Lucas 18
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH
1 Ekirajüshi joolu'u Jesús na nikirajüinkana süka sukuaippa tü kasa e'nnakat sainküin mma shii'iree nachecherüinjatüin naa'in sünain achuntaa nümüin Maleiwa waneepia.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Müshi nia namüin: “Eetaashi wane wayuu pütchipü'ü kepiashi sulu'u wane pueulo. Manoujainsai nia nünain Maleiwa, je püla aa'inchi ma'i nia suulia wayuu.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Oo'ulaka sulu'u tü pueulokat, eesü wane wayuu oukta a'wayuuset. Antawaisü nünainmüin chi pütchipü'ükai sünain, ‘Anasü pükaaliijüle taya sünain amaünajaa nümüin chi ta'ünüükai’, sümüin nümüin.
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 — ausente —
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 — ausente —
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 “Soto jaa'in nüchiki chi pütchipü'ü pülakai aa'in suulia wayuu. Mayaasüje niyouktajüin paala tü wayuukot, nükaaliijain shia mapa süka shike'ejüin ma'i naa'in waneepia.
6 E o Senhor continuou:
7 Otta müshia chi Maleiwakai, ¿nnojoleena nükaaliijüin waya aneekuushikana achuntakana nümüin waneepia so'uka'i, sa'wai? Shiimüin sünain nükaaliijeenain waya noulia na wa'ünüükana.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Jiakana müliakana natüma na jü'ünüükana, shiimüin tanüiki jümüin: Yapashi chi Maleiwakai süpüla nükaaliijain jia waneepia. Otta müshi'iya jiakana, müleka ayatüle jia sünain jaa'inrüin tü nuluwataakat anain, katsüinjeerü jaa'in sünain anoujaa so'uweena tü ka'i tale'ejeechikat o'u, taya chi Shipayakai Wayuu”, nümakalaka Jesús namüin na nikirajüinkana.
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Aashajaashi joo Jesús sümüin tü wayuu eekai pülain saa'in suulia wayuu, na wayuu anakana saa'in namüin no'ulu'u Maleiwa. Nikirajüin joo naya süka sukuaippa tü kasa e'nnakat sainküin mma:
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Ekerotshii piamashii wayuu sulu'umüin tü a'waajüleekat Maleiwa süpüla achuntaa nümüin: wane fariseo oo'ulaka wane okotchajüi neerü nümüin chi sülaülashikai mma.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Asha'walaashi chi fariseokai sünain naashajaain nümaa Maleiwa sünain nu'waataain sulu'u nukuaippa. Müshi nia: ‘Maleiwakalee, taapüin pümüin analu'ut saa'u nnojolin müin aka taya saa'in wayuu wainma sünain ka'ruwaralüin, sünain mojulaain, je sünain ama'üjawaa sümaa wayuu nnojotkat nu'wayuusein otta nnojoikai su'wayuusein. Je anayaawatshija taa'u sünain nnojolin müin aka taya naa'in chi okotchajüikai neerü.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Aamajüshi taya pümüin waneepia piantua süpüla semaanakat shii'iree talateein pia tamaa. Je tasülajüin pümüin polo'owai sünainjee tü polookot shikii süpüshi tü ta'yataainkat’.
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 “Otta chi okotchajüikai neerü, yalashi nia sha'watüin ka'yatalu'u nuulia chi fariseokai. Jepitüshi nia sünain nüshe'ejüin naa'into'u süka mojuin ma'i naa'in saaliijee naainjala. ‘Maleiwakalee, wayuu kaainjarai taya. Anakaja müleka pümüliajüle taya’, nümakalaka.
