João 7
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVT
1 Shiasa süchikijee tia, makatüshi Jesús sulu'u tü mmakat Galilea sünain waraittaa sulu'upünaa tü pueulokalüirua. Nnojoishi ale'ejeein chamüin Judeamüin, süka nu'utüneein aa'in natüma na laülaayuu judío chakana cha'aya.
1 Depois disso, Jesus viajou pela Galileia. Queria ficar longe da Judeia, onde os líderes judeus planejavam sua morte.
2 Otta sülü'ülapa tü mi'iraa kanüliakat “Tü Lumakalüirua” cha'aya Jerusalén natüma na judíokana,
2 Logo, porém, chegou o tempo da celebração judaica chamada Festa das Cabanas,
3 namakalaka na nimüliayuukana Jesús nümüin sünain neme'erainpalain nia:
3 e os irmãos de Jesus lhe disseram: “Saia daqui e vá à Judeia, onde seus seguidores poderão ver os milagres que realiza.
4 Müleka shiimüinre sünain paa'inrüin tü kasa anasü nütüjakat apüleerua Maleiwa nümüiwa, pii'iyata shia sümüin wayuu süpüshua. Nnojoleechi e'nnaajünüin pia sütüma wayuu wainma müleka punujulajüi tü paa'inrakat suulia —namakalaka nümüin.
4 Você não se tornará famoso escondendo-se dessa forma. Se você pode fazer coisas tão maravilhosas, mostre-se ao mundo!”.
5 Mayaainje nuwalayuuin naya, nnojoishii anoujain nünain.
5 Pois nem mesmo seus irmãos criam nele.
6 Nüsouktakalaka Jesús namüin:
6 Jesus respondeu: “Agora não é o momento certo de eu ir, mas vocês podem ir a qualquer hora.
7 Nnojotsü kasain maalinjatüin anainjee jia süpüla tü wayuukolüirua sainküin mma. Otta tayakai, kanainshi naa'in saaliijee taküjüin namüin sünain kaainjalain tü naa'inrakat.
7 O mundo não pode odiá-los, mas a mim ele odeia, pois eu o acuso de fazer o mal.
8 Ju'una jumata sünainmüin tü mi'iraakat cha'aya Judeamüin. Nnojoishi taya o'unajachin joolu'u, süka nnojoliyülüin kettaain takalia süpüla o'unaa —nümataalakalaka Jesús namüin.
8 Vão vocês. Eu ainda não irei a essa festa, pois meu tempo ainda não chegou”.
9 Makatakalaka joo Jesús kojuya ka'i soo'omüin yaa sulu'u tü mmakat Galilea.
9 Tendo dito isso, permaneceu na Galileia.
10 Süchikijee no'unüin na nimüliayuukana Jerusalénmüin sünainmüin tü mi'iraakat, o'unüshi Jesúsya. Nüntakalaka chamüin sujuunajee wayuu süpüla nnojolinjachin ni'nnüin sütüma.
10 Contudo, depois que seus irmãos partiram para a festa, ele também foi, mas em segredo, permanecendo distante dos olhos do público.
11 Je na laülaayuu judíokana cha'aya Judea, nasukajaa achikichi Jesús sünain tü mi'iraakat sünain:
11 Os líderes judeus tentavam encontrá-lo na festa e perguntavam se alguém o tinha visto.
12 Ejejeraasü nüchiki Jesús wainma tü e'rajüsükalüirua sukua tü mi'iraakat. “Analeeshi chi wayuukai”, müshii waneeirua. Je tü waneeirua, “Nnojoishi nia anamiain. Aküjüshi na'alain sümüin wayuu”, müshii.
12 Havia muita discussão a seu respeito entre as multidões. Alguns afirmavam: “Ele é um homem bom”, enquanto outros diziam: “Ele não passa de um impostor, que engana o povo”.
13 Nnojoishi naashajaain achiki Jesús no'upala na laülaayuu judíokana süka mmolüin naya neema.
13 Mas ninguém tinha coragem de falar sobre ele em público, por medo dos líderes judeus.
14 Maa aka shiatapünaa tü mi'iraakat, nikerolokoloko Jesús sulu'umüin süpaatiase tü a'waajüleekat Maleiwa süpüla ekirajaa tü wayuu e'rajüsükalüirua sukua tü mi'iraakat.
