Gálatas 3
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH
1 Tawalayuwaa, jia chaje'ewaliikana Galacia, aisha'ajaa jia. Shiimüin sünain maa'in jaa'in. Ja'itairüja'aya taküjapü'üin jümüin tü shiimüinkat, tü nüchikikat Jesucristo sünain ouktüin saa'u kuruusa, ¿jamaka'a kapülaka'a joo jaa'in wane pütchi eekai nnojolüin shiimüin, tü naküjakat jümüin na ekirajüliikana sünain alawaa?
1 Ó gálatas sem juízo! Quem foi que enfeitiçou vocês? Na minha pregação a vocês eu fiz uma descrição perfeita da morte de Jesus Cristo na cruz; por assim dizer, vocês viram Jesus na cruz.
2 Tasakirüin paala jia sünain wane kasa: ¿Kasa aapünaka anainjee jümüin chi Naa'inkai Maleiwa? ¿Shiataapa sünainjee jaa'inrüin tü nuluwataakat anain Moisés? Nnojo. Aapünüshi nia jümüin sükajee jünoujain ne'e nüchiki chi O'tte'erüikai aküjünakat jümüin.
2 Respondam somente isto: vocês receberam o Espírito de Deus por terem feito o que a lei manda ou por terem ouvido a mensagem do evangelho e terem crido nela?
3 Je paala, jekennuuiwa'aya jia sünain anoujaa, jücheküin süpüleerua jükaaliijünüin nütüma chi Naa'inkai Maleiwa süpüla jaa'inrüinjatüin tü nüchekakat Maleiwa jüpüleerua. Otta müsia joolu'u, shiimüin sünain maa'in jaa'in süka juuntüin jaa'inrüin jümüiwa tü nüchekakat Maleiwa jüpüleerua saa'in jümüin.
3 Como é que vocês podem ter tão pouco juízo? Vocês começaram a sua vida cristã pelo poder do Espírito de Deus e agora querem ir até o fim pelas suas próprias forças?
4 Soto jaa'in wanaa sümaa kachiiruapü'üin jaa'in akaaliijünaa nütüma chi Naa'inkai Maleiwa. ¿Eesü joolu'u süpüla nnojolüitpain kasain saamüin jümüin tü nükaaliijakat anain jia saa'in jümüin?
4 Será que as coisas pelas quais vocês passaram não serviram para nada? Não é possível!
5 Otta chi Maleiwakai, ¿kasa naapaka anainjee chi Naa'inkai jümüin? ¿Je kasa naa'inraka anainjee tü kasa anasükat ju'upala, tü nütüjakat apüleerua niakai nümüiwa? ¿Shiataapa sükajee jaa'inrüin tü nuluwataakat anain Moisés? Nnojo. Shia süka jünoujain ne'e nüchiki chi O'tte'erüikai aküjünakat jümüin.
5 Será que, quando Deus dá o seu Espírito e faz milagres entre vocês, é porque vocês fazem o que a lei manda? Não será que é porque vocês ouvem a mensagem e creem nela?
6 Soto jaa'in tü ashajünakat paala sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa noo'opünaa Abraham, chi watuushikai wayakana judíokana. Müsü mayaa: “Nücheka achikit Maleiwa anajiraain Abraham nümaa sünainjee nünoujain nünüiki”, müsü.
6 Lembrem do que as Escrituras Sagradas dizem a respeito de Abraão: “Ele creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.”
7 Anakaja jiyaawatüle saa'u wane kasa: Waya anoujashiikana wapüshua, nüchooin ma'i waya Abraham, nnojotsü sünainjeejatüin nuu'uliwo'uin waya, shia sünainjee wanoujain nünain Maleiwa maa aka tü naa'inrakat paala Abraham.
7 Portanto, vocês devem saber que os verdadeiros descendentes de Abraão são os que têm fé.
8 Je paala sümaiwa, aküjünüsü süchiki kasa anasü nütüma Maleiwa nümüin Abraham wainma juya süpülapünaa sülatüin tü aküjünakat achiki nümüin. Tü aküjünakat nümüin Abraham so'u ka'ikat tia, ashajünüsü süchikijee sulu'u tü nüchikimaajatkat Maleiwa. Shia tü nachikikat na gentilekana sünain anajiraainjanain nümaa Maleiwa sünainjee nanoujain nünain. Anuu nünüiki chi Maleiwakai nümüin Abraham: “Shiimüin sünain kamaneejeechin taya sümüin wayuu sainküin mmakat süpüshua eekai sünoujain tanain maa aka pia”, müshi nümüin.
