João 10
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH
1 Ayatshia aashajaain Jesús namüin na laülaayuu judíokana sünain nümüin namüin: “Shiimüin tü tamakat jümüin: Chi wayuu oototkai shiinalu'upünaa sükulaatse anneerü, nnojoikai ekerolüin so'ulu'upünaa, ka'ruwarai.
1 Jesus disse:
2 Alu'ujasa'aya chi eekai nikerolüin so'ulu'upünaa, nia'aya chi shiimainkai anneetpü'üin.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor do rebanho.
3 Ajutannüsü so'u tü kulaatkat nüpüleerua. Je tü na'anneetsekat, shi'raajüin nünüiki neenajapa süka sünülia süpüla nike'erüin nüpüleerua.
3 O porteiro abre a porta para ele. As ovelhas reconhecem a sua voz quando ele as chama pelo nome, e ele as leva para fora do curral.
4 Je nike'etpa shia, o'unüsü süpüshua nümaa eepünaale shia nütüma süka shi'raajüin nünüiki.
4 Quando todas estão do lado de fora, ele vai na frente delas, e elas o seguem porque conhecem a voz dele.
5 Alu'ujasa sümüin wayuu eekai naatajatüin, nnojoleerü o'unüin sümaa süka nnojolüin shi'raajüin sünüiki, a'walakajaweerü süpüleerua”, nümataalakalaka Jesús namüin.
5 Mas de jeito nenhum seguirão um estranho! Pelo contrário, elas fugirão, pois não conhecem a voz de estranhos.
6 Aashajaashi joo Jesús süka sukuaippa tü kasa e'nnaajünakat sainküin mma süpüla nii'iyatüinjatüin namüin na laülaayuu judíokana sünain nnojoliin naya müin aka naa'in niakai sünain ekirajaa tü shiimüinkat sümüin wayuu. Otta nnojotkalaka nayaawatüin saa'u jamalu'ulüin tü nüchikikat chi anneetpü'ükai nüküjaitpakat namüin.
6 Jesus fez esta comparação, mas ninguém entendeu o que ele queria dizer.
7 Nümakalaka Jesús namüin nüchikua süka nnojolüin nayaawatüin saa'u na laülaayuu judíokana tü nikirajeekat anain: “Shiimain tü tamakat jümüin: Tayakai, müshi aka saa'in wane so'u sükulaatse anneerü.
7 Então Jesus continuou:
8 Tü wayuu antakalüirua tapülapünaa, na aküjakana alawaa, müshii aka saa'in ka'ruwaralii napüshua. Je tü anneetkalüirua, nnojotsü shiyaawatüin aa'u nanüiki.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e bandidos, mas as ovelhas não deram atenção à voz deles.
9 Tayakai, müshi aka saa'in so'u sükulaatse anneerü süka shikerolüin wayuu tanainjee nüma'anamüin Maleiwa. Je chi eekai nünoujain tanain, aapüneerü nümüin nütüma Maleiwa süpüshua tü che'ojaakat nümüin.
9 Eu sou a porta. Quem entrar por mim será salvo; poderá entrar e sair e achará comida.
10 Chi ka'ruwaraikai, antüshi ne'e süpüla a'luwajaa anneerü je o'una'alaa saa'in tü mürütkalüirua. Akaajasa tayakai, antüshi taya süpüla shii'iranajaainjatüin saa'in wayuu tatüma süpüla eeinjatüin waneepia nümaa Maleiwa”, nümataalakalaka Jesús namüin.
10 O ladrão só vem para roubar, matar e destruir; mas eu vim para que as ovelhas tenham vida, a vida completa.
11 Aashajaashi Jesús nüchikua namüin: “Tayakai, müshi aka naa'in wane anneetpü'ü eekai anamiain ma'i, chi nnojoikai mmolüin seema ouktaa saa'ujee aa'inmajaa na'anneetse.
11 — Eu sou o bom pastor; o bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 Akaajasa chi aa'inmajiruushikai ne'e saa'u neerü, nnojoishi müin aka naa'in chi ka'anneetseshikai. Müleka süntüle wane unaalü sünainmüin, nüpünaajeerü tü anneetkalüirua. A'walakajaa meeria sainküin mmakat, shika sümeeria tü unaatkat.
