Mateus 13

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Je so'u ka'ikat tia, o'unüshi Jesús sulu'ujee tü miichi eejechire nia sünain ekirajaa. Nu'unakalaka sotpa'amüin tü palaakat eere joyotüin nia.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Shiasa süka wattain saalin tü wayuu okotchajaakalüirua nünainmüin, o'otooshi nia sulu'u wane anua. Nüikkalaakalaka süpüla ekirajaa yala sulu'u shirokujee tü palaakat. Otta tü wayuukolüirua, sha'washawatsü yaa sotpa'a.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Ekirajüshi joolu'u nia sünain kasa wainma süka sukuaippa tü kasa e'nnaajünakat sainküin mma sünain nümüin namüin na wayuukana: “Eetaashi wane wayuu apünajüi. O'unüshi sulu'umüin tü niyüüjasekat sünain nijinain tü nuwaüyekat.
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Eesü waüyee ejituukat sulu'u wopu eere shiküin shia wuchii.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Eesü ejituukat sa'aka ipashira eere arülain mma. Osota müsia shia mayaainje arülain tü mmakat.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Shiasa susotapa, julumaatüsü sütüma tü ka'ikat süka arülain tü mmakat süpüla tü suurulakat.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Eesü ejituukat sa'aka mojuui keimsesü. Shiasa süsotapa, ouktüsü tü pünajütkat sütüma tü mojuuikat.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Alu'usa wane waüyeekat, ejituushi saa'u mma anasü. Asotüsü, emiyo'ulaasü sünain wattain saalin süchooin. Eesü eekai sujuittirüin poloo shikii süchon sünainjee waneesia so'u, eesü eekai sujuittirüin aippirua shikii süchon sünainjee wane'eya, je eesü eekai sujuittirüin apünüin shikii süchon sünainjee wane'eya”, müshi joo Jesús sümüin tü wayuukolüirua.
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Je kettaapa nünüiki Jesús, “Chi eekai nüshateein tanüiki, anasü jülüjüle naa'in süpüla niyaawatüinjatüin saa'u tü tekirajakat anain”, nümakalaka namüin.
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Arütkaashii na nikirajüinkana Jesús nünainmüin sünain namüin nümüin: “¿Jamüsü pikirajaka'a tü wayuukolüirua süka sukuaippa tü kasa e'nnaajünakat sainküin mma?”, namakalaka nümüin.
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Nüsouktakalaka Jesús namüin: “Nnojotsü atüjaanüin aa'u paala süchiki nukuaippa Maleiwa sünain aluwatawaa. Otta müshia joolu'u, o'ttüichipa nia sünain nii'iyatüin shia jümüin jiakana tekirajüinkana. Otta na wane wayuukanairua, nnojotsü nii'iyatüin shia namüin.
11 Jesus respondeu:
12 Chi wayuu eekai jülüjain naa'in tü shiimainkat ekirajünakat anain nia, ekirajüneechi nia soo'omüin süpüla niyaawatüin saa'u. Akaajasa chi eekai nnojolüin kasajatüin nümüin tü shiimainkat, asütüneerü nuulia tü ekirajünakat anain nia paala.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Tekirajüin tü wayuukolüirua waneepia süka sukuaippa tü kasa e'nnaajünakat sainküin mma.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Manoulakat tü wayuukolüirua, süpülajatü shikeraajüin tü nünüikikat chi Maleiwakai aküjünakat paala nütüma Isaías chi nünüikimaajachikai sünain maa:
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Tü wayuukalüirua, süsülajaain süche'eirua otta so'uirua toulia.
