João 12
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVT
1 Je aippirua ka'i süpülapünaa tü mi'iraa kanüliakat Pascua, nüle'ejakalaka Jesús Betaniamüin eere kepiain Lázaro chi nüso'ire'erakai aa'in paala.
1 Seis dias antes de começar a Páscoa, Jesus chegou a Betânia, onde morava Lázaro, o homem que ele havia ressuscitado dos mortos.
2 Eesü wane ekawaa nüpüla nütüma Lázaro oo'ulaka na nuwalayuukana süpüla nee'iyatüin sümüin wayuu sünain kojutüin ma'i nia natüma. Shiitajakalaka Marta tü eküütkat. Otta müshia Lázaro, yaashi nia eküin sa'aka tü eejatkalüirua sünain tü ekawaakat nümaa Jesús.
2 Prepararam um jantar em homenagem a Jesus; Marta servia, e Lázaro estava à mesa com ele.
3 Shiasa María, shi'yotokalaka wane shiatapünaa maraaja “perfume” kojutüsü ma'i kanüliasü “nardo” saa'u nuu'ui Jesús süpüla shii'iyatüin nujut nümüin sümaa süla'ajaain shia süka su'wala. Jemetuuikalaka ma'i tü paükat sütüma eejanale naya.
3 Então Maria pegou um frasco de perfume caro feito de essência de óleo aromático, ungiu com ele os pés de Jesus e os enxugou com os cabelos. A casa se encheu com a fragrância do perfume.
4 Sa'aka tü ekaasükalüirua, eejachi chi nikirajüinkai, chi Judas Iscariotekai anülia, chi aapüinjachikai nikii Jesús sümüin wayuu. Saa'u nnojolüin anain nümüin Judas tü saa'inrakat María,
4 Mas Judas Iscariotes, o discípulo que em breve trairia Jesus, disse:
5 nümakalaka nümüin Jesús:
5 “Este perfume valia trezentas moedas de prata. Deveria ter sido vendido, e o dinheiro, dado aos pobres”.
6 Je tüü, nümaka'a Judas, nnojotsü sükajeejatüin alin wayuu nüpüla eekai müliain, nümüsü süka ka'ruwaralin nia. Nu'luwatapü'ü apüshirü tü neerü nalü'üjapü'ükat na nikirajüinkana Jesús, saa'u niain anaajaalin shia.
6 Não que ele se importasse com os pobres; na verdade, era ladrão e, como responsável pelo dinheiro dos discípulos, muitas vezes roubava uma parte para si.
7 Nüsouktakalaka Jesús nümüin Judas:
7 Jesus respondeu: “Deixe-a em paz. Ela fez isto como preparação para meu sepultamento.
8 Je na wayuu müliakana, eejeena jümaa waneepia süpüla jüsülajüinjanain namüin. Otta tayakai, süpülajachire joo yaawaa jümaa —nümakalaka Jesús namüin.
8 Vocês sempre terão os pobres em seu meio, mas nem sempre terão a mim”.
9 Je naapünapa achiki Jesús sünain nüle'ejüin Betaniamüin, antapaayaa müsü wayuu watta saalii nünainmüin süpüla shi'rüinjachin nia oo'ulaka süpüla shi'rüinjachin Lázaro chi nüso'irakai aa'in paala.
9 Quando o povo soube da chegada de Jesus, correu para vê-lo, e também a Lázaro, a quem Jesus havia ressuscitado dos mortos.
10 — ausente —
10 Então os principais sacerdotes decidiram matar também Lázaro,
11 — ausente —
11 pois, por causa dele, muitos do povo os haviam abandonado e criam em Jesus.
12 Shiasa mapa waneemüin ka'ikat, aapüna achikichi Jesús sütüma tü wayuu wattakat saalii antüsükalüirua sünainmüin tü mi'iraakat sünain nüntajachin Jerusalénmüin.
