Mateus 12
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs VC
1 So'u tü ka'i neemeraakat o'u na judíokana, awaralijaashi Jesús namaa na nikirajüinkana sulu'u wane wopu pasanainpünaa sünain wane yüüja. Je na nikirajüinkana, süka ouktüin jamü naya, nasürüttapünaain wane a'ttiee kanüliakat “trigo” sünain nashalejüin shia.
1 Atravessava Jesus os campos de trigo num dia de sábado. Seus discípulos, tendo fome, começaram a arrancar as espigas para comê-las.
2 Otta na fariseokana ne'rapa tia, süka müin aka saa'in wane a'yatawaa tü naa'inrakat na nikirajüinkana Jesús naashin, namakalaka nümüin Jesús:
2 Vendo isto, os fariseus disseram-lhe: Eis que teus discípulos fazem o que é proibido no dia de sábado.
3 Asouktüshi Jesús joolu'u namüin na fariseokana saa'u nnojolüin kaainjalaain tü naa'inrakat na nikirajüinkana naajüin:
3 Jesus respondeu-lhes: Não lestes o que fez Davi num dia em que teve fome, ele e seus companheiros,
4 Ekerotshi nia sulu'umüin tü a'waajüleekat Maleiwa wanaa sümaa shi'itaanüin tü pan aapünajatkat nümüin Maleiwa. Tü pankat naashin Moisés, nnojotsü shika'ain sümüinjatüin wayuu eekai eein ne'e. Na sacerdote judíokana, naya eküinjanaka namüiwa. Otta David, naapaain tü pankat sümaa niküin, je naapüin süpüshi namüin na nütünajutumuyuukana. Je nnojoliishii süsalain naya tü naa'inrakat nütüma Maleiwa.
4 como entrou na casa de Deus e comeu os pães da proposição? Ora, nem a ele nem àqueles que o acompanhavam era permitido comer esses pães reservados só aos sacerdotes.
5 “Soto jaa'in tü ashajünakat nütüma Moisés nachiki na sacerdote judíokana sünain nnojolüin mojuin nümüin Maleiwa na'yataain sulu'u tü a'waajüleekat Maleiwa so'u tü ka'i neemeraajatkat o'u.
5 Não lestes na lei que, nos dias de sábado, os sacerdotes transgridem no templo o descanso do sábado e não se tornam culpados?
6 Tamüshii joolu'u jia: Chi antüichipakai ja'akamüin, alana'aleeshia ma'i sünain anain nia suulia tü a'waajüleekat Maleiwa.
6 Ora, eu vos declaro que aqui está quem é maior que o templo.
7 Soto jaa'in tü nünüiki Maleiwa ashajünakat paala sümaiwa sulu'u tü nüchikimaajatkat, makat: ‘Tacheküin süpüleerua kamaneein jia sümüin wayuu. Nnojotsü tacheküin mürüt o'utünajatkat aa'in tamüin’, müsü tü ashajuushikat. Müleka shiimüinre sünain jiyaawatüin saa'u tü nümakat Maleiwa, nnojoishiije jiyoujain na tekirajüinkana saaliijee tü naa'inrakat so'u tü ka'i eemeraanakat o'u.
7 Se compreendêsseis o sentido destas palavras: Quero a misericórdia e não o sacrifício... não condenaríeis os inocentes.
8 Je joolu'u, soo'opünaa tü naa'inrakat na tekirajüinkana so'uka'i, nnojoliishii kaainjalain. Tayakai, chi Shipayakai Wayuu, taya laülaashika saa'u tü ka'i sheemeraakat o'u wayuu. Je sükajee tia, nnojoliishii kaainjalain na tekirajüinkana saaliijee tü naa'inrakat”, nümakalaka Jesús namüin na fariseokana.
