Marcos 1

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Anuu su'ttia tü anasükat pütchi, tü nüchikikat Jesucristo chi Nüchonkai Maleiwa:
1 Este é o princípio das boas-novas a respeito de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 Tü sulu'ukot tü karaloukta nüshajalakat Isaías chi nünüikimaajachikai Maleiwa, müsü yaa:
2 Iniciou-se como o profeta Isaías escreveu: “Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho.
3 Owoottaweechi wane wayuu cha'aya isashiipa'a sünain maa:
3 Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram a estrada para ele!’”.
4 Süpüla shikeraajüinjatüin tü nüshajakat achiki paala Isaías, niweetakalaka Juan chi owoutisaajüikai sünain aküjaa nüchiki Maleiwa sümüin wayuu cha'aya isashiipa'a. Nu'ttakalaka sünain nime'ejüin naa'in na wayuukana shii'iree nayaawajaain suulia naainjala sümaa nakatalaain suulia süpüla sülatinnüinjatüin noulia. Je nuluwataain na oonookana sümaa nünüiki sünain nawoutisaajünüin.
4 Esse mensageiro era João Batista. Ele apareceu no deserto, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 O'unüsü wayuu watta saalin nünainmüin sulu'ujee süpüshua tü mmakat Judea je sulu'ujee tü pueulokat Jerusalén. Naküjüin tü naainjalakat nümüin Maleiwa, je owoutisaajünüshii nütüma Juan cha'aya shiroku tü süchikat Jordán.
5 Gente de toda a Judeia, incluindo os moradores de Jerusalém, saía para ver e ouvir João. Quando confessavam seus pecados, ele os batizava no rio Jordão.
6 Otta Juan, kashe'inshi nia wane süta tü mürüt kanüliakat “camello”, otta kasi'irainshi paa'ata. Ekapü'üshi nia kaashapü oo'ulaka mapa.
6 João vestia roupas tecidas com pelos de camelo, usava um cinto de couro e alimentava-se de gafanhotos e mel silvestre.
7 Anuu tü nümapü'ükat Juan sümüin wayuu: “Anteechi tachiirua wane wayuu alana'aleeshia toulia. Tayakai, wayuu ne'e. Nnojoishi wanaapünaain taya nümaa, süka pülashin ma'i nia toulia.
7 João anunciava: “Depois de mim virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de me abaixar e desamarrar as correias de suas sandálias.
8 Tawoutisaajüin ne'e jia süka wüin. Otta müshia niakai, anteechi jünainmüin süpüla naapüinjachin jümüin chi Naa'inkai Maleiwa süpüla eeinjachin nia waneepia jümaa”, mapü'üshi Juan.
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo!”.
9 Je wanaa sümaa tia, nüntakalaka Jesús chajee Galileajee sulu'ujee tü pueulokat Nazaret eemüin tü süchikat Jordán süpüla nuwoutisaajünüinjachin nütüma Juan shiroku tü süchikat.
9 Certo dia, Jesus veio de Nazaré da Galileia, e João o batizou no rio Jordão.
10 Je wanaa sümaa nüsha'walaain Jesús süchikijee emetaa shirokujee tü wüinkat, eirakaashi nia iipünaamüin. Je wanaa ma'i sümaa tia, eerulaasü tü sirumakat chaa iipünaa. Ni'rakalaka chi Naa'inkai Maleiwa maa aka saa'in wane mo'uwa sünain ashakataa nünainmüin.
10 Enquanto saía da água, viu o céu se abrir e o Espírito Santo descer sobre ele como uma pomba.
11 Saapünakalaka joo wane pütchi chaa iipünaajee sünain maa: “Pia chi Tachonkai aishikai tapüla. Talatüshi ma'i taya pümaa”.
11 E uma voz do céu disse: “Você é meu Filho amado, que me dá grande alegria”.
12 O'uninna müshia Jesús nütüma chi Naa'inkai Maleiwa isashiipa'amüin.
12 Em seguida, o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Chajachi nia maa aka pienchi shikii ka'i sünain nuu'ulakünüin aa'in nütüma Satanás chi sülaülakai yolujaa. Je chaa eejachire Jesús, eesü tü kasa jashichi kepiakat wuna'ainküin. Oo'ulaka aa'inmajünüshi nia natüma wane aapieeirua nüma'anajeejana Maleiwa.
13 onde ele foi tentado por Satanás durante quarenta dias. Estava entre animais selvagens, e anjos o serviam.
14 Shiasa wanaa sümaa nüpüreesajünüin Juan nütüma Herodes, ale'ejüshi Jesús Galileamüin süpüla aküjaa tü anasükat pütchi, tü nünüikikat chi Maleiwakai, sünain maa:
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galileia, onde anunciou as boas-novas de Deus.
15 “Antüitpa nükalia chi Maleiwakai süpüla nikeraajüin tü namapü'ükat na nünüikimaajanakana. Jiyaawajaa jumaala suulia jaainjala sümaa jünoujain tü anasükat pütchi, süka sülü'ülüin nükalia chi Maleiwakai süpüla aluwatawaa jaa'u”, mapü'üshi nia.