8 Antes que isso acontecesse, as Escrituras viram que Deus ia aceitar os não judeus por meio da fé. Por isso, antes de chegar o tempo, elas anunciaram a boa notícia a Abraão, dizendo: “Por meio de você, Deus abençoará todos os povos.”
9 Sütüma tü ashajuushikat, watüjaa aa'ulu sünain kamaneein chi Maleiwakai joolu'u sümüin wayuu süpüshua sünainjee tü sünoulakat, maa aka kamaneein paala nümüin Abraham sünainjee tü nünoulakat.
9 Abraão creu e foi abençoado; portanto, todos os que creem são abençoados como ele foi.
10 ¿Jameechi chi wayuu eekai nüchajaain süchiki wane anajirawaa nümaa Maleiwa sünainjee aa'inraa tü nuluwataakat anain Moisés? Süka nnojolüin nuuntüin nikeraajüin süpüshua tü nümakat Moisés, shiimüin sünain kasalajaneerüin nümüin naainjala nütüma Maleiwa. Shia tü ashajünakat achiki paala sümaiwa sünain müin mayaa: “Süsaleerü nümüin naainjala chi wayuu eekai nnojolin naa'inrüin süpüshua'aya tü nuluwataakat anain Moisés”, müsü.
10 Os que confiam na sua obediência à lei estão debaixo da maldição de Deus. Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Quem não obedece sempre a tudo o que está escrito no Livro da Lei está debaixo da maldição de Deus.”
11 Müshi taya tachikua jümüin: Nnojoishi anajiraain wane wayuu sünainjee oonowaa sümaa tü nümakat Moisés. Soto jaa'in tü ashajünakat achiki paala sümaiwa sünain müin mayaa: “Chi wayuu eekai nünoujain nünain Maleiwa, anaawashi nümaa kataiwa'aya no'u. Je ouktapa nia, ayatshi anaawain nümaa”.
11 É claro que ninguém é aceito por Deus por meio da lei, pois as Escrituras dizem: “Viverá aquele que, por meio da fé, é aceito por Deus.”
12 Chi eekai nüchajaain süchiki wane anajirawaa sünainjee tü nümakat Moisés, nnojotsü che'ojaain nümüin tü anoujaakat nünain Cristo saa'in nümüin, süka noonooin sümaa tü ashajuushikat münakat nümüin paala sünain maa: “Chi eekai naa'inrüin süpüshua tü nuluwataakat anain Moisés, anaaweechi nümaa Maleiwa”, müsü.
12 Mas a lei não tem nada a ver com a fé. Pelo contrário, como dizem as Escrituras: “Viverá aquele que fizer o que a lei manda.”
13 Otta tü tasakirakat anain joolu'u jia: ¿Jameechi chi eekai nnojolin naa'inrüin süpüshua tü nuluwataakat anain Moisés? Süsaleechi naainjala, ¿aashi müin? Müshi paala taya jümüin: Taashiinapa waya anoujashiikana nütüma Cristo suulia süsalainjanain waainjala, süka niaichipain süsalain waainjala nütüma Maleiwa. Shia tü ashajünakat achiki paala sünain müin mayaa: “Atüjaana aa'uchi chi eekai akachennüin sünain wane wunu'u sünain süsalaichipain naainjala nütüma Maleiwa”, müsü.
13 Porém Cristo, tornando-se maldição por nós, nos livrou da maldição imposta pela lei. Como dizem as Escrituras: “Maldito todo aquele que for pendurado numa cruz!”
14 Saa'u taashiinapain jia gentilekana nütüma Cristo suulia süsalainjanain jia jaainjala, jiyaawata aa'ut joolu'u sünain kamaneeichipain Maleiwa jümüin maa aka kamaneein nia paala nümüin Abraham. Je aapünüichipa chi Naa'inkai Maleiwa wamüin wapüshua sünainjee tü naa'inrakat Jesucristo. Shia tü nüküjakat achiki paala chi Maleiwakai sünain pansaain nünüiki.
14 Cristo fez isso para que a bênção que Deus prometeu a Abraão seja dada, por meio de Cristo Jesus, aos não judeus e para que todos nós recebamos por meio da fé o Espírito que Deus prometeu.
