Marcos 12

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 O'ttüshi Jesús sünain ekirajaa tü wayuukolüirua süka sukuaippa tü kasa e'nnakat sainküin mma. Müshi nia: “Eetaalashi wane wayuu kama'anashi wane mma. Nükulaalajakalaka shia süpüla apünajünaa tü wunu'u kachonkot uuwa sulu'u. Je yaa sulu'u tü na'apainsekat, nükumajakalaka wane ishi süpüla ocho'ulajia süchon tü nüpünajüinkat süpüla wiinoinjatüin shia. Otta nükumajüin wane türooja süpüla e'rajia saa'u tü na'apainsekat.
1 Então Jesus começou a lhes ensinar por meio de parábolas: “Um homem plantou um vinhedo. Construiu uma cerca ao seu redor, um tanque de prensar e uma torre para o guarda. Depois, arrendou o vinhedo a alguns lavradores e partiu para um lugar distante.
2 Je kettaapa süka'iya tü a'ttieekat süpüla sütpajünüin, nüjütüin wane nüchepchia nanainmüin na aa'inmajüliikana sünain maa namüin: ‘Anakaja juluwataale tamüin süpüshi süchon tü ta'ttia jükotchajalakat, tü tamüinjatkat jütüma saa'u takoroloin shia’.
2 No tempo da colheita da uva, enviou um de seus servos para receber sua parte da produção.
3 Otta chi nüchepchiakai, ata'ünnüshi natüma na aa'inmajüliikana sümaa nashe'ejüin ma'i nia. Ajütajaanüshi nia sümaa nnojolüin kasain najapüipain natüma.
3 Os lavradores agarraram o servo, o espancaram e o mandaram de volta de mãos vazias.
4 Otta chi ka'apainseshikai süchikijee tia, nüjütakalaka joo wane nüchepchiaya nii'iraka chi wane. A'yaajünataa joo chii natümaya sünain sheewaain nikii natüma. E'rülii ma'i wayumüin naya nümüin.
4 Então o dono da terra enviou outro servo, mas eles o insultaram e bateram na cabeça dele.
5 Je joolu'u chi ka'apainseshikai, nüjütüin wane'eya. O'utünataala aa'in chii natümaya na aa'inmajüliikana. Maleesia süpüshua tü aluwataaushikalüirua. Eesü eekai sheewaain natüma. Eesü eekai no'utüin saa'in.
5 O próximo servo que ele mandou foi morto. Outros servos que ele enviou foram espancados ou mortos,
6 “Iraayü'iya wane wayuukai apütaain nüma'ana chi ka'apainseshikai. Nia chi nüchonkai, chi aishikai nüpüla. Nüjütüinja'a nia nachiirua na nüjütakana paala nanainmüin na aa'inmajüliikana sünain nümüin, ‘Nieechi kojutka chi tachonkai natüma’, nümakalaka.
6 até que só restou um: seu filho muito amado. Por fim, o dono o enviou, pois pensou: ‘Certamente respeitarão meu filho’.
7 “Nayasa'a na aa'inmajüliikana ne'raiwa'aya chi nüchonkai nüpanapa, aashajaajiraashii naya: ‘Iseeichi chi aapüneechikai amüin tü apainkat. Joo'uya wo'utaiwa naa'in süpüla wayainjanain makatüin apüla shia’, müshii naya.
7 “Os lavradores, porém, disseram uns aos outros: ‘Aí vem o herdeiro da propriedade. Vamos matá-lo e tomar posse desta terra!’.
8 Nayu'lakalaka joo nia anooipa'amüin je no'utakalaka naa'in.
8 Então o agarraram, o mataram e jogaram seu corpo para fora do vinhedo.
9 “Tasakirüin paala jia: ¿Kaseerü naa'inraka chi ka'apainseshikai naka na aa'inmajüliikana? Shiimüin sünain nüle'ejeechin süpüla nu'utüinjatüin saa'in. Je naa'inmajireerü tü na'apainsekat wayuu naatajatü.
9 “O que vocês acham que o dono do vinhedo fará?”, perguntou Jesus. “Ele virá, matará os lavradores e arrendará o vinhedo a outros.