15 “Enfim chegou o tempo prometido!”, proclamava. “O reino de Deus está próximo! Arrependam-se e creiam nas boas-novas!”
16 Je wanaa sümaa waraittüin Jesús sotpa'apünaa tü palaa kanüliakat Galilea, ni'rakalaka Simón oo'ulaka Andrés chi nuwalakai. Ajuna'atshii tü nakusüinkat shiroku tü palaakat süka olojüliin naya jime.
16 Enquanto andava à beira do mar da Galileia, Jesus viu Simão e seu irmão André. Jogavam redes ao mar, pois viviam da pesca.
17 —Anashii tamaatalai jia. Maa aka olojüliin jia jime, okotchajüinjana jia wayuu tamüin süpüla saapüinjatüin tanüiki —nümakalaka Jesús namüin.
17 Jesus lhes disse: “Venham! Sigam-me, e eu farei de vocês pescadores de gente”.
18 Napüta namüsüja'a tü nakusüinkat süpüla o'unaa nümaa.
18 No mesmo instante, deixaram suas redes e o seguiram.
19 Nu'unaiwa'aya Jesús mamüin aka türa, ni'rüin joo Jacobo, chi nüchonkai Zebedeo, oo'ulaka Juan chi nuwalakai. Areweentaja'atshii tü nakusüinkat yaa sulu'u tü anuakat nümaa chi nashikai.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago e João, filhos de Zebedeu, consertando redes num barco.
20 Eenaküna müshi'iya naya nütüma Jesús. Napütakalaka chi nashikai namaa na nüchepchiakana sulu'u tü anuakat süpüla o'unaa nümaa.
20 Chamou-os de imediato e eles também o seguiram, deixando seu pai, Zebedeu, no barco com os empregados.
21 Nüntakalaka Jesús namaa na nüneekajalakana sulu'umüin tü pueulo kanüliakat Capernaum. Je so'u tü ka'i neemeraakat o'u na judíokana, ekerotshi nia sulu'umüin tü ekirajüleekat sünain nu'ttüin sünain ekirajaa tü wayuukolüirua cha'aya.
21 Jesus e seus seguidores foram à cidade de Cafarnaum. Quando chegou o sábado, entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Je ponusü ma'i naa'in na wayuukana tü nünüikikat, süka shiyaawatüin saa'inyaka naa'u sünain ni'itaaushin nütüma Maleiwa süpüla ekirajaa nünüiki, nnojoishi müin aka naa'in na karalouktamaajanakana.
22 O povo ficou admirado com seu ensino, pois ele falava com verdadeira autoridade, diferentemente dos mestres da lei.
23 Asha'walaa müshia wane wayuu sulu'u tü ekirajüleekat, kale'eru'ushi yolujaa. Su'waatakalaka joo tü yolujaakalüirua nüle'eru'ukat chi wayuukai nümüin Jesús:
23 De repente, um homem ali na sinagoga, possuído por um espírito impuro, gritou:
24 —Alu'uleekaija'a waya pütüma Jesús, piakai chi Nazaretje'ewaikai. Aashin we'raajüin pia. Je watüjaa aa'uchi pia sünain piain aneekuushin nütüma Maleiwa. ¿Jamüinjatü wakuaippa pütüma? ¿Püjütajanataaka waya yaajee? —sümakalaka.
24 “Por que vem nos importunar, Jesus de Nazaré? Veio para nos destruir? Sei quem é você: o Santo de Deus!”.
25 Nüchiajaakalaka joolu'u Jesús tü yolujaakat:
25 “Cale-se!”, repreendeu-o Jesus. “Saia deste homem!”
26 Sujuittakalaka joo tü yolujaakat nuulia chi wayuukai sünain nu'kchichijaain sütüma sümaa nu'waatüin.
26 Então o espírito impuro soltou um grito, sacudiu o homem violentamente e saiu dele.
27 Otta na wayuukana napüshua, ponusü ma'i naa'in tü ne'rakat sünain naashajaajiraain:
27 Todos os presentes ficaram admirados e começaram a discutir o que tinha acontecido. “Que ensinamento novo é esse?”, perguntavam. “Como tem autoridade! Até os espíritos impuros obedecem às ordens dele!”
28 Yootoo müsüja'a nüchiki Jesús sainküin tü mmakat Galilea.
28 As notícias a respeito de Jesus se espalharam rapidamente por toda a região da Galileia.
29 Nujuittaakalaka Jesús sulu'ujee tü ekirajüleekat namaa Jacobo oo'ulaka Juan sünain no'unüin nipialu'umüin Simón oo'ulaka Andrés.
29 Depois que Jesus saiu da sinagoga com Tiago e João, foram à casa de Simão e André.
30 Eejatkalaka nüpüla tü nimeshikat Simón sünain ayuulin sütüma oushuwaa. Je achuntünüsü nümüin Jesús natüma na wayuukana niiyajüinjatüin shia namüin.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Imediatamente, falaram a seu respeito para Jesus.