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 Ayatshi Jesús sünain nümüin namüin: “Anata'aleeshiija'a ma'i jia süka ji'rüin je süka jaapüin tü tekirajakat anain.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Tamüsü paala jümüin tü shiimainkat: Wainma na nünüikimaajanakana Maleiwa je na wayuu anakana no'ulu'u Maleiwa paala sümaiwa eekai ne'reein ma'i tü kasa ji'rakat, eekai naapeein ma'i tü kasa jaapakat joolu'u, nnojotsü ne'rüin je nnojotsü naapüin.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 “Jaapa jumaala tanüiki jütüjaaiwa saa'u tü shikirajakat anain tü nüchikikat chi apünajüikai taküjaitpakat sümüin tü wayuukolüirua sünain ekirajaa süka sukuaippa tü kasa e'nnaajünakat sainküin mma:
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Tü waüyee ejituukat eepünaale süliikatünüin aa'u sütüma wayuu, shia nakuaippa na wayuu eekai naapüin ne'e süchiki nukuaippa Maleiwa sünain aluwatawaa sümaa nnojolüin nayaawatüin saa'u. Asütünamaatüsü tü pütchikat noulia nütüma Satanás suulia nanouja'alüin sünain.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 — ausente —
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 — ausente —
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Je tü ejituukat sa'aka mojuui eekai keimsein, shia nakuaippa wayuu eekai naapüin nünüiki Maleiwa. Akatsa malaüle'erüin naa'in naya sünain anoujaa sükajee kachiiruain ma'i naa'in shii'iree washirüü, tü nnojotkat kalu'uin talataa.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Otta tü waüyee ejituukat saa'u mma anasü, shia nakuaippa na wayuu aapakana nünüiki Maleiwa sümaa noonooin sümaa. Koo'omüinsü ma'i namüin na wayuukana aa'inraa kasa anasü, maa aka tü pünajütkat saa'ukat mma anasü, maa aka eekai sujuittirüin poloo shikii süchon sünainjee waneesia so'u, eekai sujuittirüin aippirua shikii süchon sünainjee wane'eya, je eekai sujuittirüin apünüin shikii süchon sünainjee wane'eya”, nümakalaka Jesús namüin na nikirajüinkana.
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 Ekirajüshi joolu'u Jesús nüchikua süka sukuaippa tü kasa e'nnaajünakat sainküin mma sünain nümüin sümüin tü wattakat saalin wayuu: “¿Jamüsü, saa'in jümüin, tü nukuaippakat Maleiwa sünain aluwatawaa? Tü nuluwataayakat Maleiwa, müsü aka saa'in sukuaippa wane yüüja eere nüpünajüin wane wayuu waüyee anasü kanüliasü ‘trigo’.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Shiasa aipa'apa wanaa sümaa natunküin na wayuukana, süntakalaka wane na'ünüü sulu'umüin tü yüüjakat sünain shijinain sa'aka tü trigokat wane sü'ü mojuui keimsesü.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Mayaainje wanaawain ma'i jo'uuiwa'aya tü mojuuikat sümaa tü trigokat, süsotapa tü trigokat sümaa kachoin, atüjaana aa'ulu sünain eein tü mojuuikat sa'aka.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 “Nantakalaka na nüchepchiakana chi ka'ttiashikai sünain namüin nümüin: ‘Walaamainkalee, ¿aashi apünajayaain pia “trigo” sulu'u tü pa'apainsekat? ¿Jamakalaka shiweetaka'a joolu'u mojuui keimsesü yaa sulu'u?’, namakalaka nümüin.
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 ‘Saainjala saa'in tamüin tü ta'ünüükalüirua’, nümakalaka namüin. ‘¿Pücheküin süpüleerua wayuunaain shia?’, müshii na nüchepchiakana.
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 ‘Nnojo. Müleka jiyuunaale shia, eesü süpüla shiyuunaain tü trigokalia.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Shia anaka alu'u müleka juu'ulaale süpüla süntapa sükalia tü trigokat süpüla shi'yonoojünüin. Je so'uweena ka'ikat tia, taluwataweena na a'yataaliikana süpüla nejinnajüin palajana tü mojuui keimsesükat süpüla na'ajaa. Otta süchikijee, nakotchajeerü tü trigokat sümaa ne'itaainjatüin shia sulu'u tü anaajaaleekat ta'ttia’, müshi nia namüin”, nümakalaka Jesús.