8 Porque o Filho do Homem é senhor também do sábado.
9 O'unüshi Jesús namaa na nikirajüinkana yalajee yala sünain ekerolaa sulu'umüin tü ekirajüleekat na judíokana.
9 Partindo dali, Jesus entrou na sinagoga.
10 Eejachikalaka nüpüla wane wayuu joso ajapüchi. Je na fariseokana, süka naapeein nikii Jesús, eekalaka ma'i naa'in nüpüla müleka niiyajüle so'u tü ka'i eemeraanakat o'u, shii'iree, “Kaainjarai nia süka ni'yataain so'u tü ka'i eemeraanakat o'u sünain niiyajüin wane wayuu”, namüinjanain sümüin wayuu. Nasakirayaakalaka joo Jesús:
10 Encontrava-se lá um homem que tinha a mão seca. Alguém perguntou a Jesus: É permitido curar no dia de sábado? Isto para poder acusá-lo.
11 Nümakalaka joo Jesús namüin:
11 Jesus respondeu-lhe: Há alguém entre vós que, tendo uma única ovelha e se esta cair num poço no dia de sábado, não a irá procurar e retirar?
12 Je wane wayuu, alana'aleesia ma'i sünain kojutüin watüma suuliale'eya wane anneerü, ¿aashi müin? Je sükajee tia, anasü müleka waa'inrüle kasa anasü sümüin wayuu ja'itasü sükalio'uin eemerawaa —nümakalaka namüin.
12 Não vale o homem muito mais que uma ovelha? É permitido, pois, fazer o bem no dia de sábado.
13 Otta nümüin chi wayuu joso ajapüchikai, nümakalaka:
13 Disse, então, àquele homem: Estende a mão. Ele a estendeu e ela tornou-se sã como a outra.
14 Otta na fariseokana, najuinnajaakalaka sünain namajiraain: “¿Kasa waa'inrüinjatka süpüla wo'utirüinjatüin naa'in?”, müshii naya.
14 Os fariseus saíram dali e deliberaram sobre os meios de o matar.
15 Otta Jesús, süka nütüjaain saa'u tü jülüjakat naa'in na fariseokana, o'unüshi yalajee yala. Eesü wainma wayuu o'unakat nüchiirua je niiyajüin eekai ayuulin sa'aka tü wayuukolüirua.
15 Jesus soube disso e afastou-se daquele lugar. Uma grande multidão o seguiu, e ele curou todos os seus doentes.
16 Otta nüchiajaain naya suulia na'walakajüin nüchiki.
16 Proibia-lhes formalmente falar disso,
17 Müsü nünüiki namüin na wayuukana süpüla keraainjatüin tü nünüikikat chi Maleiwakai nüchiki Cristo aküjünakat paala nütüma Isaías chi nünüikimaajachikai, tü makat:
17 para que se cumprisse o anunciado pelo profeta Isaías:
18 “Anii chi aneekuushikai tatüma süpüla ni'yataainjachin tamüin.
18 Eis o meu servo a quem escolhi, meu bem-amado em quem minha alma pôs toda sua a afeição. Farei repousar sobre ele o meu Espírito e ele anunciará a justiça aos pagãos.
19 Nnojoleechi a'ülüjaajiraain, nnojoleechi a'waatüin,
19 Ele não disputará, não elevará sua voz; ninguém ouvirá sua voz nas praças públicas.
20 Anamieechi nia waneepia sümüin wayuu eekai makaaliijuuin.
20 Não quebrará o caniço rachado, nem apagará a mecha que ainda fumega, até que faça triunfar a justiça.
21 Nieechi sa'atapaka anainjee tü wayuukolüirua sainküin mmakat süpüshua o'tte'ennaa”.
21 Em seu nome as nações pagãs porão sua esperança {Is 42,1-4}.
22 O'uninnüshi nünainmüin Jesús wane wayuu kale'eru'ushi yolujaa. Mo'usai je manüisai chi wayuukai sütüma tü yolujaakat. Otta nüntapa chi wayuukai nünainmüin Jesús, kanüikalaka nia, ko'ukalaka nia nütüma.