14 Então, na metade da festa, Jesus subiu ao templo e começou a ensinar.
15 Otta na laülaayuu judíokana, ponusü ma'i naa'in tü nümakat Jesús namüin na wayuukana.
15 Os judeus que estavam ali ficaram admirados ao ouvi-lo. “Como ele sabe tanto sem ter estudado?”, perguntavam.
16 Nümakalaka Jesús namüin:
16 Jesus lhes respondeu: “Minha mensagem não vem de mim mesmo; vem daquele que me enviou.
17 Chi wayuu eekai naa'inreein tü nüchekakat Maleiwa nüpüleerua, nütüjaweerü aa'u tü tekirajakat anain müleka nüma'anajeejatüle Maleiwa oo'ulaka pütchire ne'e tale'eru'ujeejatü.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se meu ensino vem dele ou se falo por mim mesmo.
18 Chi wayuu eekai nikirajüin shii'iree kojuteein nia sütüma wayuu, ekirajüshi süka pütchi nüle'eru'ujeejatü ne'e. Otta tayakai, ekirajüshi süpüla niainjachin kojutüin chi kajünalakai taya. Je sükajee tia, jütüjaweechi aa'u taya sünain shiimüin tanüiki waneepia. Müichia taya nnojolüin aküjain alawaa.
18 Aquele que fala por si mesmo busca sua própria glória, mas quem procura honrar aquele que o enviou diz a verdade, e não mentiras.
19 Ju'utee aa'inchi taya süka nnojolin toonooin sümaa nünüiki Moisés saa'in jümüin. Otta jiakana, mayaainje jiain aapünüin amüin tü nuluwataakat anain Moisés, nnojotsü waneesüyaakaije ja'aka eekai soonooin sümaa tü nümakat jümüin —nümakalaka Jesús namüin na laülaayuu judíokana.
19 Moisés lhes deu a lei, mas nenhum de vocês obedece a ela. Então por que procuram me matar?”.
20 Nasouktakalaka na wayuukana napüshua sümaa patatüin naya sütüma tü nümakat namüin:
20 A multidão respondeu: “Você está possuído por demônio! Quem procura matá-lo?”.
21 Nümakalaka Jesús namüin na wayuukana:
21 Jesus respondeu: “Eu fiz um milagre no sábado, e vocês ficaram admirados.
22 Otta jiakana, a'yataapü'üshii jia so'u sükalia eemerawaa sünain ji'yotooin nüta chi jüchonkai süpüla joonooin sümaa tü nuluwataakat anain Moisés. (Otta na aluwataakana sünain, naya na jikiishiikana nüpülapünaa Moisés.)
22 No entanto, vocês também trabalham no sábado quando obedecem à lei da circuncisão que Moisés lhes deu, embora, na verdade, a circuncisão tenha começado com os patriarcas, muito antes da lei de Moisés.
23 Saa'u ji'yotooin nata na jüchooinkana so'u sükalia eemerawaa süpüla keraainjatüin jütüma tü nuluwataakat anain Moisés, ¿jamaka'a jia jashichika'a tamüin saa'u teiyajüin wane ayuuishi so'u sükalia eemerawaa süpüla anainjachin nia?
23 Pois, se o tempo certo de circuncidar seu filho cai no sábado, vocês realizam a cerimônia, a fim de não quebrar a lei de Moisés. Então por que ficam indignados comigo pelo fato de eu curar um homem no sábado?
24 Müleka jülüjüle jaa'in tü taa'inrakat so'u ka'ikat tia, jiyaawateechi aa'u taya sünain lotüin takuaippa je nnojoleena jia ayatüin sünain ayoujoo taya —nümakalaka Jesús namüin.
24 Não julguem de acordo com as aparências, mas julguem de maneira justa”.
25 Naashajaajiraakalaka noo'opünaa Jesús waneeirua wayuu kepiashii Jerusalén sünain namüin mayaa:
25 Alguns do povo, que moravam em Jerusalém, começaram a perguntar uns aos outros: “Não é este o homem a quem procuram matar?