12 Um empregado trabalha somente por dinheiro; ele não é pastor, e as ovelhas não são dele. Por isso, quando vê um lobo chegando, ele abandona as ovelhas e foge. Então o lobo ataca e espalha as ovelhas.
13 Nüpütapünaain tü anneetkalüirua süka maalin shia nüpüla saa'u nnojolüin nümü'ünüin, a'yataashin ne'e nia saa'u neerü.
13 O empregado foge porque trabalha somente por dinheiro e não se importa com as ovelhas. Eu sou o bom pastor. Assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai, assim também conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem. E estou pronto para morrer por elas.
14 “Saa'u müin aka taya naa'in wane anneetpü'ü eekai anamiain ma'i, te'raajüin tü ta'anneetsekalüirua je ne'raajüin taya,
14 — ausente —
15 maa aka ni'raajüin taya chi Tashikai je te'raajüin nia'aya. Je yapashi taya süpüla aapajirawaa tekii süpüla ouktaa saa'u tü ta'anneetsekalüirua.
15 — ausente —
16 Eeshi'iya wane anneerüiruaya'a waneejannuu. Tantireena naya'aya tanainmüin süpüla noonooinjanain sümaa tanüiki. Kotteeshii tatüma na ta'anneetsekana napüshua süpüla naa'inmajünüinjanain tatüma tamüiwa, tayakai chi napü'üyakai.
16 Tenho outras ovelhas que não estão neste curral. Eu preciso trazer essas também, e elas ouvirão a minha voz. Então elas se tornarão um só rebanho com um só pastor.
17 “Aishi ma'i taya nüpüla chi Tashikai saa'u taapajiraainjachin tekii süpüla ouktaa saa'u tü ta'anneetsekalüirua. Je oso'iraweerü taa'in süchikijee ouktaa.
17 — O Pai me ama porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Taapajiraain tekii süka taa'in tamüiwa süpüla ouktaa, nnojotsü sükajeejachin o'utünaa aa'in sütüma wayuu. Laülaa taya tamüiwa süpüla aapajirawaa tekii oo'ulaka süpüla oso'irawaa aa'in, süka shiain aluwataana anain taya nütüma chi Tashikai”, nümataalakalaka Jesús namüin.
18 Ninguém tira a minha vida de mim, mas eu a dou por minha própria vontade. Tenho o direito de dá-la e de tornar a recebê-la, pois foi isso o que o meu Pai me mandou fazer.
19 Otta müshi'iya na laülaayuu judíokana sütüma tü nümakat Jesús, a'ülüjaajiraashii naya nachikua.
19 Quando ouviu isso, o povo se dividiu outra vez. Muitos diziam:
20 —Mamainnashi nia sütüma kale'eru'uwaa yolujaa. Nnojotsü anain süpüla waapajüin nünüiki —müshii wainma na laülaayuukana.
20 — Ele está dominado por um demônio! Está louco! Por que é que vocês escutam o que ele diz?
21 Otta sünüiki waneeirua:
21 Outros afirmavam: — Quem está dominado por um demônio não fala assim! Será que um demônio pode dar vista aos cegos?
22 Wanaa sümaa alin jemiai chaa Jerusalén, o'ttüsü wane mi'iraa natüma na judíokana cha'aya süpüla sotüinjatüin naa'in wanaa sümaa süikkale'ennüin süchikua paala tü a'waajüleekat Maleiwa.
22 Era inverno, e em Jerusalém estavam comemorando a Festa da Dedicação .
23 Warai müshi Jesús sulu'u tü a'waajüleekat Maleiwa suupünaapünaa tü luma e'itaanakat anain nünülia Salomón.
23 Jesus estava andando pelo pátio do Templo, perto da entrada chamada “ Alpendre de Salomão ”.
24 Narütkaakalaka wane laülaayuu judíoirua nünainmüin süpüla noo'ulaküin naa'in. Nasakirataalakalaka nia:
24 Então o povo se ajuntou em volta dele e perguntou: — Até quando você vai nos deixar na dúvida? Diga com franqueza: você é ou não é o
25 Nüsouktakalaka Jesús namüin:
25 Jesus respondeu:
26 Masütaajuka'a jia sünain manoujain tanain, shia süka nnojoliin ta'anneetsein jia.
26 mas vocês não creem porque não são minhas ovelhas.