22 Apresentaram-lhe, depois, um possesso cego e mudo. Jesus o curou de tal modo, que este falava e via.
23 Otta tü wayuukolüirua eejatkat jutkatüin, awatüsü ma'i saa'in süka anaichipain nia shi'rüin. “¿Niataapa chi Nülüinkai David wa'atapakai?”, sümakalaka tü wayuukolüirua.
23 A multidão, admirada, dizia: Não será este o filho de Davi?
24 Otta na fariseokana naapapa nüchiki chi wayuukai sünain niiyajünüin, aashajaajiraashii naya sünain maa: “Chi kapülainkai atüma chira süpüla ayu'laa yolujaa, nia ne'e Beelzebú, chi sülaülashikai tü yolujaakalüirua süpüshua”.
24 Mas, ouvindo isto, os fariseus responderam: É por Beelzebul, chefe dos demônios, que ele os expulsa.
25 Nütüjaapaja Jesús saa'u tü saashajaakat achiki naa'in na fariseokana, nümakalaka namüin: “Müleka sütkaajiraale wane wayuuirua, aja'lajaajiraweena naya. Je müleka sü'ülüjaale wane wayuu sümaa tü süpüshikat, pa'ünüüwaweerü.
25 Jesus, porém, penetrando nos seus pensamentos, disse: Todo reino dividido contra si mesmo será destruído. Toda cidade, toda casa dividida contra si mesma não pode subsistir.
26 Akaajaa Satanás, müleka nujuittirüleje tü yolujaakalüirua sünain nütkaain sümaa, oo'ulaajeechi nia suulia aluwatawaa.
26 Se Satanás expele Satanás, está dividido contra si mesmo. Como, pois, subsistirá o seu reino?
27 ¿Jalaje'ewat saa'in jümüin tü napülainkat na jikirajüinkana süpüla ayu'laa yolujaa? ¿Nütüma Beelzebú? Nnojo, ¿aashi müin? Nayeenaja nayakana ayaawataka saa'u jalaje'ewalüin tü tapülainkat.
27 E se eu expulso os demônios por Beelzebul, por quem é que vossos filhos os expulsam? Por isso, eles mesmos serão vossos juízes.
28 Saa'u tayu'lüin yolujaa sütüma nüpülain chi Naa'inkai Maleiwa, jütüjaaitpaja aa'u sünain nu'ttüin chi Maleiwakai sünain aluwatawaa wayuu yaa mmalu'u.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que expulso os demônios, então chegou para vós o Reino de Deus.
29 “Nnojotsü süpüla asaajaanüin nükorolo wane wayuu eekai katsüin. Alu'ujasa müleka nüntüle wane ka'ruwarai nünainmüin eekai katsüinreein ma'i nuulia, ayamülüneechi chi wayuukai nütüma, je alü'üjüneerü tü nükorolokot nüma'anajee. Akaajaa tayaka'iya. Süka niyamülüichipain tatüma chi sülaülashikai yolujaa, tountüin tayu'lüin yolujaa.
29 Como pode alguém penetrar na casa de um homem forte e roubar-lhe os bens, sem ter primeiro amarrado este homem forte? Só então pode roubar sua casa.
30 “Soto jaa'in wane kasa: Chi wayuu ayouktajaakai tamaa, te'ipoloshi.
30 Quem não está comigo está contra mim; e quem não ajunta comigo, espalha.
31 Shiimain ma'i tü tamakat jümüin: Atüjasü alatinnaa saainjala wayuu suulia nütüma Maleiwa. Ja'itasü mojuin sünüiki nümüin Maleiwa, atüjasü alatinnaa suulia nütüma. Alu'ujasa müleka niale chi Naa'inkai Maleiwa mojuin amüin sünüiki, matüjüinsat alatinnaa shia suulia.
31 Por isso, eu vos digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não lhes será perdoada.
32 Ja'itairü mojuin jünüiki tamüin tayakai, chi Shipayakai Wayuu, alatinneerü tia juulia nütüma Maleiwa. Akaajasa, müleka ji'rüliire wayumüin süka jünüiki nümüin chi Naa'inkai Maleiwa, müiria nnojolüin alatinnüin juulia, maa aka maa'ulu otta mapeena.