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 Ekirajüshi joolu'u Jesús nüchikua süka sukuaippa tü kasa e'nnaajünakat sainküin mma sünain nümüin sümüin tü wattakat saalin wayuu: “¿Jamüsü, saa'in jümüin, tü nukuaippakat Maleiwa sünain aluwatawaa? Tü nuluwataayakat Maleiwa, müsü aka saa'in sukuaippa sü'ü tü ‘mostaza’ münakat.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Mayaainje jo'uuchechoin ma'i shia wanaa sümaa süpünajünüin, osotüsü sütüma wane suu'ulia miyo'u. Müsia nukuaippa Maleiwa sünain aluwatawaa. Mayaainje palitchoin wayuu anoujasü joolu'u, wainmeerü so'uweena wane ka'i”, nümakalaka Jesús namüin.
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Ekirajataalashi joo nia süka wane'eya: “¿Jamüsü, saa'in jümüin, nukuaippa Maleiwa sünain aluwatawaa? Tü nuluwataayakat Maleiwa, müsü aka saa'in sukuaippa tü oolojiakat pan ejitünakat sütüma wane wayuu sa'aka jaliina. Mayaainje wainmain tü jaliinakat, oolojoosü süpüshua sütüma tü ejitünakat sa'aka. Müsia nukuaippa Maleiwa sünain aluwatawaa. Mayaainje palitchoin wayuu anoujasü joolu'u, wainmeerü so'uweena wane ka'i”, nümakalaka Jesús namüin.
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Ekirajüshi joolu'u Jesús tü wattakat saalin wayuu waneepia süka sukuaippa tü kasa e'nnaajünakat sainküin mma.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Alatüsü tüü süpüla keraainjatüin tü nünüikikat chi Maleiwakai aküjünakat paala nütüma wane nünüikimaajachikai sünain maa:
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 O'unüshi joolu'u Jesús yalajee yala sa'akajee tü wattakat saalin wayuu sünain nikerolüin nüchikua sulu'umüin tü miichikat eejachire paala nikirajüin. Arütkaashii na nikirajüinkana nünainmüin sünain namüin nümüin:
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Nüsouktakalaka Jesús namüin:
37 Jesus respondeu:
38 Je tü yüüjakat, shia tü wayuukolüirua süpüshua sainküin mmakat süpüshua. Je tü so'ukot “trigo”, shia tü wayuukolüirua aluwataaushikat nütüma Maleiwa. Je tü sü'ükat mojuui keimsesü, shia tü wayuukolüirua aluwataaushikat nütüma chi nü'ünüükai Maleiwa, chi Yolujaakai.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Chi ejinakai sü'ü mojuui sa'aka tü trigokat, nia chi Yolujaakai. Je tü sükaliakat “trigo” süpüla shi'yonoojünüin, shia tü ka'i saja'lajaweetkat o'u kasa süpüshua. Je na wayuu a'yataakana sünain akotchajaa tü trigokat, naya na aapiee nüma'anajeejanakana Maleiwa.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 “Je maa aka shiyuunnüin tü mojuuikat süpüla a'ajünaa, akaweeria tü wayuukolüirua aluwataaushikat nütüma chi Yolujaakai so'u tü ka'i saja'tteetkat o'u kasa süpüshua.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Tayakai, chi Shipayakai Wayuu, tajüteena na aapiee tama'anajeejanakana süpüla nayu'lüin na kaainjaraliikana oo'ulaka na kaainjalapü'ükana atüma wayuu sa'akajee tü wayuukolüirua aluwataaushikat nütüma Maleiwa.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 Ajutüneena naya natüma na aapieekana sa'akamüin tü sikikat, tü kanüliakat Hades süpüleekat tü ouktüsükalüirua, eere na'yalajeenain ma'i sütüma tü müliaa ne'reetkat.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Otta tü wayuukolüirua aluwataaushikat nütüma Maleiwa, saa'u lotüin ma'i nakuaippa nu'upala, eejeena naya nümaa chi Nashikai Maleiwa sünain kojutüin ma'i naya nütüma chaa eere nuluwataain. Otta joolu'u, chi eekai nüshateein tanüiki, anasü jülüjüle naa'in süpüla niyaawatüinjatüin saa'u tü tekirajakat anain.