12 No dia seguinte, correu pela cidade a notícia de que Jesus estava a caminho de Jerusalém. Uma grande multidão de visitantes que tinham vindo para a Páscoa
13 Su'unakalaka tü wayuukolüirua nüpülamüin Jesús sulu'ujee tü pueulokat sünain kajapulu'uyaa namüin alanatüna süpüla shi'itaainjatüin nüpüla eepünaainjachire nülatüin süpüla shii'iyatüin nujutu nümüin. Namayaa namakalaka emetuluin sünain asakaa nia:
13 tomou ramos de palmeiras e saiu ao seu encontro, gritando: “Hosana! Bendito é o que vem em nome do Senhor! Bendito é o Rei de Israel!”.
14 Nüntakalaka Jesús saa'u wane püliikü puutut, maa aka tü ashajünakat paala nüchiki sümaiwa sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa makat:
14 Jesus conseguiu um jumentinho e montou nele, cumprindo a profecia que dizia:
15 “Jia wayuu Jerusalénje'ewaliikana,
15 “Não tenha medo, povo de Sião. Vejam, seu Rei se aproxima, montado num jumentinho”.
16 (Je na nikirajüinkana Jesús, nnojotsü nayaawatüin aa'u tü kasa aa'innakat so'u ka'ikat tia. Nayaawatale aa'ulu wanaa sümaa niyalennüin Jesús iipünaamüin nünainmüin Maleiwa. Sotüsü naa'in tü ashajünakat nüchiki je tü ka'i a'waatünakat o'u naa'u sütüma tü wattakat saalii wayuu.)
16 Seus discípulos não entenderam, naquele momento, que se tratava do cumprimento de uma profecia. Depois que Jesus foi glorificado, porém, eles se lembraram do que havia acontecido e perceberam que era a respeito dele que essas coisas tinham sido escritas.
17 — ausente —
17 Muitos tinham visto quando Jesus mandou Lázaro sair do túmulo e o ressuscitou dos mortos, e contavam esse fato a outros.
18 — ausente —
18 Destes, muitos saíram ao encontro de Jesus, porque tinham ouvido falar desse sinal.
19 Nayasa na fariseokana, naashajaajiraakalaka:
19 Então os fariseus disseram uns aos outros: “Não podemos fazer nada. Vejam, todo mundo o segue!”.
20 Sa'aka tü antüsükalüirua sünainmüin tü mi'iraakat süpüla a'waajaa Maleiwa, eeshii eekai nnojolüin judíoin.
20 Alguns gregos que tinham vindo a Jerusalém para adorar durante a festa da Páscoa
21 Narütkaakalaka no'uluku nünainmüin Felipe, chi chaje'ewaikai sulu'ujee tü pueulokat Betsaida cha'aya Galilea, süpüla namüinjanain nümüin:
21 procuraram Filipe, que era de Betsaida, da Galileia, e lhe disseram: “Por favor, gostaríamos de ver Jesus”.
22 Otta müshia Felipe, nüküjakalaka shia nümüin Andrés. Je namakalaka shia nümüin Jesús.
22 Filipe falou a esse respeito com André, e os dois foram juntos falar com Jesus.
23 Shiasa nantapa nünainmüin Jesús na wayuukana, nümakalaka Jesús namüin oo'ulaka namüin na nikirajüinkana:
23 Jesus respondeu: “Chegou a hora de o Filho do Homem ser glorificado.
24 Tamüsü paala jümüin tü shiimüinkat: Wane waüyee, mayaainje süpünajünüin sulu'u palitchoin, shiasa'a süshannapa, watta saalii. Je müleka nnojorule süpünajünüin, amülouijeerü. Akaainjachia taya, ouktajachi süpüla su'tte'ennüinjatüin tatüma wayuu wainma.
24 Eu lhes digo a verdade: se o grão de trigo não for plantado na terra e não morrer, ficará só. Sua morte, porém, produzirá muitos novos grãos.
25 Chi eekai naa'inmajiraweein nukuaippa suulia ouktaa, ouktajachia ne'e. Alu'ujasa chi eekai nnojolüin kachipünaain naa'in nukuaippa sükajee ni'yataweein nümüin Maleiwa, ayateechi nümaa Maleiwa waneepia.
25 Quem ama sua vida neste mundo a perderá. Quem odeia sua vida neste mundo a conservará por toda a eternidade.
26 Chi wayuu eekai ni'yataweein tamüin, anashi müleka ni'itaale naa'in süpüla nünoujain tanain. Je anteechi nia cha'aya ee'ewaire taya sümaa kojuteechin nia nütüma chi Tashikai saa'u ni'yataain tamüin —nümakalaka Jesús namüin.