10 “Soto jaa'in tü ashajünakat paala sulu'u tü nüchikimaajatkat Maleiwa:
10 Vocês nunca leram nas Escrituras: ‘A pedra que os construtores rejeitaram se tornou a pedra angular.
11 Chi e'itaakai tü ipakat, nia Maleiwa.
11 Isso é obra do Senhor e é maravilhosa de ver’?”
12 Otta müshi'iya na laülaayuushii judíokana, naapapa tü nüküjüitpakat Jesús, nayaawata aa'ulu sünain nayain müin aka naa'in na aa'inmajülii e'rüliikana wayumüin sulu'u tü nüküjaitpakat achiki Jesús. Je sükajee tia, kee'ireesü ma'i naa'in nata'üleein Jesús, otta nnojoishi nata'ülüin süka mmolüin naya seema tü wayuu kamalainkat amüin nünüiki Jesús. No'unakalaka ne'e nuulia.
12 Os líderes religiosos queriam prender Jesus, pois perceberam que eram eles os lavradores maus a que Jesus se referia. No entanto, por medo da multidão, deixaram-no e foram embora.
13 Shiasa mapa tia, najütünakalaka nünainmüin Jesús wane fariseokana oo'ulaka wane nümaajanakana Herodes chi sülaülashikai mma, süpüla nasakirayaainjachin nia shii'iree niweetirüin wane pütchi kasalajanainjatkat anainjee nia natüma.
13 Mais tarde, os líderes enviaram alguns fariseus e membros do partido de Herodes com o objetivo de levar Jesus a dizer algo que desse motivo para o prenderem.
14 Je nantapa nünainmüin Jesús, namakalaka nümüin:
14 Disseram: “Mestre, sabemos como o senhor é honesto. É imparcial e não demonstra favoritismo. Ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade. Agora, diga-nos: É certo pagar impostos a César ou não?
15 nnojottaapa anain? —namakalaka nümüin.
15 Devemos pagar ou não?”. Jesus percebeu a hipocrisia deles e disse: “Por que vocês tentam me apanhar numa armadilha? Mostrem-me uma moeda de prata,
16 Nasaajakalaka tü neetkat nümüin. Nüsakirakalaka naya Jesús:
16 Quando lhe deram a moeda, ele disse: “De quem são a imagem e o título nela gravados?”. “De César”, responderam.
17 Nüsouktakalaka Jesús:
17 “Então deem a César o que pertence a César, e deem a Deus o que pertence a Deus”, disse ele. Sua resposta os deixou muito admirados.
18 Süntakalaka wane wayuuirua judío kanüliasü saduceo nünainmüin Jesús süpüla süsakirayaainjachin nia. Nnojoleerü oso'irawaa aa'inyüü süchikijee ouktaa müsü tü shikirajapü'ükat anain tü wayuukolüirua.
18 Depois vieram a Jesus alguns saduceus, líderes religiosos que afirmam não haver ressurreição dos mortos, e perguntaram:
19 Namakalaka joo nümüin Jesús:
19 “Mestre, Moisés nos deu uma lei segundo a qual se um homem morrer sem deixar filhos, o irmão dele deve se casar com a viúva e ter um filho que dará continuidade ao nome do irmão.
20 Eetaashiija'a akaratshishii wayuu pawalaawashii. Ka'wayuuseshi chi epayaakai sümaa ouktüin nia machoinwa'aya sümüin tü nu'wayuusekat. Niisatkalaka chi nimüliakai sümüin tü jietkat.
20 Numa família havia sete irmãos. O mais velho se casou e morreu sem deixar filhos.
21 Ouktataashija chii'iya nnojoiwa'aya kachoin sümüin tü jietkat. Eisattaaja'a joo wane'eya nüchukumüin.
21 O segundo irmão se casou com a viúva, mas também morreu sem deixar filhos. Então o terceiro irmão se casou com ela.
22 Mataaja'a aka nakuaippa napüshua na akaratshishiikana awalayuwaa. Ouktüshii naya sünain machoin sümüin tü jietkat natüma. Je oo'uwo'utpa na su'wayuusekana napüshua, ouktüsü mapa shia nachiiruajee.
