Lucas 10
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH
1 Shiasa süchikijee tia, nüneekajakalaka chi Senyotkai noo'omüin na nikirajüinkana maa aka akaratshishii nekii noo'omüin na polookana piammüin. Nüjütüin naya nüpüleerua sünain piamawalin naya nütüma sulu'upünaa tü pueulokot süpüshua je sainküin mmakat süpüshua chaa eemüinjachire nia.
1 Depois disso o Senhor escolheu mais setenta e dois dos seus seguidores e os enviou de dois em dois a fim de que fossem adiante dele para cada cidade e lugar aonde ele tinha de ir.
2 Aashajaashi Jesús namaa nama'ichiki: “Wainma wayuu eekai saapeein tachiki tayakai chi O'tte'erüikai. Otta palitchon na yapakana süpüla o'unaa sünainmüin tü wayuukolüirua süpüla naküjainjatüin tachiki sümüin. Je sükajee tia, jüchunta jumaala nümüin chi Tashikai Maleiwa süpüla nuluwataainjanain na wayuu aküjüinjanakana tachiki namüin.
2 Antes de os enviar, ele disse:
3 Ju'una jumata. Meena aka jia saa'in anneetchen sa'aka unaalü, süka taluwataain jia sa'akamüin tü ta'ünüükalüirua.
3 Vão! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos.
4 Nnojo jülü'üjüin jünneetse oo'ulaka jükapateetse oo'ulaka shii'iratia jüsapaatse. Je nnojo jüsha'walaain sulu'u wopu sünain yootoo sümaa wayuu.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias. E não parem no caminho para cumprimentar ninguém.
5 “Je jüntapa nama'anamüin wane wayuu: ‘Kasataalejese saapünüin wane anaa jümüin nütüma Maleiwa’, meena jia namüin.
5 Quando entrarem numa casa, façam primeiro esta saudação: “Que a paz esteja nesta casa!”
6 Je na kepiashiikana sulu'u tü miichikat, müleka nacheküle süpüleerua anainjanain naya nütüma Maleiwa, aapüneerü wane anaa namüin. Akaajasa nnojorule nacheküin, nnojoleerü aapünüin shia namüin.
6 Se um homem de paz morar ali, deixem a saudação com ele; mas, se o homem não for de paz, retirem a saudação.
7 Anakaja müleka jutunküle süma'ana tü wayuu jüntakat anainmüin palajana. Nnojoleerü jii'iratüin shia süma'inru'u chain jia sulu'u tü pueulokot. Maa aka nuwalaajünüin wane a'yataai, akaajaa jiakana. Anakaja saapajünüle tü che'ojaakat jümüin sütüma tü wayuu jikirajakat.
7 Fiquem na mesma casa e comam e bebam o que lhes oferecerem, pois o trabalhador merece o seu salário. Não fiquem mudando de uma casa para outra.
8 “Je jikerolapa sulu'u wane pueulo, müleka kamaneere tü wayuukolüirua jümüin, anashii makatüle jia sümaa jiküin tü aapünakat jümüin.
8 — Quando entrarem numa cidade e forem bem-recebidos, comam a comida que derem a vocês.
9 Jiiyaja tü wayuu eekai ayuulin cha'aya. Je jüma namüin na wayuukana napüshua: ‘Nücheküin Maleiwa süpüleerua juu'ulaain suulia jaainjala süpüla nuluwataainjanain jia’.
9 Curem os doentes daquela cidade e digam ao povo dali: “O
10 Je müleka mamaneere tü wayuukolüirua juulia, ju'una nama'anajee sünain jümüin namüin emetut süpa'apünaa tü pueulokat:
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, vão pelas ruas, dizendo:
11 ‘Saa'u nnojoliin kasajanain waya jümüin, nia nnojoika kasajachin jümüin Maleiwa. Anashii joolu'u wo'unüle juulia. Otta soto jaa'in sünain sülü'ülüin nükalia chi Maleiwakai süpüla aluwatawaa’, meena jia namüin.
11 “Até a poeira desta cidade que grudou nos nossos pés nós sacudimos contra vocês! Mas lembrem disto: o Reino de Deus chegou até vocês.”
12 So'u tü ka'i kasalajaneetkat o'u sümüin saainjala wayuu nütüma Maleiwa, na ayouktakana jünüiki, mülialeweena ma'i naya suuliale'eya tü kaainjaratkalüirua sulujutkat paala tü pueulokat Sodoma”, nümakalaka Jesús namüin.
12 E Jesus disse mais isto:
13 Ayatshi Jesús aashajaain namaa na nikirajüinkana: “Tü tamüinjatkat sümüin tü wayuu judíokalüirua cha'aya sulu'u tü pueulokat Corazín oo'ulaka Betsaida, müsü mayaa: ‘Alu'uleeka ma'i jia amülouinjanaka'a saaliijee jiyouktüin tanüiki sünain ji'rüin ma'i taa'inrüin wainma kasa anasü nütüjakat apüleerua Maleiwa nümüiwa. Otta müleka shialeinkaje e'rüin tü wayuu gentilekalüirua sümaiwa paala sulujutkat tü pueulokalüirua Tiro oo'ulaka Sidón tü kasa anasü taa'inrakat joolu'u ju'upala, mojusüinkaje saa'in saalii saainjala sümaa suu'ulaain suulia.
