Marcos 3
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVT
1 So'u wane ka'i, ekerotshi Jesús nüchikua sulu'umüin tü ekirajüleekat. Eejachikalaka nüpüla wane wayuu joso ajapüchi.
1 Em outra ocasião, Jesus entrou na sinagoga e notou que havia ali um homem com uma das mãos deformada.
2 Je na fariseokana, süka naapeein nikii Jesús, eekalaka ma'i naa'in nüpüla müleka niiyajüle so'u tü ka'i eemeraanakat o'u, shii'iree “Kaainjarai nia süka ni'yataain so'u tü ka'i eemeraanakat o'u sünain niiyajüin wane wayuu”, namüinjanain sümüin wayuu.
2 Os inimigos de Jesus o observavam atentamente. Se ele curasse a mão do homem, planejavam acusá-lo, pois era sábado.
3 Otta Jesús,
3 Jesus disse ao homem com a mão deformada: “Venha e fique diante de todos”.
4 Nümakalaka joo Jesús namüin na fariseokana:
4 Em seguida, voltou-se para seus críticos e perguntou: “O que a lei permite fazer no sábado? O bem ou o mal? Salvar uma vida ou destruí-la?”. Eles ficaram em silêncio.
5 Niirakaakalaka Jesús namüin na wayuukanairua napüshua sünain jashichin nia namüin. Mojusü naa'in Jesús süka manoujüinyeein naya nünüiki. Nümakalaka joolu'u nümüin chi joso ajapüchikai:
5 Jesus olhou para os que estavam ao seu redor, irado e muito triste pelo coração endurecido deles. Então disse ao homem: “Estenda a mão”. O homem estendeu a mão, e ela foi restaurada.
6 Otta na fariseokana, noju'innajaakalaka nanainmüin na nümaajanakana Herodes sünain namajiraain namaa:
6 No mesmo instante, os fariseus saíram e se reuniram com os membros do partido de Herodes para tramar um modo de matá-lo.
7 Nu'unakalaka Jesús namaa na nikirajüinkana suulia tü wayuukolüirua sotpa'amüin tü palaakat. Otta wayuu watta saalin sulu'ujee tü mmakat Galilea, oushikajaasü nüchiirua.
7 Jesus saiu para o mar com seus discípulos, e uma grande multidão os seguiu. Vinham de todas as partes da Galileia, da Judeia,
8 Je süka saapüitpain wayuu wainma nüchiki Jesús sünain naa'inrüin kasa anasü, antüsü joolu'u nünainmüin sulu'ujee tü mmakat Judea, sulu'ujee tü pueulokat Jerusalén, oo'ulaka sulu'ujee tü mmakat Idumea. Antüshii na chaje'ewaliikana wüinpümüin saa'ujee tü süchikat Jordán oo'ulaka sulu'ujee tü mmakat pejekat sünain tü pueulokalüirua Tiro oo'ulaka Sidón.
8 de Jerusalém, da Idumeia, do leste do rio Jordão e até de lugares distantes ao norte, como Tiro e Sidom. A notícia de seus milagres havia se espalhado para longe, e um grande número de pessoas vinha vê-lo.
9 Süka wainmain tü wayuukolüirua, nuluwataain Jesús na nikirajüinkana süpüla yapainjatüin wane anua nüpüla suulia sülainjirain nia.
9 Jesus instruiu seus discípulos a prepararem um barco para evitar que a multidão o esmagasse.
10 Süka saapüin nüchiki Jesús sünain niiyajüin wayuu wainma, arütkaasü joolu'u tü wayuukolüirua eekai ayuulin sünain chentaawain süpüla shipettüin nia shii'iree anain shia nütüma.
10 Havia curado muitos naquele dia, e os enfermos se empurravam para chegar até ele e tocá-lo.
11 Otta tü wayuu kale'eru'usükalüirua yolujaa, shi'rapa Jesús, su'wachiraakalaka nümülatu'umüin sünain su'waatinnüin sütüma tü yolujaakalüirua:
11 E, sempre que o viam, os espíritos impuros se atiravam no chão na frente dele e gritavam: “Você é o Filho de Deus!”.
12 Otta nüchiajaain shiairua suulia su'walakajüin nüchiki sainküin wayuu.
12 Jesus, porém, lhes dava ordens severas para que não revelassem quem ele era.
13 Je süchikijee tia, o'unüshi Jesús saa'upünaa wane namüna sünain neenaküin na wayuu nüchekakana süpüleerua nümaain. Je narütkaapa nünainmüin,
13 Depois, Jesus subiu a um monte e chamou aqueles que ele desejava que o acompanhassem, e eles foram.
14 nüneeküin poloo piammüin na'akajee. Ni'itaakalaka joo nanülia “Aluwataaushi” münüin, süka nuluwataainjanain naya sünain aküjaa nünüiki sümüin wayuu.
14 Escolheu doze e os chamou seus apóstolos, para que o seguissem e fossem enviados para anunciar sua mensagem,
15 “Taapüin laülawaa joolu'u jümüin süpüla ayu'laa yolujaa süle'eru'ujee wayuu”, nümakalaka namüin.
15 e lhes deu autoridade para expulsar demônios.