26 Se alguém quer ser meu discípulo, siga-me, pois meus servos devem estar onde eu estou. E o Pai honrará quem me servir.
27 Naashajaakalaka joo Jesús nümüin Maleiwa sünain maa nümüin: “Taataa, shapatüsü ma'i taa'in. ¿Jamüinjatü tanüiki pümüin joolu'u? ‘Jaliachon taya, pülatira toulia tü alatajatkat tamüin joolu'u’, ¿müinjachi taya? Nnojoleechi müin taya pümüin, süka shiainja tantüin apüla tü ouktaakat sa'akamüin wayuu.
27 “Agora minha alma está angustiada. Acaso devo orar ‘Pai, salva-me desta hora’? Mas foi exatamente por esse motivo que eu vim!
28 Taataa, anakaja pii'iyatüle pukuaippa joolu'u sümüin wayuu sünain pülashaatain ma'i pia”, nümakalaka Jesús.
28 Pai, glorifica teu nome!”. Então uma voz falou do céu: “Eu já glorifiquei meu nome, e o farei novamente em breve”.
29 Shiasa'a tü wayuukolüirua wattakat saalii eejatkat nü'ütpa'a Jesús, saapaiwa'aya tü pütchikat, müsü aka sütürüla juya saa'in sümüin waneeirua. Oo'ulaka saa'in sümüin waneeirua, nünüiki wane aapiee.
29 Quando a multidão ouviu a voz, alguns pensaram que era um trovão, enquanto outros afirmavam que um anjo havia falado com ele.
30 Nümakalaka joo Jesús sümüin tü wayuukolüirua:
30 Então Jesus lhes disse: “A voz foi por causa de vocês, e não por minha causa.
31 Keraaitpa sükalia tü wayuukolüirua sainküin mmakat süpüla kasalajanainjatüin sümüin saainjala nütüma Maleiwa. Otta müshia Satanás, chi aluwataashikai naa'u, alejüneerü joolu'u nuulia tü aluwatawaakat.
31 Chegou a hora de julgar o mundo; agora, o governante deste mundo será expulso.
32 Otta müshia tayakai chi Shipayakai Wayuu, so'u tü ka'i akachennajachikat o'u taya süpüla ouktaa, teenakeerü wayuu sainküinjee mmakat süpüshua tanainmüin —nümataalakalaka.
32 E, quando eu for levantado da terra, atrairei todos a mim”.
33 Nümüsü Jesús tüü namüin süpüla nii'iyatüinjatüin sünain jamüinjatüin nukuaippa sünain ouktaa.
33 Ele disse isso para indicar como morreria.
34 Sümakalaka tü wayuukolüirua nümüin Jesús:
34 A multidão disse: “Entendemos pelas Escrituras que o Cristo viveria para sempre. Como pode dizer que o Filho do Homem morrerá? Afinal, quem é esse Filho do Homem?”.
35 Nüsouktakalaka Jesús namüin:
35 Jesus respondeu: “Minha luz brilhará para vocês só mais um pouco. Andem na luz enquanto podem, para que a escuridão não os pegue de surpresa. Quem anda na escuridão não consegue ver aonde vai.
36 Anasü müleka jaapawaatüle joolu'u tü shiimüinkat eeiwa'aya shia süpüla nüpüshinjanain jia Maleiwa chi aapakai shia jümüin —nümakalaka Jesús namüin.
36 Creiam na luz enquanto ainda há tempo; desse modo vocês se tornarão filhos da luz”. Depois de dizer essas coisas, Jesus foi embora e se ocultou deles.
37 Mayaainje naa'inrapü'üin Jesús wainma kasa anasü nütüjakat apüleerua Maleiwa nümüiwa su'upala tü wattakat saalii wayuu, ayatsüja'a manoujain nünain.
37 Apesar de todos os sinais que Jesus havia realizado, não creram nele.
38 Tüü, shia shikeraajaka tü nümakat Isaías paala, chi nünüikimaajachikai Maleiwa, tü makat:
38 Aconteceu conforme o profeta Isaías tinha dito: “Senhor, quem creu em nossa mensagem? A quem o Senhor revelou seu braço forte?”.