26 ¿Jamüshii ko'utaka'a naya joolu'u wanaa sümaa naashajaain su'upala tü wayuukolüirua? ¿Nayaawatataaichipale aa'u sünain niain chi Cristokai anülia, chi Nüneekajalakai Maleiwa?
26 Aqui está ele, porém, falando em público, e não lhe dizem coisa alguma. Será que nossos líderes acreditam que ele é o Cristo?
27 Otta saa'in wamüin, nüntapa Cristo, nnojoleerü atüjaanüin aa'u sünain jalaje'ewalin nia. Otta chii, watüjaa aa'ut sünain jalaje'ewalin —müsü tü wayuukolüirua.
27 Mas como pode ser este homem? Sabemos de onde ele vem. Quando o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é”.
28 Otta müshia Jesús, wanaa sümaa nikirajüin tü wayuukolüirua yaa sulu'u tü süpaatiasekat tü a'waajüleekat Maleiwa, nuwoottaakalaka sünain maa:
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em alta voz: “Sim, vocês me conhecem e sabem de onde eu venho. Mas não estou aqui por minha própria conta. Aquele que me enviou é verdadeiro, e vocês não o conhecem.
29 Te'raajüin nia süka chajeejachin taya nüma'anajee je süka nuluwanaajalain taya —nümakalaka Jesús sümüin tü wayuukolüirua.
29 Mas eu o conheço, porque venho dele, e ele me enviou a vocês”.
30 Narütkaakalaka joolu'u wane laülaayuu judíokana nünainmüin Jesús süpüla nata'ülüinjachin nia saaliijee tü nümakat sünain chajeejachin nüma'anajee Maleiwa. Mayaashiije nata'üleein nia, nnojoishi nountüin ne'itaain najapü nünain. Süka jamüin, nnojoliyülia kettaain nükalia Jesús süpüla ata'ünnaa.
30 Então tentaram prendê-lo, mas ninguém pôs as mãos nele, porque ainda não havia chegado sua hora.
31 Otta sa'aka tü wayuukolüirua, eesü wayuu wainma eekai sünoujain nünain Jesús sünain niain Cristoin, chi Nüneekajalakai Maleiwa. Aashajaajiraashii naya sünain müin mayaa:
31 Muitos entre as multidões no templo creram nele e diziam: “Afinal, alguém espera que o Cristo faça mais sinais do que este homem tem feito?”.
32 Naapakalaka na fariseokana sünüiki tü wayuukolüirua sünain nejejeraain nüchiki Jesús. Na laülaayuushiikana na'akajee na sacerdote judíokana oo'ulaka na fariseokana, najütakalaka nünainmüin Jesús waneeirua susurulaatseirua tü a'waajüleekat Maleiwa süpüla nata'ülüinjachin nia.
32 Quando os fariseus ouviram que as multidões sussurravam essas coisas, eles e os principais sacerdotes enviaram guardas do templo para prendê-lo.
33 Je nantapa nünainmüin Jesús, naapüin nünüiki sünain nikirajüin tü wayuukolüirua sünain maa sümüin:
33 Jesus, porém, lhes disse: “Estarei com vocês só um pouco mais. Então voltarei para aquele que me enviou.
34 Jüchajaweechi achiki taya, otta nnojoleechi jüntüin anain taya. Nnojoleerü juuntüin o'unaa chamüin eemüinjachire taya.
34 Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão. E não poderão ir para onde eu vou”.
35 Aashajaajiraashii joolu'u na laülaayuu judíokana sünain maa:
35 Os judeus se perguntavam: “Para onde ele pretende ir? Será que planeja partir e ir aos judeus em outras terras? Talvez até ensine aos gregos!
36 ¿Jamalu'ut cheje eera nünüiki nümakalaka wamüin: “Jüchajaweechi achiki taya, otta nnojoleechi jüntüin anain taya”? ¿Je jamalu'ut nütüma tü “Nnojoliiyülia juuntüin o'unaa chamüin eejeechire taya” nümakat?
36 O que ele quer dizer quando fala: ‘Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão’ e ‘Não poderão ir para onde eu vou’?”.