13 Jesus continuou:
14 Je so'u tü ka'i süsaleetkat o'u wayuu saainjala nütüma Maleiwa, mülialeweenia ma'i jia suuliale'eya tü kaainjaratkalüirua chajatkat Tiro je Sidón’.
14 No Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida!
15 Je tü tamüinjatkat sümüin tü wayuu judíokalüirua cha'aya sulu'u tü pueulokat Capernaum, müsü mayaa: ‘Süsaleena jiakanaya ayouktakana tanüiki. Awalaajüneena jia nütüma Maleiwa jaajüin. Otta nnojoleena awalaajünüin jia. Shieerü eeka süsaleenain ma'i jia nütüma’.
15 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
16 “Otta jiakana tekirajüinkana, chi wayuu eekai naapaain jünüiki, naapaain tanüikiya. Je chi eekai niyouktüin jia, niyouktüin tayakai wanaa jümaa. Je sünain nnojolin kasajachin taya nümüin, nia nnojoika kasajachin nümüin Maleiwa chi kajünalakai taya”, nümakalaka Jesús namüin.
16 Então disse aos discípulos:
17 Shiasa mapa süchikijee no'unüin na nikirajüinkana Jesús nüma'anajee, na akaratshishiikana nekii, süchikijee naa'inrüin süpüshua tü aluwataanakat anain, ale'ejüshii naya nünainmüin sümaa talatüin ma'i naa'in.
17 Os setenta e dois voltaram muito alegres e disseram a Jesus: — Até os demônios nos obedeciam quando, pelo poder do nome do senhor, nós mandávamos que saíssem das pessoas!
18 Nümakalaka joo Jesús namüin:
18 Jesus respondeu:
19 Laülaainapa jia tatüma naa'u chi we'ipolokai. Jüyamüleechi nia. Ja'itaichi pülashin ma'i nia juulia, nnojoleena jia atuunajünüin nütüma. Meena aka jia naa'in wane wayuu eekai meimolüin sünain waraittaa sa'akapünaa maa'ala je ja'yulu.
19 Escutem! Eu dei a vocês poder para pisar cobras e escorpiões e para, sem sofrer nenhum mal, vencer a força do inimigo.
20 Nnojo talatüin ne'e jaa'in saa'u jüüjüüin tü yolujaakalüirua jümüin. Talata jia saa'u ayateenain jia nümaa Maleiwa süpüla ka'ikat süpüshua süchikijee ouktaa —nümakalaka Jesús namüin.
20 Porém não fiquem alegres porque os espíritos maus lhes obedecem, mas sim porque o nome de cada um de vocês está escrito no céu.
21 Talataleesia ma'i naa'in joolu'u Jesús süka eein chi Naa'inkai Maleiwa nümaa. “Taataa, ta'waajüin pia, pia Aluwataashikai cha'aya iipünaa oo'ulaka ya'aya mmolu'u. Tü paa'inrüinjatkat, nnojotsü pii'iyatüin sümüin wayuu eekai kekiin saashin, pii'iyatüitpa namüin na wayuu kamaneekana pümüin. Talatüitpa ma'i paa'in sütüma tia”, nümakalaka.
21 Naquele momento, pelo poder do Espírito Santo, Jesus ficou muito alegre e disse:
22 Aashajaashi joo Jesús sümüin tü wayuukolüirua süpüshua: “Chi Tashikai Maleiwa, nüneeküin taya süpüla atüjawaa saa'u kasa süpüshua nütüma. Chi e'raajakai taya, nia ne'e chi Tashikai nümüiwa. Je chi e'raajakai chi Tashikai, taya ne'e oo'ulaka tü wayuukolüirua eekai tee'iyatüin nia sümüin”, nümakalaka Jesús namüin.
22 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
23 Nujununtaakalaka joo Jesús sünain naashajaain ne'e namüin na nikirajüinkana: “Anata'aleesüja'a ma'i tü wayuu eekai shi'rüin tü ji'rakat joo maa'ulu yaa.
23 Então Jesus virou-se para os discípulos e disse só para eles:
24 Soto jaa'in wane kasa. Wainma na nünüikimaajanakana Maleiwa je na sülaülashiikana mma paala sümaiwa eekai ne'reein ma'i tü kasa ji'rakat, eekai naapeein ma'i tü kasa jaapakat joolu'u, nnojotsü ne'rüin je nnojotsü naapüin”, nümakalaka Jesús namüin.
24 Eu afirmo a vocês que muitos
25 Je so'u wane ka'i, antüshi wane wayuu no'utku na karalouktamaajanakana nünainmüin Jesús süpüla asakirayawaa nia shii'iree naapülijüinjachin nia nüsouktapa:
25 Um mestre da Lei se levantou e, querendo encontrar alguma prova contra Jesus, perguntou: — Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
26 Asouktüshi Jesús:
26 Jesus respondeu:
27 Nüsouktakalaka chi wayuukai:
27 O homem respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com todas as forças e com toda a mente. E ame o seu próximo como você ama a você mesmo.”