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 “¿Jamüsü, saa'in jümüin, tü nukuaippakat Maleiwa sünain aluwatawaa? Tü nuluwataayakat Maleiwa, müsü aka saa'in wane korolo kojutüsü ojoitünakat paala sulu'u wane jula'a sulu'u wane yüüja. Nüntakalaka wane wayuu sünain tü korolokot. Nojoitakalaka shia süchikua sünain nu'unüin sümaa talatüin ma'i naa'in. Nüikkakalaka süpüshua tü kasa eejatkat nüma'ana nipialu'u süpüla niyalajüin tü yüüjakat eere tü korolo nüntakat anain.
44 — O
45 “Tü nuluwataayakat Maleiwa, müshi aka naa'in wane wayuu achajaakai süchiki kaa'ürülairua eekai anasüin.
45 — O
46 Je nüntakalaka sünain tü kaa'ürüla anasükat ma'i sünain kojutüin ma'i shia, nüikkakalaka süpüshua tü kasa eejatkat nüma'ana nipialu'u süpüla niyalajüin shia.
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 “Tü nuluwataayakat Maleiwa, müsü aka saa'in sukuaippa wane kusu ajutünakat shiroku tü palaakat, kasitkat jime eekai shikaajünüin oo'ulaka eekai mekaajuuin.
47 — O
48 Je wotopa tü kusukot, najaraittüin na olojüshiikana jime sotpa'amüin tü palaakat süpüla nakatajüin tü jime ekaajuushikat suulia tü mekaajuusatkat süpüla ne'itaainjatüin tü ekaajuushikat sulu'u wane katto'ui. Oo'ulaka tü mekaajuusatkat, ojotünüsü ne'e natüma.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Akaweeria tü wayuukolüirua so'u tü ka'i saja'ttajatkat o'u kasakat süpüshua. Anteena na aapiee nüma'anajeejanakana Maleiwa sünain nakatajüin wayuu eekai kaainjaralüin suulia tü wayuu eekai lotüin sukuaippa nu'upala Maleiwa.
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 Je na kaainjaraliikana, ajutüneena natüma na aapieekana sa'akamüin tü sikikat, tü kanüliakat Hades, süpüleekat tü ouktüsükalüirua, eere na'yalajeenain ma'i sütüma tü müliaa ne'reetkat”, nümakalaka Jesús namüin na nikirajüinkana.
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Nüsakirakalaka Jesús naya:
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Nümakalaka Jesús:
52 Jesus disse:
53 Shiasa Jesús süchikijee ekirajaa süka sukuaippa tü kasa e'nnaajünakat sainküin mma, o'unüshi yalajee yala.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 Je nüntapa sulu'umüin tü pueulo eejachire nia tepichiiwa'aya, o'ttüshi nia sünain ekirajaa sulu'u tü ekirajüleekat.
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 —Watüjaa aa'uchi nia sünain niain wane nüchon chi a'yataaikai sümaa taapüla. Je we'raajüin María tü niikat oo'ulaka Jacobo, José, Simón je Judas na nimüliayuukana.
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Otta na nüshunuukana, kepiashii yaaya sulu'u tü pueulokat wanaa wamaa. ¿Jarai cheje eera laülaaka atüma nia süpüla aa'inraa tü naa'inrakat? —namakalaka.
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Müshi Jesús joolu'u süka nnojolichipain kasajachin nia namüin:
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Je süka nnojolüin nanoujain nünain, nnojoishi aa'inrüin cha'aya wainmatua tü kasa anasü nütüjakat apüleerua Maleiwa nümüiwa.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.