João 5
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH
1 Je mapa süchikijee, o'unüshi Jesús chamüin Jerusalénmüin nüchikua süpüla e'rajaa sükua wane mi'iraa natüma na judíokana.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Je peje sünain so'u tü pueulokat eepünaale shikerojinnüin anneerü, eesü wane anua jerutsü so'oojia wayuu. Eesü ja'raisü luma sotpünaa. Je sünülia tü anuakat süka pütchi hebreo, “Betesda”.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 — ausente —
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 — ausente —
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Nüntakalaka Jesús sünainmüin tü anuakat. Eejachikalaka nüpüla wane oukta asa'achikai, apünüinrü shikii juya mekiisalümüin sünain ayuulin nia.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Je ni'rapa Jesús chi wayuukai je niyaawatapa naa'u sünain wainmainrüin juya nnojolüin waraittüin nia,
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Nümakalaka chi oukta asa'achikai nümüin Jesús:
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Nümakalaka Jesús nümüin:
8 Então Jesus disse:
9 Anashi yaawalaja'a joo chi wayuukai. Nu'unakalaka sünain waraittaa yalajee sünain nülü'üjüin tü nuju'lejiakat.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Je sükajee tia, namakalaka na laülaashii judíokana nümüin chi wayuu eiyajuushikai:
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Nüsouktakalaka chi eiyajuushikai namüin:
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Nasakirakalaka nia:
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Otta chi eiyajuushikai, nnojoishi nütüjaain aa'u jaralin chi eiyajakai nia, süka nu'unatüjüli'inya Jesús sa'akajee tü wayuukolüirua cha'aya.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Shiasa mapa, nünta anainchi Jesús chi wayuu eiyajuushikai cha'aya sulu'u tü a'waajüleekat Maleiwa. Nümataalakalaka Jesús nümüin:
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Nu'unakalaka joolu'u chi wayuukai nanainmüin na laülaashii judíokana süpüla nüküjainjatüin namüin sünain niain Jesús keiyajalaka nia.
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Jashichikalaka ma'i na laülaashii judíokana joolu'u nümüin Jesús sünainjee naa'inrüin kasa eekai müin aka tia so'u sükalia eemerawaa.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Nümataalakalaka Jesús namüin:
17 Então Jesus disse a eles:
18 Koo'omüinkalaka ma'i naashichin joolu'u na laülaashiikana saaliijee tü nümakat Jesús namüin. No'uteekalaka naa'in, nnojotsü sünainjeejatüin ne'e niiyajüin sükalio'u eemerawaa. No'utee aa'inchi nia sünainjee niain Maleiwa nüshin naashin je wanaawain nia nümaa naashin.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 O'ttüshi joolu'u Jesús sünain nii'iyatüin namüin na laülaashii judíokana sünain shiimüin niain chi Nüchonkai Maleiwa. Müshi nia namüin: “Shiimüin tü tamüinjatkat joolu'u jümüin: Nnojotsü kasain tountüin taa'inrüin tamüiwa. Tü tountakat taa'inrüin, shia tü te'rakat naa'inrüin chi Tashikai. Tü naa'inrakat chi Tashikai, taa'inrüin tayaka'iya süka Nüchoin taya.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Süka alin ma'i taya nüpüla chi Tashikai, nii'iyatüin tamüin süpüshua tü naa'inrakat. Je nii'iyateerü tamüin mapeena tü poneetkat ma'i jaa'in, süka sülana'aleejeerüin ma'i sünain anain suulia tü nii'iyatüitpakat tamüin.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Maa aka chi Tashikai sünain nüso'irüin saa'in wayuu, akaweechia tayakai chi Nüchonkai Maleiwa, taapeerü kataa o'u nümüin chi wayuu eekai tacheküin süpüleerua.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 “Je mayaainje laülaain chi Tashikai süpüla kasalajanainjatüin sümüin saainjala wayuu nütüma, ni'itaaichipa taya joolu'u süpüla kasalajanainjatüin sümüin saainjala wayuu süpüshua tatümaya,
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 süka nücheküin chi Tashikai süpüleerua kojutüinjachin taya Nüchonkai sütüma wayuu süpüshua wanaa nümaa. Chi eekai mojutüin atüma taya Nüchonkai Maleiwa, mojutsai chi Tashikai nütümaya, chi kajünalakai taya.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “Shiimüin tü tamakat jümüin: Chi eekai noonooin sümaa tanüiki sümaa nünoujain nünain chi Maleiwa kajünalakai taya, ee'iranajaweerü naa'in süpüla eeinjachin nia nümaa süpüla ka'ikat süpüshua. Je müichia nnojolin süsalain naainjala nütüma Maleiwa je nnojoleechi katatüin nia nuulia. Nnojoliiwa'aya nünoujain, ouktajachi saaliijee naainjala. Otta müshia joolu'u saa'u nünoujaichipain, kateechi o'u.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 “Shiimüin tü tamakat jümüin joolu'u: Napüshua na wayuu eekai manoujain, müshii aka ouktakai süka nnojolin jamajachin Maleiwa namüin. Je wainma na wayuukana so'uweena wane ka'i, naapeerü tanüiki tayakai chi Nüchonkai Maleiwa, tü anuu o'ttüitpain maa'utpünaa yaa sünain aapajünaa. Chi eekai noonooin sümaa, ee'iranajaweerü naa'in.