22 O mesmo aconteceu até o sétimo irmão, e nenhum deixou filhos. Por fim, a mulher também morreu.
23 Su'wayuuseshii napüshua na akaratshishiikana kataiwa'aya so'u. Wasakiree amüinchi joo pia soo'opünaa tia: So'u tü ka'ikat suso'iraainjateetkat o'u saa'in wayuu paajüin, ¿jaraleechi ka'wayuuseka tü wayuu ouktama'akat? —namakalaka na saduceokana nümüin Jesús.
23 Diga-nos, de quem ela será esposa na ressurreição? Afinal, os sete se casaram com ela”.
24 Nüsouktakalaka Jesús namüin:
24 Jesus respondeu: “O erro de vocês está em não conhecerem as Escrituras nem o poder de Deus.
25 Suso'iraapa saa'in wayuu süchikijee ouktaa, nnojoleerü pa'wayuuseewain, süka meenain aka naya saa'in nakuaippa na aapieekana chakana nüma'ana Maleiwa sümaa ma'wayuusein naya.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, não se casarão nem se darão em casamento. Nesse sentido, serão como os anjos do céu.
26 Jia manoujainsaliikana sünain suso'iraainjatüin saa'in wayuu, soto jaa'in tü nüshajakat achiki paala Moisés soo'opünaa tü nümakat chi Maleiwakai nümüin pasanainjee sünain suwarala tü wunu'u jotüsükat: “Tayakai, Nümaleiwasekai Abraham, Nümaleiwasekai Isaac, Nümaleiwasekai Jacob”, müshi.
26 “Agora, quanto a haver ressurreição dos mortos, vocês não leram a esse respeito nos escritos de Moisés, no relato sobre o arbusto em chamas? Deus disse a Moisés: ‘Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó’.
27 Tamüshii paala jia: Chi Maleiwakai, nnojoishi Sümaleiwasein wayuu ouktüsü. Sümaleiwase eekai katüin so'u. Shiimüin sünain nnojolüin lotüin tü jünoujakat —nümakalaka Jesús namüin.
27 Portanto, ele é o Deus dos vivos, e não dos mortos. Vocês estão completamente enganados!”.
28 Antüshi wane wayuu karalouktamaajachi sünain aapajaa nanüiki na wayuu a'ülüjashiikana nümaa Jesús. Saa'u niyaawatüin saa'u sünain anain ma'i tü nüsouktiakat Jesús, nüsakirayaakalaka nia:
28 Um dos mestres da lei estava ali ouvindo a discussão. Ao perceber que Jesus tinha respondido bem, perguntou: “De todos os mandamentos, qual é o mais importante?”.
29 Nüsouktakalaka Jesús nümüin:
29 Jesus respondeu: “O mandamento mais importante é este: ‘Ouça, ó Israel! O Senhor, nosso Deus, é o único Senhor.
30 Anashi aire nia püpüla waneepia süka süpüshua paa'in. Anashi jülüjüle paa'in Maleiwa waneepia”.
30 Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua mente e de todas as suas forças’.
31 Je eesü wane'eya alana'aleesia ma'i sünain anain, müsü mayaa: “Anasü aire püpüla wayuu süpüshua maa aka alin pia püpülajiraa”. Nnojotsü eein eekai alana'aleein ma'i sünain anain suulia tüü sa'akajee süpüshua tü nuluwataakat anain waya Moisés —nümakalaka Jesús nümüin.
31 O segundo é igualmente importante: ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’. Nenhum outro mandamento é maior que esses”.
32 Nümakalaka chi wayuukai nümüin Jesús:
32 O mestre da lei respondeu: “Muito bem, mestre. O senhor falou a verdade ao dizer que há só um Deus, e nenhum outro.
33 Je shiimüin tü pünüikikat sünain niainjachin alin wapüla chi Maleiwakai süka süpüshua waa'in, je sünain jülüjüin waa'in Maleiwa waneepia. Je shiimüin tü pümakat sünain alinjatüin wapüla wayuu süpüshua maa aka alin waya wapülajiraa. Alana'aleesia ma'i tüüirua suuliale'eya waapüin mürüt nümüin Maleiwa, tü o'utünakat aa'in watüma —nümakalaka nümüin Jesús.
