Atos 9
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs VC
1 Je süma'inru'u tü waraittüin Felipe sünain aküjaa nüchikü Jesús, ayatshia Saulo sünain nu'uteein saa'in tü anoujasükalüirua nünain chi Senyotkai. Müshijese'e nia o'unüin nünainmüin chi laülaashikai napüleerua na sacerdotekana süpüla taashinjachin nia sünain olojoo süchiirua tü anoujasükalüirua.
1 Enquanto isso, Saulo só respirava ameaças e morte contra os discípulos do Senhor. Apresentou-se ao príncipe dos sacerdotes,
2 Achuntüshijese'e nia nümüin wane karalouktairua namüinjatü na laülaashiikana sulu'ukana wane'ewai sükua tü ekirajüleekat na judíokana cha'aya sulu'u tü pueulokat Damasco. Müsü pütchi sulu'ukat tü karalouktakat wane'ewai sükua: “Eesü süpüla nüta'ülirüin Saulo tü wayuukalüirua nüntakat anain cha'aya eekai sünoujain nünain Jesús, tü oo'ulakakalüirua tü akuaippaa kanüliakat ‘Wopu Jeket’ nünainjeejatkat. Nüta'ülireerü tia wayuukalüirua, maa aka tooloyuu sümaa jieyuu, süpüla nüntirüinjatüin shia yaamüin Jerusalénmüin süpüla püreesainjanain naya atümaa”.
2 e pediu-lhe cartas para as sinagogas de Damasco, com o fim de levar presos a Jerusalém todos os homens e mulheres que achasse seguindo essa doutrina.
3 Nu'unakalaka joo Saulo chamüin Damascomüin. Shiasa'a chamüin nülü'ülaapa süpüla nüntüin Damascomüin, sootolo'ola sümakalaka wane luusa chejeejatü sirumalu'ujee sünain pasanainjaain nia süchiki.
3 Durante a viagem, estando já perto de Damasco, subitamente o cercou uma luz resplandecente vinda do céu.
4 Nu'tpünajaakalaka Saulo mmolu'u sünain naapüin wane pütchi müsü yaa:
4 Caindo por terra, ouviu uma voz que lhe dizia: Saulo, Saulo, por que me persegues?
5 Nüsakitkalaka Saulo:
5 Saulo disse: Quem és, Senhor? Respondeu ele: Eu sou Jesus, a quem tu persegues. {Duro te é recalcitrar contra o aguilhão.
6 Pütamawaata pikeroloiwa sulu'umüin tü pueulokat. Je yala aküjüneerü pümüin tü anakat süpüla paa'inrüin.
6 Então, trêmulo e atônito, disse ele: Senhor, que queres que eu faça? Respondeu-lhe o Senhor:} Levanta-te, entra na cidade. Aí te será dito o que deves fazer.
7 Je na nümaajanakana, ainkuusü ma'i naa'in je masouktüinpünaasalii süka naapüin wane pütchi sünain nnojolüin eein ne'rüin wane wayuu.
7 Os homens que o acompanhavam enchiam-se de espanto, pois ouviam perfeitamente a voz, mas não viam ninguém.
8 Nütamaakalaka Saulo mmolu'ujee. Je wanaa sümaa neerulüin tü no'ukat, nnojotsü ni'rüin tü mmapa'akat. Aapaanüshijese'e nia süka najapü sünain najattünüin chamüin Damascomüin.
8 Saulo levantou-se do chão. Abrindo, porém, os olhos, não via nada. Tomaram-no pela mão e o introduziram em Damasco,
9 Makatakalaka nia cha'aya apünüin ka'i sünain ayatü'inya nia mo'upa'ain, sünain meküin je nnojolüin kasain nüsüin.
9 onde esteve três dias sem ver, sem comer nem beber.
10 Cha'aya Damasco, kepiashi wane wayuu anoujashi, kanüliashi Ananías, je ni'rataalain naa'in chi Senyotkai sünain nümüin nümüin:
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor, numa visão, lhe disse: Ananias! Eis-me aqui, Senhor, respondeu ele.
11 Nümakalaka Senyotkai nümüin:
11 O Senhor lhe ordenou: Levanta-te e vai à rua Direita, e pergunta em casa de Judas por um homem de Tarso, chamado Saulo; ele está orando.
12 Je ni'rataalain naa'in wane wayuu kanüliashi Ananías ekerolüin nünainmüin sünain ni'itaain najapü naa'u süpüla ko'uinjachin nia nüchukua'a.