32 Todo o que tiver falado contra o Filho do Homem será perdoado. Se, porém, falar contra o Espírito Santo, não alcançará perdão nem neste século nem no século vindouro.
33 “Müleka anale waneepia tü kasa taa'inrakat, ¿jamüsü ‘Kapülainshi nütüma chi Yolujaakai’ jümaka'a tamüin? Jülüja jaa'in sukuaippa wane wunu'u. Müleka shi'nnüle süchon wane wunu'u, atüjaaneerü aa'u kasain kachoin. Müleka kachonle eekai shikünaajuulin, atüjaaneerü aa'u sünain anain tü wunu'ukot. Otta müleka kachonle eekai mekünaajuuin, atüjaaneerü aa'u sünain mojuin tü wunu'ukot.
33 Ou dizeis que a árvore é boa e seu fruto bom, ou dizeis que é má e seu fruto, mau; porque é pelo fruto que se conhece a árvore.
34 “Jiakana wüi ouktasiro'ut, e'rülii wayumüin jia. Müshii aka jia saa'in tü wunu'u eekai mojuin. Saa'u kaainjaraliin jia, nnojotsü juuntüin jiweetirüin pütchi eekai analu'ulüin. Soto jaa'in wane kasa: Tü saashajaakat wane wayuu, shia tü ajuittakat sulu'ujee saa'in.
34 Raça de víboras, maus como sois, como podeis dizer coisas boas? Porque a boca fala do que lhe transborda do coração.
35 Wane wayuu eekai nüküjüin waneepia kasa anasü, watüjaa aa'ut sünain shiain sulu'uin naa'in tü anasükat, süka waapüin shia nüküjüin. Akaajasa wane wayuu eekai nüküjüin waneepia tü kasa mojusükot, watüjaa aa'ut sünain shiain sulu'uin naa'in tü mojusükat.
35 O homem de bem tira boas coisas de seu bom tesouro. O mau, porém, tira coisas más de seu mau tesouro.
36 Tamüshii paala jia: So'uweena tü ka'ikat kasalajaneetkat o'u saainjala wayuu nütüma Maleiwa, asouktinneerü wayuu süpüshua saa'u tü pütchi mojulu'ut neweetitpü'ükat.
36 Eu vos digo: no dia do juízo os homens prestarão contas de toda palavra vã que tiverem proferido.
37 Müleka jiweetitpü'üle pütchi mojulu'ut, aapüneerü jikii nütüma Maleiwa so'uweena ka'ikat tia. Otta müleka jiweetitpü'üle pütchi anasü, ‘Maainjalasalii jia’ meechi Maleiwa jümüin”.
37 É por tuas palavras que serás justificado ou condenado.
38 Otta no'utku na karalouktamaajanakana oo'ulaka no'utku na fariseokana, müshii naya nümüin Jesús:
38 Então alguns escribas e fariseus tomaram a palavra: Mestre, quiséramos ver-te fazer um milagre.
39 Nüsouktakalaka Jesús namüin:
39 Respondeu-lhes Jesus: Esta geração adúltera e perversa pede um sinal, mas não lhe será dado outro sinal do que aquele do profeta Jonas:
40 “Maa aka Jonás sünain süle'eru'uin nia wane jime mülo'u apünüin ka'i je apünüin ai, akaweechia tayakai chi Shipayakai Wayuu sünain shiinalu'ujeechin taya tü mmakat apünüin ka'i je apünüin ai.
40 do mesmo modo que Jonas esteve três dias e três noites no ventre do peixe, assim o Filho do Homem ficará três dias e três noites no seio da terra.