33 E sei que é importante amá-lo de todo o meu coração, de todo o meu entendimento e de todas as minhas forças, e amar o meu próximo como a mim mesmo. É mais importante que oferecer todos os holocaustos e sacrifícios exigidos pela lei”.
34 Nütüjaaichipa aa'u Jesús chi wayuukai sünain lotüin nünüiki, nümakalaka nümüin:
34 Ao perceber quanto o homem compreendia, Jesus disse: “Você não está longe do reino de Deus”. Depois disso, ninguém se atreveu a lhe fazer mais perguntas.
35 Wanaa sümaa nikirajüin Jesús sulu'u paatia tü a'waajüleekat Maleiwa, nüsakirakalaka na wayuu akotchajaakana nünainmüin:
35 Mais tarde, enquanto ensinava o povo no templo, Jesus fez a seguinte pergunta: “Por que os mestres da lei afirmam que o Cristo é filho de Davi?
36 Soto jaa'in nünüiki David, tü nümakat paala nütüma chi Naa'inkai Maleiwa sünain maa:
36 O próprio Davi, falando por meio do Espírito Santo, disse: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita até que eu humilhe seus inimigos debaixo de seus pés’.
37 “Tasenyotsekai” nümüleje'e David nümüin Cristo, ¿jamakuaippalinjachi nuu'uliwo'ulaaka'a ne'e nia? —nümakalaka Jesús namüin.
37 Uma vez que Davi chamou o Cristo de ‘meu Senhor’, como ele pode ser filho de Davi?”. E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Mapü'üshi Jesús sünain ekirajaa: “Jalia jia suulia ashataa nakuaippa na karalouktamaajanakana waraitteekana ma'i aa'in cha'aya metkaaralu'upünaa sünain kashe'iin naya kuluulu anasü shii'iree nasaküneein sütüma wayuu.
38 Jesus também ensinou: “Cuidado com os mestres da lei! Eles gostam de se exibir com vestes longas e de receber saudações respeitosas quando andam pelas praças.
39 Je sulu'u tü ekirajüleekat je sünain wane mi'iraa, ojoyolooshii naya na'aka na laülaayuukana süpüla kojutüinjanain naya sütüma wayuu.
39 E como gostam de sentar-se nos lugares de honra nas sinagogas e à cabeceira da mesa nos banquetes!
40 Otta e'ike'etshii wayuu eekai ouktüin su'wayuuse shii'iree naapaweein sükorolo. Je süchikijee, kama'ashii naya sünain nachuntayaain nümüin Maleiwa su'upala wayuu shii'iree kojuteein naya sütüma. Alana'aleejeeria ma'i sünain süsalain naya nütüma Maleiwa saaliijee tia”.
40 No entanto, tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados”.
41 Nüikkalaakalaka Jesús yala peje sünain tü kojon ejitünakat alu'u tü neerü asülajünüinjatkat nümüin Maleiwa. Ni'rakalaka tü wayuukolüirua sünain ejitaa sünneetse sulu'u. Ni'rüin wayuu wainma eekai nejitüin wainma neerü yaa sulu'u süka washinnuuin naya.
41 Jesus sentou-se perto da caixa de ofertas do templo e ficou observando o povo colocar o dinheiro. Muitos ricos contribuíam com grandes quantias.
42 Süntakalaka wane wayuu müliasü oukta a'wayuuset. Shijitakalaka piamasü neerü kachueerachen ne'e.
42 Então veio uma viúva pobre e colocou duas moedas pequenas.
43 Neenajaakalaka Jesús na nikirajüinkana nünainmüin sünain maa namüin:
43 Jesus chamou seus discípulos e disse: “Eu lhes digo a verdade: essa viúva depositou na caixa de ofertas mais que todos os outros.
44 Na washinnuukana, nejitüin tü süpütaalakat nanneetse. Alu'usa shiakat, mayaainje müliain ma'i, shijitüin süpüshua tü sünneetse süma'anajatkat —nümakalaka Jesús namüin.
44 Eles deram uma parte do que lhes sobrava, mas ela, em sua pobreza, deu tudo que tinha”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.