15 Tawalayuwaa, saa'u pansaain nünüiki chi Maleiwakai paala nümüin Abraham, nnojoleechi oo'ulaain Maleiwa suulia aa'inraa tü nümakat süpüla naa'inrüinjatüin. Maa aka sukuaippa wayuu süpüshua, müleka lotüle nünüiki wane wayuu soo'opünaa tü naa'inrüinjatkat, nnojotsü anain müleka nuu'ulaale suulia naa'inrüin tia. Je nnojotsü anain müleka nu'wanajaale tü pütchi ni'itaakat paala sünain pansaain. Acheküsü nikeraajüinjatüin shia so'ujee tia.
15 Meus irmãos, vou usar um exemplo da vida diária: quando duas pessoas combinam alguma coisa e assinam um contrato, ninguém pode quebrá-lo ou acrescentar qualquer coisa a ele.
16 Tü pütchi nüküjakat paala chi Maleiwakai nümüin Abraham sünain pansaain nünüiki, nüküjain nümüin chi nuu'uliwo'uka'iya. Saashin tü ashajünakat sulu'u tü nüchikimaajatkat Maleiwa, nnojotsü aküjünüin tü pütchikat namüin na nuu'uliwo'ukana napüshua, alu'ujasa nümüin waneeshia ne'e chi nuu'uliwo'ukai, nia Cristo.
16 Pois Deus fez as suas promessas a Abraão e ao seu descendente. Quando as Escrituras dizem que Deus fez as suas promessas a Abraão “e à sua descendência”, elas não querem dizer que se trata de muitas pessoas, mas de uma só, isto é, Cristo.
17 Anuu tü taküjeekat joolu'u jümüin: Tü pütchi e'itaanakat nütüma Maleiwa sünain pansaain nünüiki nümüin Abraham, nnojotsü amalaje'ennüin sütüma tü nuluwataakat anain Moisés. Süka jamüin, aapünüsü tü nuluwataakat anain Moisés maa aka 430 juya süchikijee naashajaain Maleiwa nümaa Abraham.
17 O que eu quero dizer é o seguinte: Deus fez uma aliança com Abraão e prometeu cumpri-la. A lei , que foi dada quatrocentos e trinta anos depois, não pode quebrar aquela aliança, nem anular a promessa de Deus.
18 Ayatsia pansaain tü nümakat paala Maleiwa nümüin Abraham süpüla anajiraainjatüin wayuu nümaa sünainjee anamiashaatain chi Maleiwakai namüin. Müleka anajiraaleje waya sünainjee aa'inraa tü nuluwataakat anain Moisés, nnojoleerüje kasajatüin wamüin tü nümakat chi Maleiwakai nümüin Abraham.
18 Porque, se aquilo que Deus dá depende da lei, então o que ele dá já não depende da sua promessa. Mas o que Deus deu a Abraão, ele deu porque havia prometido.
19 ¿Kasa kapülajatka tü nuluwataakat anain Moisés? Aapünüsü wainma juya nüchikijee Abraham süpüla shii'iyatüinjatüin sümüin wayuu sünain shiimüin sünain aainjalaain tü kasa mojusü saa'inrakat. Nücheküin Maleiwa süpüleerua shikettaajünüin sütüma wayuu tü nümakat Moisés sünainmüinre'eya nüntüin Cristo chi nuu'uliwo'ukai Abraham aküjünakai achiki paala. Je süpüla nikirajüinjanain Maleiwa na wayuu Israelkana sünain tü nüchekakat napüleerua, nüküjain shia nümüin Moisés süpüla müinjachin aka nia wane pütchipü'ü sünain nüküjain tü nümakat Maleiwa namüin na Israelkana. Je süpüla ni'yataainjachin Moisés sünain tia, akaaliijünüshi nia sütüma wane aapieeirua chaje'ewat iipünaajee.
19 Então, por que é que foi dada a lei? Ela foi dada para mostrar as coisas que são contra a vontade de Deus. A lei devia durar até que viesse o descendente de Abraão, pois a promessa foi feita a esse descendente. A lei foi entregue por anjos, e um homem serviu de intermediário.
20 Otta chi Maleiwakai sünain naashajaain paala sümaiwa nümaa Abraham, aashajaajiraashi nümaa. Nnojoishi aashajaain nümaa nüka wane pütchipü'ü.