31 Nürütkaakalaka joo sünainmüin sünain naapaain sajapü süpüla nüikkale'erüin. Naawale'erakalaka tü ayuuliikat suulia. Je süka anaitpain shia, o'ttüsü shia sünain shikirüin na shi'iyoukana.
31 Ele foi até ela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Je motsopa ka'i, antinnüsü wainma wayuu eekai ayuulin je eekai kale'eru'uin yolujaa nünainmüin Jesús.
32 Ao entardecer, depois que o sol se pôs, trouxeram a Jesus muitos enfermos e possuídos por demônios.
33 Okotchajaasü tü wayuu kepiasükalüirua sulu'u tü pueulokat sü'ütpa'a tü so'ukot tü miichikat.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa para observar.
34 Niiyajakalaka wainma wayuu eekai ayuulin, tü ayuuisükat sütüma ayuulii eekai eein ne'e sünain. Je nujuittirakalaka yolujaa süle'eru'ujee wainma wayuu. Otta nüchiajaain tü yolujaakalüirua suulia saashajaain nüchiki, süka sütüjaain naa'u sünain jaralin nia.
34 Então Jesus curou muitas pessoas que sofriam de diversas enfermidades e expulsou muitos demônios. Não permitia, porém, que os demônios falassem, pois sabiam quem ele era.
35 Je eeiwa'aya aikat, achijiraashi Jesús sünain o'unaa chamüin cha'aya eere yüütüülin mmakat süpüla aashajawaa nümaa Maleiwa.
35 No dia seguinte, antes do amanhecer, Jesus se levantou e foi a um lugar isolado para orar.
36 Otta müshia Simón je na eekana nümaa, o'unüshii naya sünain achajawaa nüchiki Jesús.
36 Mais tarde, Simão e os outros saíram para procurá-lo.
37 Je nantapa nünainmüin,
37 Quando o encontraram, disseram: “Todos estão à sua procura!”.
38 Nüsouktakalaka Jesús:
38 Jesus respondeu: “Devemos prosseguir para outras cidades e lá também anunciar minha mensagem. Foi para isso que vim”.
39 Nu'unakalaka Jesús sainküinpünaa tü mmakat Galilea sünain nüküjain nüchiki Maleiwa sulu'upünaa tü ekirajüleekalüirua wayuu judío cha'aya je sünain nujuittirüin yolujaa süle'eru'ujee wayuu.
39 Então ele viajou por toda a região da Galileia, pregando nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Arütkaashi nünainmüin Jesús wane wayuu mayeinshi sütüma aja'ttaa ata. Nüsapainyo'ukashi nia nümülatu'u Jesús sünain nüchuntüin nümüin:
40 Um leproso veio e ajoelhou-se diante de Jesus, implorando para ser curado: “Se o senhor quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
41 Nümüliajakalaka naa'in Jesús chi ayuuishikai sünain niyurulain nütüna nünainmüin sünain naapaain nia:
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão e tocou nele. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!”
42 Anaichipa joo chi wayuukai. Nnojolüitpa aja'ttüin tü nütakat.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu e o homem foi curado.
43 Nüjüta nümüshia Jesús chi wayuukai sünain nüchiajaain nia sünain maa nümüin:
43 Então Jesus se despediu dele com uma forte advertência:
44 —Nnojo püküjain sümüin wayuu püchiki sünain teiyajüin pia. Pu'una palajana eemüin chi sacerdotekai süpüla pii'iyatüinjatüin nümüin tü pütakat süpüla naapüinjatüin nümüin Maleiwa tü pümü'ünüin ouktajatkat saa'u anaichipain pia, maa aka tü nuluwataakat anain Moisés paala sümaiwa. Je sükajee tia, sütüjaajeechi aa'u pia wayuu sünain anaichipain pia süpüla sa'akainjachin pia püchikua —nümakalaka Jesús nümüin.
44 “Não conte isso a ninguém. Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine. Leve a oferta que a lei de Moisés exige pela sua purificação. Isso servirá como testemunho”.
45 Otta chi wayuukai, nnojoishi ko'utüin. Nu'unakalaka sümaa aküjaa süchiki tü kasa anasü alatakat nüka. Je süka sütüjaaichipain naa'u Jesús tü wayuukolüirua, nnojoishi ekeroteein sulu'umüin tü pueulokalüirua. Makatüshi nia anooipa'a eere yüütüülin mmakat. Otta tü wayuukolüirua, antüsü nünainmüin sulu'ujee mmakat süpüshua.
45 O homem, porém, saiu e começou a contar a todos o que havia acontecido. Por isso, em pouco tempo, grandes multidões cercaram Jesus, e ele já não conseguia entrar publicamente em cidade alguma. E, embora se mantivesse em lugares isolados, gente de toda parte vinha até ele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.