27 Otta na ta'anneetsekana, te'raajüin naya je o'unüshii tamaa süka ne'raajüin tanüiki.
27 As minhas ovelhas escutam a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 Ee'iranajaaitpa naa'in tatüma süpüla eeinjanain naya nümaa Maleiwa waneepia. Müina nnojoliin amüloulin naya. Je nnojotsü jaralüinjatüin asütüin naya tajapulu'ujee.
28 Eu lhes dou a vida eterna, e por isso elas nunca morrerão. Ninguém poderá arrancá-las da minha mão.
29 Saa'u naapajalain naya tamüin chi Tashikai, chi alana'aleekai sünain pülashin suulia kasakat süpüshua, nnojoruleeja'a nasütünajanain najapulu'ujee.
29 O poder que o Pai me deu é maior do que tudo, e ninguém pode arrancá-las da mão dele.
30 Tü takuaippakat, a'aniraasü nümaa chi Tashikai, akaajaa tü nukuaippakat tamaa —nümakalaka Jesús namüin.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Na laülaayuu judíokana, naapaakalaka ipa nachikua süpüla na'ina'alüinjachin nia.
31 Então eles tornaram a pegar pedras para matar Jesus.
32 Nümakalaka joo Jesús namüin:
32 E ele disse:
33 Nasouktakalaka nümüin:
33 Eles responderam: — Não é por causa de nenhuma coisa boa que queremos matá-lo, mas porque, ao dizer isso, você está
34 — ausente —
34 Então Jesus afirmou:
35 — ausente —
35 Sabemos que as
36 ¿jamaka'a joo mojushiika'a jümüin “Nüchon taya Maleiwa” tamüin jümüin? Nnojotsü te'ralain wayumüin tia nümüin Maleiwa. Tayakai, akatannüshi nütüma Maleiwa süpüla nüjütüinjachin taya sa'akamüin wayuu.
36 Quanto a mim, o Pai me escolheu e me enviou ao mundo. Então por que vocês dizem que blasfemo contra Deus quando afirmo que sou Filho dele?
37 Müleka nnojorule taa'inrüin tü naa'inrakat chi Tashikai, anasüja'a sulu'u nnojorule kapülain jaa'in tanüiki.
37 Se não faço o que o meu Pai manda, não creiam em mim.
38 Akaajasa taa'inrüle shia, ja'itaichi jiyouktüin taya, anakaja müleka kapürale jaa'in tü taa'inrakat ju'upala süpüla jiyaawatüinjatüin saa'u sünain sa'aniraain nukuaippa chi Tashikai tamaa je sa'aniraain takuaippa nüma'aya —nümataalakalaka Jesús namüin.
38 Mas, se eu faço, e vocês não creem em mim, então creiam pelo menos nas coisas que faço. E isso para que vocês fiquem sabendo de uma vez por todas que o Pai vive em mim e que eu vivo no Pai.
39 Nata'üleekalaka nachikua Jesús, akaisa isain nia noulia.
39 A essa altura tentaram novamente prendê-lo, mas Jesus escapou das mãos deles.
40 Ale'ejaa müshia Jesús chamüin waneemüin sa'ata tü süchikat Jordán eejechire paala Juan sünain owoutisaajaa wayuu. Je saa'u makatüin Jesús cha'aya,
40 Ele voltou de novo para o lado leste do rio Jordão, foi para o lugar onde João Batista tinha batizado antes e ficou lá.
41 antapaayaa müsü wayuu wainma nünainmüin sünain sümajiraain nüchiki mayaa:
41 E muita gente ia vê-lo, dizendo: — João não fez nenhum milagre, mas tudo o que ele disse sobre Jesus é verdade.
42 Je cha'aya, anoujasü wainma wayuu nünain Jesús.
42 E naquele lugar muita gente creu em Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.