41 Je na wayuukana Níniveje'ewaliikana so'uweena nükalia chi Maleiwakai wanaa sümaa kasalajanainjatüin saainjala wayuu süpüshua nütüma, meena jümüin: ‘Wayakana, oonooshiinka sümaa tü nümakat Jonás wamüin sünain woo'ulaainjanain suulia waainjala. Otta müshia Jesús, alana'aleesia ma'i nujut nuulia Jonás. ¿Jamüshii jia nnojoliika'a joonooin sümaa nünüiki?’, meena naya jümüin.
41 No dia do juízo, os ninivitas se levantarão com esta raça e a condenarão, porque fizeram penitência à voz de Jonas. Ora, aqui está quem é mais do que Jonas.
42 “Je soto jaa'in süchiki tü aluwataasükat paala sümaiwa sulu'u wane mma wattajatü chaa uuchimüin. Antüsü nünainmüin Salomón chi aluwataashikai sulu'u Israel wanaa sümaa tia, süpüla saapajüinjatüin nünüiki süka kekiin ma'i nia. Anuu tü tamakat jümüin: So'uweena nükalia chi Maleiwakai wanaa sümaa kasalajanainjatüin saainjala wayuu süpüshua nütüma, meerü jümüin tü wayuukot aluwataasükat: ‘Alana'aleesia ma'i nujut Jesús nuulia Salomón. ¿Jamüshii jia nnojoliika'a jaapajeein nünüiki?’, meerü shia”, nümakalaka Jesús namüin.
42 No dia do juízo, a rainha do Sul se levantará com esta raça e a condenará, porque veio das extremidades da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. Ora, aqui está quem é mais do que Salomão.
43 Aashajaashi Jesús joolu'u namüin nüchikua, sünain nikirajüin naya soo'opünaa nüchiki chi nnojoikai ayouktajaain nümaa Satanás: “Wane yolujaa, süchikijee shiyu'nnüin nuulia wane wayuu, o'unüsü saainküin mmakat süpüla süchajaainjatüin süchiki eere maa'inyatuulin süpüla sheemeraain. Je müleka nnojorule süntüin sünain eeinjatüle sheemeraain,
43 Quando o espírito impuro sai de um homem, ei-lo errante por lugares áridos à procura de um repouso que não acha.
44 ‘Anasü tale'ejüle tachikua eejatüle paala taya tamaiwa’, meerü shia. Je süntapa süchikua nünainmüin chi wayuukai ayu'nnakai oulia paala, sünta anainchi nia sünain taashin süpüla süka ayatüin manoujain nünain Maleiwa.
44 Diz ele, então: Voltarei para a casa donde saí. E, voltando, encontra-a vazia, limpa e enfeitada.
45 Sükajee tia, süsaajale'einya joo akaratshisü yolujaairua soo'omüin, alana'aleekalia ma'i sünain mojulaain suulia. Ekerolaa müsia süpüshua nünain chi wayuukai. Müle'oleejeeria ma'i tü nümüliainkat suuliale'eya paala. Meena'a jia kaainjaraliikana mapeena”, nümakalaka Jesús namüin na karalouktamaajanakana oo'ulaka na fariseokana.
45 Vai, então, buscar sete outros espíritos piores que ele, e entram nessa casa e se estabelecem aí; e o último estado daquele homem torna-se pior que o primeiro. Tal será a sorte desta geração perversa.
46 Wanaa sümaa naashajaain Jesús sümüin tü wattakat saalin wayuu, eesü tü niikat oo'ulaka na nimüliayuukana sünain a'atapajaa yala anooipa'a süka naashajaweein nümaa.
46 Jesus falava ainda à multidão, quando veio sua mãe e seus irmãos e esperavam do lado de fora a ocasião de lhe falar.
47 Naapinnakalaka Jesús:
47 Disse-lhe alguém: Tua mãe e teus irmãos estão aí fora, e querem falar-te.
48 Asouktüshi Jesús:
48 Jesus respondeu-lhe: Quem é minha mãe e quem são meus irmãos?
49 — ausente —
49 E, apontando com a mão para os seus discípulos, acrescentou: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 — ausente —
50 Todo aquele que faz a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.