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Maa aka chi Tashikai naapüin kataa o'u sümüin wayuu, akaajaa tayaka'iya chi Nüchonkai, ni'itaain taya süpüla aapaa kataa o'u sümüin wayuu.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Je saa'u tayain chi Shipayakai Wayuu, laülaashi taya nütüma chi Tashikai süpüla kasalajanainjatüin saainjala wayuu sümüin tatüma.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 “Nnojo jainkuuin aa'in sütüma tü taküjainjatkat joolu'u jümüin: So'uweena wane ka'i, saapeerü tanüiki süpüshua tü wayuu ouktüsükalüirua
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 sümaa sujuitteerüin mmaapüjee. Chi wayuu eekai naa'inrapü'üin tü anasükat kataiwa'aya no'u, oso'iraweechi aa'in süpüla eeinjachin nümaa Maleiwa süpüla ka'ikat süpüshua. Otta chi eekai naa'inrapü'üin tü mojusükat kataiwa'aya no'u, oso'iraweechi aa'in süpüla süsaleechin nia naainjala”, nümakalaka Jesús namüin.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 Ayatüshi Jesús sünain aashajawaa namüin na laülaayuu judíokana: “Nnojotsü kasain tountüin taa'inrüin tamüiwa. Shia kee'ireeka taa'in tü talatakat atüma naa'in Maleiwa chi kajünalakai taya, nnojotsü shiain tü talatakat atüma ne'e taa'in tayakai tamüiwa. Süka shiain taa'inrüin tü nümakat chi Maleiwakai tamüin, lotüsü waneepia sukuaippa tatüma sünain kasalajanain saainjala wayuu.
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 Müleka tayale ne'e aküjiraain tachiki, nnojoleerü kapülain jaa'in tü taküjakat jümüin, nnojoleerü jünoujain sünain shiimüin shia.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Otta müshia chi Tashikai, nia pansaaka atüma tachiki. Je tatüjaa aa'ulu sünain shiimüin tü nükajakat tachiki.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 “Otta müshia chi Juankai nünülia, pansaasü tachiki nütümaya wanaa sümaa jüjütüin paala wane wayuuirua nünainmüin süpüla nasakirüinjachin nia too'opünaa. Aküjashi nia tü shiimüinkat tachiki namüin.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Nnojotsü tamüin jümüin tüü sükajee che'ojaain tamüin wayuu, makai aka Juan, süpüla apansaajaa tachiki. Toso'ireein ne'e jaa'in sünain nüchiki Juan shii'iree jünoujeein tü nümakat tachiki süpüla ju'tte'ennüinjanain sütüma.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Soto jaa'in wanaa sümaa talatapünaainkain jaa'in sütüma nünüiki. Saa'u pansaainkain tü nümakat, müshinka aka nia saa'in wane anakia süka jütüjaainkain taa'u nütüma.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 “Sünainjee tü nümapü'ükat Juan tachiki, eesü wayuu eekai sünoujain sünain tayain ajünalaain nütüma chi Tashikai Maleiwa. Otta eesü wane apansaajakat ma'i tachikiya alana'aleesia sünain anain suulia tü shiimüin nüküjapü'ükat Juan. Shia tü kasa anasü taa'inrakat. Shiasa'a sütüma tekeraajüin tü nüchekakat chi Tashikai süpüleerua taa'inrüin, koo'omüinsü ma'i tü anoujasükalüirua tanain.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 — ausente —
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 — ausente —
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 — ausente —
39 Vocês estudam as
40 — ausente —
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “Nnojoishi taya achajaashin su'waajaa wayuu maa'ulu yaa.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Otta tatüjaa aa'una jia sünain nnojolin alin chi Maleiwakai jüpüla.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Sünain tayain nüjünalain chi Tashikai süpüla laülawaa, nnojoishi kasajachin taya jümüin. Alu'ujasa müleka nüntüle joo ja'akamüin wane wayuu eekai nüküjiraain ne'e nüchiki, kamaneejeena jia nümüin.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Nnojoishii jia anoujeein tanain, süka shiain kee'ireein ne'e jaa'in ju'waajüneein sütüma wayuu, je nnojotsü kee'ireein jaa'in aa'inraa tü talatajaikat amaa Maleiwa, chi waneeshikai Maleiwain.
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 “Nnojoleechi tayain aküjüin nümüin chi Tashikai jüchiki sünain kaainjaraliin jia. Shieerü tü nikirajapü'ükat anain Moisés aküjaka jüchiki sünain kaainjaraliin jia, tü o'tte'enneetkat atüma jia saa'in jümüin.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Müleka shiimüinreje sünain jünoujain nünüiki Moisés, jünoujainje tanüiki süka taya'inya ne'e nüshajüin achiki.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Saa'u nnojolüin jünoujain tü nüshajakat achiki, nnojoleerü jünoujain tü taküjakat joolu'u jümü'inya”, nümakalaka Jesús namüin na laülaashii judíokana.
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.