu afirmo a vocês que os anjos deles estão sempre na presença do meu Pai, que está no céu.
11 “Antüshi tayakai, chi Shipayakai Wayuu, süpüla to'tte'erüinjatüin wayuu eekai maa'awain nuulia Maleiwa.
11 [Porque o
12 Wane wayuu ja'aka, müleka kamü'ünüinre nia poloo shikii anneerü je machikitaarüle waneesia sünainjee, nüpüteerü tü süpüshikat, tü mekietsatkat shikii mekietsalümüin, chaa saa'u tü namünakat süpüla o'unaa sünain achajawaa süchiki tü machikisatkat.
12 — O que é que vocês acham que faz um homem que tem cem ovelhas, e uma delas se perde? Será que não deixa as noventa e nove pastando no monte e vai procurar a ovelha perdida?
13 Shiimüin tü tamakat jümüin: Nüntapa chi wayuukai sünain, talataleejeeria ma'i naa'in sümaa suulialee sümaa tü mekietsatkat shikii mekietsalümüin nnojotkat machikisalüin.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando ele a encontrar, ficará muito mais contente por causa dessa ovelha do que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Müsia nukuaippa chi Jüshikai Maleiwa chakai iipünaa, nnojotsü nücheküin süpüleerua maa'awain nuulia waneesükaije'e tü anoujasükalüirua tanain, na makana saa'in tepichi.
14 Assim também o Pai de vocês, que está no céu, não quer que nenhum destes pequeninos se perca.
15 “Müleka kaainjarale wane puwala puulia, anakaja pu'unüle nünainmüin süpüla paashajaain nümaa nümüiwa süchiki tü kasa mojusü naa'inrakat pümüin. Je müleka kapürale naa'in tü püküjakat nümüin, puunteerü anajiraain pia nümaa.
15 — Se o seu irmão pecar contra você, vá e mostre-lhe o seu erro. Mas faça isso em particular, só entre vocês dois. Se essa pessoa ouvir o seu conselho, então você ganhou de volta o seu irmão.
16 Akaajasa müleka niyouktüle pünüiki, anakaja püle'ejüle nünainmüin mapeena sünain pümaain waneesia je piama puwalayuu shiale atüjaakana saa'u sünain pansaain tü pümakat nümüin, maa aka tü suluwataakat anain tü nüchikimaajatkat Maleiwa.
16 Mas, se não ouvir, leve com você uma ou duas pessoas, para fazer o que mandam as
17 Je müleka ayatüle nnojolüin kapülain naa'in tü pümakat nümüin, anakaja püküjale süchiki tü naainjalakat namüin na anoujashiikana wanaa sümaa jutkatüin. Je müleka niyouktüle tü namakat na anoujashiikana napüshua nümüin, piirakaa pümata nümüin maa aka naa'in eekai matüjüin ayaawajawaa suulia aainjalaa.
17 Mas, se a pessoa que pecou não ouvir essas pessoas, então conte tudo à igreja. E, se ela não ouvir a igreja, trate-a como um pagão ou como um cobrador de impostos.
18 “Shiimüin tü tamakat jümüin: Tü kasa kapükat jütüma yaa saa'u mmakat, kapeerü chaa iipünaa eere Maleiwa. Je tü kasa taashikat jütüma yaa saa'u mmakat, taasheerü chaa iipünaa eere Maleiwa.
18 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o que vocês proibirem na terra será proibido no céu, e o que permitirem na terra será permitido no céu.
19 “Tamüsü paala jümüin wane kasaya: Müleka paa'inwale piamashii wayuu ja'akajee sünain achuntaa soo'opünaa wane kasa nümüin chi Tashikai Maleiwa chakai iipünaa, aapüneerü shia namüin nütüma.
19 — E afirmo a vocês que isto também é verdade: todas as vezes que dois de vocês que estão na terra pedirem a mesma coisa em oração, isso será feito pelo meu Pai, que está no céu.
20 Süka jamüin, eejeechi taya jümaa jiakana anoujashiikana tanain wanaa sümaa jutkatüin jia süpüla achuntaa nümüin Maleiwa, ja'itaina piamashiin je apünüinshiin ne'e jia”, nümakalaka Jesús namüin na nikirajüinkana.
20 Porque, onde dois ou três estão juntos em meu nome, eu estou ali com eles.
21 Arütkaashi joolu'u Pedro nünainmüin Jesús sünain nümüin nümüin:
21 Então Pedro chegou perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quantas vezes devo perdoar o meu irmão que peca contra mim? Sete vezes?
22 Nüsouktakalaka Jesús nümüin:
22 — Não! — respondeu Jesus. — Você não deve perdoar sete vezes, mas setenta e sete vezes.
23 Nüküjakalaka Jesús nüchiki Maleiwa sünain nuluwataain süpüla natüjaainjatüin saa'u sünain jamüinjatüin sukuaippa süpüla motüinjatüin naa'in naainjala wane nawala noulia: “Tü nuluwataayakat Maleiwa, müsü aka saa'in nukuaippa wane wayuu aluwataashi sulu'u wane mma. So'u wane ka'i, neenajirüin na nüchepchiakana nünainmüin süpüla nütüjaain saa'u jerain neerü najuyaajüin nuulia wane'ewai nakua süpüla nawalaajüinjatüin shia nümüin süchikua.