12 {Este via numa visão um homem, chamado Ananias, entrar e impor-lhe as mãos para recobrar a vista.}
13 Nüsouktakalaka Ananías sütüma tü münakat nümüin:
13 Ananias respondeu: Senhor, muitos já me falaram deste homem, quantos males fez aos teus fiéis em Jerusalém.
14 Je antüshi joolu'u nia yaamüin yaa sünain laülaashin natüma na laülaayuushiikana na'akajee na sacerdotekana süpüla nütaüjirüinjanain napüshua'ale'e na anoujakana pünain, süpüla nüpüreesajirüinjanain naya.
14 E aqui ele tem poder dos príncipes dos sacerdotes para prender a todos aqueles que invocam o teu nome.
15 Je nümakalaka ne'e Senyotkai nümüin:
15 Mas o Senhor lhe disse: Vai, porque este homem é para mim um instrumento escolhido, que levará o meu nome diante das nações, dos reis e dos filhos de Israel.
16 Tee'iyateerü nümüin tü wattakat saalin müliaa ni'rüinjatkat sünainjee aküjaa tachikü.
16 Eu lhe mostrarei tudo o que terá de padecer pelo meu nome.
17 Nu'unakalaka Ananías eemüin tü miichikat eere Saulo. Shiasa'a nikerotpa, nümakalaka nümüin sünain ni'itaain najapü naa'u:
17 Ananias foi. Entrou na casa e, impondo-lhe as mãos, disse: Saulo, meu irmão, o Senhor, esse Jesus que te apareceu no caminho, enviou-me para que recobres a vista e fiques cheio do Espírito Santo.
18 Shiasa'a yaawalaja'aya, ojunuujaasü süpa'ajee no'u Saulo wane müsü aka saa'in soi jime. Je anakalaka tü no'ukat süchukua'a. Nütamaakalaka, woutiisakalaka nia.
18 No mesmo instante caíram dos olhos de Saulo umas como escamas, e recuperou a vista. Levantou-se e foi batizado.
19 Je süchikijee, nikakalaka. Atütülaasü naa'in süchukua'a. Je makatakalaka nia, so'u maa aka jera ka'i eera, namaa na anoujashiikana kepiakana cha'aya Damasco.
19 Depois tomou alimento e sentiu-se fortalecido. Demorou-se por alguns dias com os discípulos que se achavam em Damasco.
20 Nnojoittaainja'a nia eekuu müin, o'ttomaatüshi sünain aküjaa, sulu'upünaa tü ekirajüleekat na judíokana, nüchikü Jesús sünain nia'inya Nüchoin chi Maleiwakai.
20 Imediatamente começou a proclamar pelas sinagogas que Jesus é o Filho de Deus.
21 Nayasa'a napüshua'a na eejanakana sünain aapajaa tü nüküjalakat, ainkuusü ma'i naa'inrua sünain namajiraain: “¿Nnojoishiche niain chi aja'laje'ereepü'ükai wayuu cha'aya Jerusalén eekai sünoujain nünain chira naashajaakai ma'i achikü joolu'u? ¿Nnojoishi nia antüshin yaamüin süpüla nütaüjirüinjatüin türa eekai yaain yaa süpüla nümaainjatüin Jerusalénmüin püreesain nama'anamüin na laülaashiikana na'akajee na sacerdotekana?”.
21 Todos os seus ouvintes pasmavam e diziam: Este não é aquele que perseguia em Jerusalém os que invocam o nome de Jesus? Não veio cá só para levá-los presos aos sumos sacerdotes?
22 Je Saulo aashajaashi sümaa yalayalain ma'i naa'in je sünain niyu'la niyu'la nümüin tü apansaajakat nüchikü Jesús sünain nia'inya chi Cristokai, Nüneekajalakai Maleiwa. Je na judío kepiashiikana Damasco, eetüjüttaayai jamüin nanüikü shi'ipajee tü nümakat.
22 Saulo, porém, sentia crescer o seu poder e confundia os judeus de Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 Je mapa sülatapa kojuya ka'i, anajiraakalaka nanüikü na judíokana nikiirajee Saulo shii'iree no'utüin naa'in.
23 Decorridos alguns dias, os judeus deliberaram, em conselho, matá-lo.
24 Je Saulo naapa achiküt tü naa'inreekat na wayuukana nüka. So'uka'i je sa'wai, ko'ulujunayaa müsü wane'ewai sükua natüma so'u sükulaatse tü pueulokat shii'iree nüntüin ne'ipamüin süpüla no'utajachin naa'in.