39 Nnojoliikalaka nountüin nanoujain nünain. Müshii aka saa'in wayuu eekai mo'uin, maa aka tü nümakat Isaías:
39 Mas o povo não podia crer, pois como Isaías também disse:
40 “Müleka nanoujüle nünain Maleiwa,
40 “O Senhor cegou seus olhos e endureceu seu coração para que seus olhos não vejam, e seu coração não entenda, e não se voltem para mim, nem permitam que eu os cure”.
41 Tü nüküjakat Isaías, nüküjain süka shii'iyatünüin nümüin nütüma Maleiwa sünain anashaateechin ma'i Jesús so'uweena wane ka'i je sünain shiyoukteechin nia wayuu.
41 As palavras de Isaías referiam-se a Jesus, pois viu sua glória e falou sobre ele.
42 Mayaainje manoujain wainma wayuu nünain Jesús, eesü wainma na'akajee na laülaayuu judíokana anoujain nünain. Shiasa süka mmolüin naya neema na fariseokana suulia ajuittinnaa sulu'ujee tü ekirajüleekat, nounjulajakalaka nachiki sünain nanoujain nünain Jesús,
42 Ainda assim, muitos creram em Jesus, incluindo alguns dos líderes judeus. Eles, porém, não declararam sua fé abertamente, por medo de que os fariseus os expulsassem da sinagoga.
43 süka shiain kee'ireein ma'i naa'in a'waajünaa sütüma wayuu nuuliale'eya Maleiwa.
43 Amaram a aprovação das pessoas mais que a aprovação de Deus.
44 Naashajaakalaka Jesús nüchikua sümaa emetuluin nünüiki: “Chi wayuu eekai nünoujain tanain, nnojoishi tayain ne'e nünouja anain tamüiwa, nünouja anainchiya chi kajünalakai taya.
44 Jesus disse em alta voz às multidões: “Se vocês creem em mim, não creem apenas em mim, mas também naquele que me enviou.
45 Maa'aya aka ni'raajüle taya'aya, ni'raajüin chi kajünalakai taya.
45 Pois, quando veem a mim, veem aquele que me enviou.
46 Antüshi taya sa'akamüin wayuu yaa mmalu'u sünain müinya aka taya saa'in wane anakia, süka shiyaawatüinjatüin wayuu saa'u tü shiimüinkat tatüma. Chi eekai nünoujain tanain, nnojolichipa waraittüin sümaa piyuushi maa'awakuu müin suulia tü shiimüinkat.
46 Eu vim como luz para brilhar neste mundo, a fim de que todo aquele que crê em mim não permaneça na escuridão.
47 “Otta müshia chi eekai naapajüin tanüiki sümaa nnojolin noonooin sümaa, kasalajaneerü naainjala nümüin. Nnojoleechi tayain kasalajanain atüma nümüin. Süka jamüin, antüshi taya sa'akamüin wayuu süpüla to'tte'erüinjatüin shia suulia saainjala.
47 Não julgarei aqueles que me ouvem mas não me obedecem, pois vim para salvar o mundo, e não para julgá-lo.
48 Na wayuu eekai nayouktüin taya oo'ulaka tü tamakat namüin maa'ulu yaa, süsaleena naya tüü so'uweena tü ka'i kasalajaneetkat o'u sümüin saainjala tü manoujainsatkalüirua.
48 Mas todos que me rejeitam e desprezam minha mensagem serão julgados no dia do julgamento pela verdade que tenho falado.
49 Süka jamüin, tü taküjakat, nnojotsü tale'eru'ujeejatüin ne'e, naapajala tamüin chi Tashikai, chi kajünalakai taya.
49 Não falo com minha própria autoridade. O Pai, que me enviou, me ordenou o que dizer.
50 Shia ne'e taküjaka waneepia tü naapakat tamüin chi Tashikai, süka tatüjaain saa'u sünain shiain ee'iranajaweerüin atüma naa'in chi eekai noonooin sümaa”, nümataalakalaka Jesús sümüin tü wayuukolüirua.
50 E eu sei que o mandamento dele conduz à vida eterna; por isso digo tudo que o Pai me mandou dizer”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.