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 “Saa'u nümüin joo chi wayuukai, anajiraaichipa nümaa Maleiwa. Akaajasa chi fariseokai, ale'ejüshi nipialu'umüin sünain nnojolin anajiraain. Chi eekai yaletayaain nukuaippa su'upala wayuu, nnojoleechi kasajachin nümüin Maleiwa. Alu'usa chi eekai nnojolüin yaletayaain naa'in, kojuteechi nütüma”, nümakalaka Jesús namüin.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Je so'u wane ka'i, antinnüsü wane tepichiirua nünainmüin Jesús süpüla ni'itaainjatüin najapü naa'uirua sümaa nuchuntüin nümüin Maleiwa naa'u. Otta na nikirajüinkana ne'rapa tia, nachiajaakalaka tü wayuukolüirua.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Otta müshia Jesús, nuchuntakalaka namüin na wayuukana nantirüin na tepichikana nünainmüin nachikua. Nümakalaka joo namüin na nikirajüinkana:
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Tamüshii paala jia: Chi wayuu eekai nnojolin müin aka naa'in na tepichikana sünain nanoujain tanain, müichia nnojolin ekerotüin eere nuluwataain Maleiwa —nümakalaka Jesús namüin.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Nürütkaakalaka nünainmüin Jesús wane wayuu aluwataashi sünain nüsakirüin nia:
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Asouktüshi Jesús:
19 Jesus respondeu:
20 Aashin pütüjaayaain aa'u tü nuluwataakat anain Maleiwa, makat mayaa: “Nnojo püma'üjaain sümaa wayuu nnojotkat pu'wayuusein otta nnojoikai pu'wayuusein. Nnojo pu'utüin saa'in wayuu. Nnojo pu'luwajüin sükorolo wayuu. Nnojo püküjüin alawaa süchiki wane wayuu. Kojutüinjatü pütüma püi je püshi”, müsü tü pütchikat —nümakalaka Jesús nümüin.
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 —Taa'inratüjütsa'aya tia süpüshuale'eya tepichiiwa'aya taya ja'itakaje maa'utpünaa yaa —nümakalaka nümüin Jesús.
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Sütüma tü nümakat chi wayuukai, asouktüshi Jesús:
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Je chi wayuukai sütümajee tü nümakat Jesús nümüin, mojusü ma'i naa'in, süka washirüin ma'i nia.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Eirakaashi Jesús nümüin chi wayuukai sünain maa nümüin:
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Mapüleesat süpüleerua shikerotüin wane “camello” so'ulu'upünaa wane wutia suuliale'eya shikerotüin wane wayuu washirü cha'aya eere nuluwataain Maleiwa —nümakalaka nümüin.
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Je na wayuukana eekai naapajüin nünüiki Jesús, namakalaka nümüin:
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Asouktüshi Jesús:
27 Jesus respondeu:
28 Müshi joo Pedro nümüin Jesús:
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 — ausente —
29 Jesus respondeu:
30 — ausente —
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Otta müshi'iya na Aluwataaushikana polooshiikana piammüin, neenajakalaka naya Jesús nünainmüin sujuuna tü wayuukolüirua süpüla naashajaain namaa. Müshi nia namüin: “O'unajana joolu'u waya Jerusalénmüin. Je tü ashajünakat tachiki paala natüma na nünüikimaajanakana Maleiwa, tachiki tayakai, chi Shipayakai Wayuu, ekeraajeerü süpüshua.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Aapüneematüichi ekii taya najapulu'umüin na gentilekana. Neme'erainpaleechi taya. Naa'ayataajeechi aa'in taya sünain nejeteenain taa'u je sünain na'yaateechin taya. Je süchikijee tia, no'utireechi aa'in taya.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Otta nu'unnaa chi apünüinkai ka'i süchikijee tia, oso'iraajeerü taa'in”, nümakalaka Jesús namüin.
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Otta na nikirajüinkana, nnojotsü nayaawatüin saa'u tü nüküjaitpakat namüin. Isasü nachiki nayaawatüin saa'u sünain ouktajachin Jesús.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Je nüntapa Jesús so'ulu'umüin tü pueulokat kanüliakat Jericó, eejachi joyotüin wane wayuu mo'usai sotpa'a tü wopukot sünain ajulija'alaa.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Je naapapa chi wayuukai tü suu'uipsana'irakat wayuu sünain sülatüin nü'ütpünaa,
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 —Nia alataka Jesús chi Nazaretje'ewaikai —sümakalaka tü wayuukolüirua nümüin.
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Nuwoorulaakalaka joo sünain nümüin:
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Shiasa tü wayuu nüpüleeruasükat Jesús sulu'u tü wopukot,
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Nüsha'walaakalaka Jesús sünain nüsaajirüin chi mo'usaikai nünainmüin. Je nüntapa nünainmüin, nümakalaka Jesús nümüin:
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 —¿Kasa püchekaka taa'inrüin pümüin?
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Asouktüshi Jesús:
42 Então Jesus disse:
43 Ko'u müshija nia. Je süka anaichipain nia, nu'unakalaka joo nümaa Jesús sünain nu'waajüin Maleiwa. Je na wayuukanaya, na'waajüin chi Maleiwakai süka ne'rüichipain chi wayuukai sünain ko'uin.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.