28 —Shia'aya ma'i tia. Lotüsü pünüiki. Anasü müleka paa'inrüle tia süpüshua süpüla eeinjachin pia nümaa Maleiwa waneepia süchikijee ouktaa —nümakalaka Jesús nümüin.
28 — A sua resposta está certa! — disse Jesus. — Faça isso e você viverá.
29 Otta müshia chi wayuukai, sütüma isain nüchiki asouktaa ni'ipajee Jesús, nüsakirakalaka nüchikua:
29 Porém o mestre da Lei, querendo se desculpar, perguntou: — Mas quem é o meu próximo?
30 Nüküjain joolu'u Jesús nüchiki wane wayuu nümüin süpüla nikirajüinjachin nia sünain alinjatüin wayuu süpüshua nüpüla: “Eeshi wane wayuu o'unüshi chajee Jerusalénjee chamüin cha'aya Jericómüin. Wanaakalaka nümaa wane wayuuirua ka'ruwarannuu sulu'u wopukot. Saakajüin nükorolo süpüshua sünain süshe'ejüin ma'i nia sünain su'una'alüin naa'in. Süpütüin nia ouktapünaain.
30 Jesus respondeu assim:
31 Shiasa süchikijee tia, nülatakalaka wane sacerdote judío sulu'upünaa tü wopukot eejachire chi wayuukai palastüin. Je ni'raiwa'aya nia, ayakalaashi waneepünaa sa'ata wopukot.
31 Acontece que um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho. Quando viu o homem, tratou de passar pelo outro lado da estrada.
32 Nülatakalaka joo wane wayu'uya nuu'uliwo'u Leví. Akaataaja chiija'a, ni'raiwa'aya wayuukai palastüin, ayakalaashi waneepünaa sa'ata wopukot.
32 Também um
33 Niweetaakalaka joo wane wayuu Samariaje'ewai, nnojoishi judíoin. Alu'ujasa chii, ni'raiwa'aya wayuukai palastüin sulu'u wopukot, nümüliajüin nia naa'inyaka.
33 Mas um
34 Nürütkaakalaka nünainmüin sümaa nüshorotirüin seita oo'ulaka wiino saa'u tü nülio'ukot, sünain nüko'oyolüin shia süka kuluulu. No'otokalaka chi mayeinshikai saa'u ne'ejena sünain nüntirüin nia sulu'umüin wane atunkülee süpüla naa'inmajüinjachin nia cha'aya.
34 Então chegou perto dele, limpou os seus ferimentos com azeite e vinho e em seguida os enfaixou. Depois disso, o samaritano colocou-o no seu próprio animal e o levou para uma pensão, onde cuidou dele.
35 Je mapa watta'amüin süpülapünaa nu'unüin, naapakalaka wane neerü piamasü kanüliasü ‘denario’ nümüin chi aa'inmajüikai tü atunküleekat, sünain nümüin nümüin: ‘Anuu tüü, taapüin pümüin. Jalia tapüla chi wayuukai. Jamale'ein müleka che'ojaale pümüin soo'omüin, pi'itaajeerü ne'e. Tawalaajeerü pümüin tale'ejapa’, nümakalaka nümüin”.
35 No dia seguinte, entregou duas moedas de prata ao dono da pensão, dizendo:
36 Asakinnüshi joo chi karalouktamaajachikai nütüma Jesús:
36 Então Jesus perguntou ao mestre da Lei:
37 —Nia chi amüliajakai chi wayuukai —nümakalaka nümüin Jesús.
37 — Aquele que o socorreu! — respondeu o mestre da Lei. E Jesus disse:
38 — ausente —
38 Jesus e os seus discípulos continuaram a sua viagem e chegaram a um povoado. Ali uma mulher chamada Marta o recebeu na casa dela.
39 — ausente —
39 Maria, a sua irmã, sentou-se aos pés do Senhor e ficou ouvindo o que ele ensinava.
40 Oo'ulaka Marta, yalasü sünain shapaain saa'in sünain aa'inraa wane kasa nüpüla chi ne'iyoukai. Sürütkaakalaka joo Marta nünainmüin Jesús sünain sümüin nümüin:
40 Marta estava ocupada com todo o trabalho da casa. Então chegou perto de Jesus e perguntou: — O senhor não se importa que a minha irmã me deixe sozinha com todo este trabalho? Mande que ela venha me ajudar.
41 Asouktüshi joo Jesús:
41 Aí o Senhor respondeu:
42 Tü kasa anakat süpüla paa'inraa, shia tü saa'inrakat María sünain jülüjain saa'in tü kasa anasü tekirajakat anain. Nnojotsü wanaain sümaa too'ule'eraa shia suulia saa'inrüin tüü —nümakalaka Jesús sümüin.
42 mas apenas uma é necessária! Maria escolheu a melhor de todas, e esta ninguém vai tomar dela.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.