16 Anuu nanülia na polookana piammüin wayuu aneekuushikana nütüma: Simón, chi e'itaanakai anülia Pedroin nütüma Jesús.
16 Estes foram os doze que ele escolheu: Simão, a quem ele chamou Pedro,
17 Jacobo nümaa Juan nüchonnii Zebedeo, na ni'itaakana anülia Boanerges. (Je tü nanüliakat, “Sütürüla Juya”, malu'ut.)
17 Tiago e João, filhos de Zebedeu, aos quais deu o nome de Boanerges, que significa “filhos do trovão”,
18 Andrés, Felipe, Bartolomé, Mateo, je Tomás. Jacobo chi nüchonkai Alfeo. Tadeo. Simón, wane no'utku na wayuukana kanüliakana Zelote.
18 André, Filipe, Bartolomeu, Mateus, Tomé, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu, Simão, o cananeu,
19 Je Judas Iscariote chi aapüinjachikai nikii Jesús.
19 Judas Iscariotes, que depois o traiu.
20 Shiasa süchikijee tia, ekerotshi Jesús namaa na nikirajüinkana sulu'umüin wane miichi. Sükotchajaakalaka süchikua wane wayuu watta saalin nünainmüin. Kapüleekalaka namüin nekaain saa'ujee tü wayuukolüirua.
20 Certo dia, Jesus entrou numa casa, e as multidões começaram a se juntar outra vez. Logo, ele e seus discípulos não tinham tempo nem para comer.
21 Shiasa natüjaapa naa'u Jesús na nüpüshikana sünain chenta'ain sümüin tü wayuukolüirua nünain, nasaajaweein nia yalajee. “Maa'inkai cheje aa'in nia”, namajiraakalaka.
21 Quando os familiares de Jesus souberam o que estava acontecendo, tentaram impedi-lo de continuar. “Está fora de si”, diziam.
22 Otta na karalouktamaajanakana antakana Jerusalénjee, aashajaajiraashii naya sünain maa: “Süka niain Beelzebú chi sülaülakai yolujaa eein nümaa, pülakalaka nia süpüla ayu'laa yolujaa”, müshii naya.
22 Então os mestres da lei, que tinham vindo de Jerusalém, disseram: “Está possuído por Belzebu, príncipe dos demônios. É dele que recebe poder para expulsar demônios”.
23 Neenajakalaka Jesús tü wayuukolüirua nünainmüin süpüla nikirajüinjanain naya süka sukuaippa tü kasa e'nnakat sainküin mma: “¿Jamakuaippat süpüla nüjütajaajiraainjachin ne'e Satanás nümüiwa, chi sülaülakai yolujaa?
23 Jesus os chamou e respondeu com uma comparação: “Como é possível Satanás expulsar Satanás?”, perguntou.
24 Müleka sütkaajiraale wane wayuuirua, aja'lajaajiraweena naya.
24 “Um reino dividido internamente será destruído.
25 Je müleka sü'ülüjaale wane wayuu sümaa tü süpüshikat, pa'ünüüwaweerü.
25 Da mesma forma, uma família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Akaajaa Satanás, müleka nujuittirüleje tü yolujaakalüirua sünain nütkaain sümaa, oo'ulaajeechi nia suulia aluwatawaa.
26 E, se Satanás está dividido e luta contra si mesmo, não pode se manter de pé; está acabado.
27 Nnojotsü süpüla asaajaanüin nükorolo wane wayuu eekai katsüin. Alu'ujasa müleka nüntüle wane ka'ruwarai nünainmüin eekai katsüinreein ma'i nuulia, ayamülüneechi chi wayuukai nütüma, je alü'üjüneerü tü nükorolokot nüma'anajee. Akaajaa tayaka'iya. Süka niyamülüichipain tatüma chi sülaülashikai yolujaa, tountüin tayu'lüin yolujaa.
27 Quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
28 Shiimain ma'i tü tamakat joolu'u jümüin: Eesü süpüla sülatinnüin saainjala wayuu suulia nütüma Maleiwa. Ja'itakaje mojuin sünüiki nümüin Maleiwa, eesü süpüla sülatinnüin suulia tia'aya.
28 “Eu lhes digo a verdade: todo pecado e toda blasfêmia podem ser perdoados,
29 Akaajasa müleka niale chi Naa'inkai Maleiwa mojuin amüin pütchi, müiria nnojolüin alatinnüin suulia tü makat, nnojotsü joolu'u je nnojoleerü mapeena”, nümakalaka Jesús namüin.
29 mas quem blasfemar contra o Espírito Santo jamais será perdoado. Esse é um pecado com consequências eternas.”
30 Müsü nünüiki Jesús sümüin tü wayuukolüirua süka “Yolujaa ne'e” namüin na karalouktamaajanakana nümüin chi Naa'inkai Maleiwa chi niyu'lakai aka yolujaa.
30 Ele disse isso porque afirmavam: “Está possuído por um espírito impuro”.
31 Süntataalakalaka joolu'u tü niikat Jesús namaa na nimüliayuukana. A'atapajüshii naya yala anooipa'a sünain neenakirüin nia süka naashajaweein nümaa.
31 Então a mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo. Ficaram do lado de fora e mandaram alguém avisá-lo para sair e falar com eles.
32 Naapinnakalaka Jesús sütüma tü wattakat saalin wayuu joyotokana nü'ütpa'a:
32 Havia muitas pessoas sentadas ao seu redor, e alguém disse: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e o procuram”.
33 Asouktüshi Jesús:
33 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
34 — ausente —
34 Então olhou para aqueles que estavam ao seu redor e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
35 — ausente —
35 Quem faz a vontade de Deus é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.