23 Porque o
24 Nüntakalaka nünainmüin wane chi nüchepchiakai kajuyaalakai watta saalin neerü nuulia.
24 Logo no começo trouxeram um que lhe devia milhões de moedas de prata.
25 Otta nnojotkalaka nuuntüin nuwalaajüin süchikua tü nujuyaalakat. Nüsouktakalaka chi laamakai: ‘Jüikka jümaala chi wayuukai sümaa nu'wayuuse sümaa nüchooin oo'ulaka süpüshua tü kasa eekat nüma'ana süpüla walaainjatüin tü nujuyaalakat toulia süka tü naliakat’, nümakalaka.
25 Mas o empregado não tinha dinheiro para pagar. Então, para pagar a dívida, o seu patrão, o rei, ordenou que fossem vendidos como escravos o empregado, a sua esposa e os seus filhos e que fosse vendido também tudo o que ele possuía.
26 “Nüsapainyo'ukakalaka chi nüchepchiakai nümülatu'u chi nülaamainkai sünain nuchuntashaatain nümüin nümülialüin nia sünain nümüin nümüin: ‘Anakaja paawarüle paala taya, tawalaajeerü pümüin süpüshua tü tajuyaalakat’, nümakalaka nümüin.
26 Mas o empregado se ajoelhou diante do patrão e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo ao senhor.”
27 Je chi laamakai, nümüliajakalaka naa'inyaka chi nüchepchiakai sümaa nuu'ulaaleein tü nünneetsekat nüpüla sümaa taashin nia nütüma.
27 — O patrão teve pena dele, perdoou a dívida e deixou que ele fosse embora.
28 “Otta chi achepchieekai, nu'unakalaka nünainmüin wane achepchiee wanaa nümaa. Nujuyaajirüin paala wane palitchon neerü. Naapaa nümüshia chi nüpüshikai nümülapünaa sünain nümüin nümüin: ‘Puwalaaja pümaala tü pujuyaalakat toulia’, nümakalaka nümüin.
28 O empregado saiu e encontrou um dos seus companheiros de trabalho que lhe devia cem moedas de prata. Ele pegou esse companheiro pelo pescoço e começou a sacudi-lo, dizendo: “Pague o que me deve!”
29 “Niasa chi nüpüshikai, nüsapainyo'ukakalaka nia nümülatu'u sünain nüchuntashaatain nümüin nümülialüin nia sünain nümüin nümüin: ‘Anakaja paawarüle taya, tawalaajamaateerü pümüin süpüshua tü tajuyaalakat’, nümakalaka nümüin.
29 — Então o seu companheiro se ajoelhou e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu lhe pagarei tudo.”
30 “Nüsouktakalaka nümüin: ‘Nnojoruleeja'a süpüla taawalüin pia’, nümakalaka nümüin. Nüpüreesajitkalaka joo chi nüpüshikai wane'ere'eya nujuittüin nuwalaajapa tü nujuyaalakat.
30 — Mas ele não concordou. Pelo contrário, mandou pôr o outro na cadeia até que pagasse a dívida.
31 Nayasa na waneeirua achepchieekanairua, mojukalaka ma'i naa'in naapapa süchiki tü alatakat. No'unakalaka nünainmüin chi nalaamainkai sünain aküjaa süchiki süpüshua tü alatakat nümüin chi napüshikai.
31 Quando os outros empregados viram o que havia acontecido, ficaram revoltados e foram contar tudo ao patrão.
32 “Je joolu'u chi laamakai, neenajakalaka joo chia nüchepchiakai nünainmüin sünain nümüin nümüin: ‘E'rüikaiche aa'in wayumüin pia. Aashin too'ulaayaainkain tü tanneetsekat püpüla süka püchuntüin tamüin taawalüin pia.
32 Aí o patrão chamou aquele empregado e disse: “Empregado miserável! Você me pediu, e por isso eu perdoei tudo o que você me devia.
33 Mojushiisü tamüin nnojolüin pümüliajüin chi püpüshikai maa aka tamüliajüin pia’, nümakalaka nümüin.
33 Portanto, você deveria ter pena do seu companheiro, como eu tive pena de você.”
34 Je sünain jashichin ma'i chi laamakai, nujutitkalaka joo chi nüchepchiakai sulu'umüin tü kaatsetkat süpüla ni'yaajünüin wane'ere'eya nujuittüin nuwalaajapa süpüshua tü nujuyaalakat.
34 — O patrão ficou com muita raiva e mandou o empregado para a cadeia a fim de ser castigado até que pagasse toda a dívida.
35 “Tamüshii paala jia: Akaweenia jia wane'ewaire jukua nütüma chi Tashikai Maleiwa chakai iipünaa müleka nnojorule motoleeinya jaa'in naainjala na juwalayuukana juulia”, nümakalaka Jesús namüin na nikirajüinkana.
35 E Jesus terminou, dizendo:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.