20 Porém não é preciso haver intermediário quando se está falando de uma só pessoa; e Deus é um só.
21 ¿Aapünüsü tü nuluwataakat anain Moisés süpüla sümalaje'erüin tü nümakat paala Maleiwa sümaiwa nümüin Abraham sünain pansaain nünüiki nümüin? Nnojo, nnojotsü aapünüin süpüla tia. Süka jamüin, nnojotsü suuntüin tü nümakat Moisés anajiraain wayuu sütüma. Müleka anajiraaleje wane wayuu nümaa Maleiwa sütüma aa'inraa tü aluwataanakat anain, anajiraainjatüje wayuu süpüshua sünainjee oonowaa ne'e sümaa tiairua.
21 Será que isso quer dizer que a lei é contra as promessas de Deus? É claro que não! Porque, se tivesse sido dada uma lei que pudesse dar vida às pessoas, então elas seriam aceitas por Deus por obedecerem a ela.
22 Ashajünüsü sulu'u tü nüchikimaajatkat Maleiwa süchiki wayuu süpüshua sünain süchepchiain naya kaainjalaa. Otta chi eekai niyaawatüin saa'u sünain nnojolüin nuuntüin anajiraain nia sünainjee tü naa'inrakat niakai nümüiwa, taashishi nia süpüla anoujaa nünain Jesucristo. Je tü kasa anasü aküjünakat achiki paala sümaiwa nütüma Maleiwa sünain pansaain nünüiki, aapünüsü maa'ulu yaa sümüin wayuu süpüshua eekai sünoujain nünain Cristo.
22 Porém as Escrituras Sagradas afirmam que o mundo inteiro está dominado pelo pecado, e isso para que as pessoas que creem recebam o que Deus promete aos que têm fé em Jesus Cristo.
23 Wayakana, wayuu wapüshua'aya süpülapünaa nüntüin Cristo süpüla wanoujainjanain nünain, kapüpü'üshii waya sütüma tü nümakat Moisés wane'ere'eya niweetapa Cristo süpüla anajiraainjanain waya nümaa Maleiwa nünainjee.
23 Mas, antes que chegasse o tempo da fé, nós éramos prisioneiros da lei, até que fosse revelada a fé que devia vir.
24 ¿Kasapülajatü tü nümakat Moisés? Süpülajatü süntirüin waya nünainmüin Cristo süpüla anajiraainjanain waya sünainjee wanoujain nünain.
24 Assim, a lei ficou tomando conta de nós até que Cristo viesse para podermos ser aceitos por Deus por meio da fé.
25 Je joolu'u, saa'u anajiraainapain waya sünainjee tü wanoulakat, nnojoliinapa suupünaain waya tü nümakat Moisés.
25 Agora que chegou o tempo da fé, não precisamos mais da lei para tomar conta de nós.
26 Jia wayuu jüpüshua chakana Galacia eekai jünoujain nünain Jesucristo, nüchooinapa jia Maleiwa.
26 Pois, por meio da fé em Cristo Jesus, todos vocês são filhos de Deus.
27 Je wanaa sümaa sa'aniraain jukuaippa nümaa Cristo, müshii aka jia naa'in Cristo sünain anainapain no'ulu'u Maleiwa.
27 Porque vocês foram batizados para ficarem unidos com Cristo e assim se revestiram com as qualidades do próprio Cristo.
28 Ja'itakaje judíoin jia oo'ulaka gentilein jia, ja'itakaje süchepchiain jia wayuu oo'ulaka laülaain jia jümüiwa, ja'itakaje tooloin jia oo'ulaka jieyuuin jia, müshii aka jia naa'in Cristo jüpüshua no'ulu'u Maleiwa.
28 Desse modo não existe diferença entre judeus e não judeus, entre escravos e pessoas livres, entre homens e mulheres: todos vocês são um só por estarem unidos com Cristo Jesus.
29 Saa'u nüpüshinapain jia Cristo, nuu'uliwo'u ma'i jia Abraham, je kamüinjeena jia nütüma Cristo tü kasa anasü nüküjakat achiki Maleiwa nümüin Abraham sünain pansaain nünüiki.
29 E, já que vocês pertencem a Cristo, então são descendentes de Abraão e receberão aquilo que Deus prometeu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.