37 Je so'u tü ka'i saja'lajaakat o'u tü mi'iraakat, tü ka'i alana'aleekat sünain anain, nüsha'walaakalaka Jesús sünain maa sümüin tü wayuukolüirua emetut:
37 No último dia, o mais importante da festa, Jesus se levantou e disse em alta voz: “Quem tem sede, venha a mim e beba!
38 maa aka tü ashajünakat sulu'u tü nüchikimaajatkat Maleiwa makat: “Chi eekai nünoujain tanain, meerü aka süparalakai wüin sulu'u naa'in, tü katakat atüma so'u wayuu” —nümakalaka Jesús.
38 Pois as Escrituras declaram: ‘Rios de água viva brotarão do interior de quem crer em mim’”.
39 Tü wüin nümakat Jesús, nia chi Naa'inkai Maleiwa aapüneechikai namüin na eekai nanoujain nünain. Maapujuyülia nia süka nnojoliyülin ayalennüin Jesús iipünaamüin nünainmüin chi Maleiwakai.
39 Quando ele falou de “água viva”, estava se referindo ao Espírito que seria dado mais tarde a todos que nele cressem. Naquela ocasião o Espírito ainda não tinha sido dado, pois Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Shiasa su'uluku tü e'rajüsükat sükua tü mi'iraakat saapapa nünüiki Jesús, müshii yaa: “Shiimain sümaa niain chi Nünüikimaajachikai Maleiwa ajütünajachikai so'uweena wane ka'i sa'akamüin wayuu”.
40 Quando as multidões o ouviram dizer isso, alguns declararam: “Certamente este homem é o profeta por quem esperávamos”.
41 Otta sünüiki waneeirua:
41 Outros afirmaram: “Ele é o Cristo”. E ainda outros disseram: “Não é possível! O Cristo virá da Galileia?
42 Saashin tü nüchikimaajatkat Maleiwa, niainjachi wane nuu'uliwo'u David, je chaje'ewalinjachi Belénjee eejechinkale kepiain David —sümakalaka.
42 As Escrituras afirmam claramente que o Cristo nascerá da linhagem real de Davi, em Belém, o povoado onde o rei Davi nasceu”.
43 Nnojotkalaka wanaawain saa'in tü wayuukolüirua noo'opünaa Jesús.
43 Assim, a multidão estava dividida a respeito de Jesus.
44 Mayaainje nata'üleein nia waneeirua, nnojotsü nountüin ne'itaain najapü nünain.
44 Alguns queriam que ele fosse preso, mas ninguém pôs as mãos nele.
45 Nale'ejakalaka joo na susurulaatsekana tü a'waajüleekat Maleiwa eemüin na laülaayuushiikana na'akajee na sacerdote judíokana oo'ulaka na fariseokana. Nasakinnakalaka natüma:
45 Quando os guardas do templo voltaram sem ter prendido Jesus, os principais sacerdotes e fariseus perguntaram: “Por que vocês não o trouxeram?”.
46 Nasouktakalaka na surulaatkana namüin:
46 “Nunca ouvimos alguém falar como ele!”, responderam.
47 Namakalaka joo na laülaashii judíokana namüin sünain neme'erainpalain naya:
47 “Vocês também foram enganados?”, zombaram os fariseus.
48 — ausente —
48 “Por acaso um de nós que seja, entre os líderes ou fariseus, crê nele?
49 — ausente —
49 As multidões ignorantes o seguem, mas elas não têm conhecimento da lei. São amaldiçoadas!”
50 Wanaa sümaa naashajaajiraain na laülaashiikana, nüsouktakalaka joo waneeshia fariseo chi kanüliakai Nicodemo, chi antakai paala nünainmüin Jesús:
50 Então Nicodemos, o líder que antes havia se encontrado com Jesus, perguntou:
51 —Saashin tü nuluwataakat anain waya Moisés, nnojotsü anain müleka we'itaale wane wayuu süpüla süsalainjachin naainjala süpülapünaa saapünüin nünüiki naa'ujiraa —nümakalaka Nicodemo namüin na nüpüshikana.
51 “A lei permite condenar um homem antes mesmo de haver uma audiência?”.
52 Nasouktakalaka nümüin:
52 “Você também é da Galileia?”, responderam eles. “Procure e veja por si mesmo: nenhum profeta vem da Galileia!”
53 Süchikijee tia, no'unakalaka napüshua nepialu'umüin.
53 Então todos foram para casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.