24 Estas intenções chegaram ao conhecimento de Saulo. Guardavam eles as portas de dia e de noite, para matá-lo.
25 Shiasa'a sa'wai, na anoujashiikana, nashakatirakalaka nia sulu'u wane shaaula sulu'upünaa wane wentaana süpücho'umüin tü sükulaatsekat. Isaichikalaja'aka nia.
25 Mas os discípulos, tomando-o de noite, fizeram-no descer pela muralha dentro de um cesto.
26 Je nüntapa Saulo Jerusalénmüin, kee'ireeyaatsü naa'in kotteein nia namaa na anoujashiikana chajanakana cha'aya, akanasa'a nnojolüin nanoujain sünain nünoujashichipain. Mmolojokalaka naya napüshua'a neema süka ayatayaayüli'inya nia naashin sünain olojoo nachiirua.
26 Chegando a Jerusalém, tentava ajuntar-se aos discípulos, mas todos o temiam, não querendo crer que se tivesse tornado discípulo.
27 Je niakalaka o'unirüin nia Bernabé nanainmüin na Aluwataaushikana. Nüküjakalaka Bernabé namüin nüchikü Saulo sünain ni'rüin chi Senyotkai sünain naashajaain chi Senyotkai nümaa sulu'u süpüna Damasco. Otta nüküjain namüin sünain nüküjüin Saulo nüchikü Jesús cha'aya Damasco sümaa yalayalashantain ma'i naa'in sünain aküjaa.
27 Então Barnabé, levando-o consigo, apresentou-o aos apóstolos e contou-lhes como Saulo vira o Senhor no caminho, e que lhe havia falado, e como em Damasco pregara, com desassombro, o nome de Jesus.
28 Makatüichikalaja'aka Saulo yala Jerusalén. Namaakuu namüshi joo nia. Je aküjashi nia nüchikü chi Senyotkai sümaa yalayalain ma'i naa'in, eepünaale nia namaa.
28 Daí por diante permaneceu com eles, saindo e entrando em Jerusalém, e pregando, destemidamente, o nome do Senhor.
29 Otta aashajaashi nia nüchikü chi Senyotkai sünain naa'ayajiraain ma'i namaa na judío aashajaashiikana pütchi griego. Shiasa'a sünainjee tia, no'uteekalaka naa'in.
29 Falava também e discutia com os helenistas. Mas estes procuravam matá-lo.
30 Nayasa'a na anoujashiikana, natüjaapa saa'u tü aa'inneekat nüka Saulo, no'unirüin nia Cesareamüin, je yalejee najütüin nia chamüin Tarsomüin.
30 Os irmãos, informados disso, acompanharam-no até Cesaréia e dali o fizeram partir para Tarso.
31 Jimatakalaka saa'in mmapa'akat namüin na anoujashiikana napüshua'a chajanakana sulu'u tü mmakalüirua cha'aya Judea, Galilea otta Samaria. Akatsinraasü ma'i naa'inrua sünain nanoula sünain kojutüin chi Senyotkai natüma waneepia. Je sükajee nükaalinjain naya chi Naa'inkai Maleiwa, o'unüshii naya sulu'u nokojuyalaain ma'i.
31 A Igreja gozava então de paz por toda a Judéia, Galiléia e Samaria. Estabelecia-se ela caminhando no temor do Senhor, e a assistência do Espírito Santo a fazia crescer em número.
32 Je mapa Pedro, o'unanajüshi sulu'upünaa wane'ewai sukua noumain na anoujashiikana sünain waraittaa naa'u. Je antatataalain nia nanainmüin na kepiakana sulu'u tü pueulo kanüliakat Lida.
32 Pedro, que caminhava por toda parte, de cidade em cidade, desceu também aos fiéis que habitavam em Lida.
33 Je yala, nünta anainchi wane wayuu oukta asa'achi je oukta atünachi, kanüliashi Eneas. Eeichi nia mekiisalü juya sünain ju'letaa.
33 Ali achou um homem chamado Enéias, que havia oito anos jazia paralítico num leito.
34 —Eneas, ¡pütamaapa! Anaichipa pia nütüma Jesucristo. Pükotchajaa puju'lejia —nümakalaka Pedro nümüin.
34 Disse-lhe Pedro: Enéias, Jesus Cristo te cura: levanta-te e faze tua cama. E levantou-se imediatamente.
35 Je süka anaichipain joo nia shi'rüin tü wayuukolüirua chajatkat sulu'u Lida otta sulu'u tü mmakat Sarón, anoujashii joo naya nünain chi Senyotkai.
35 Viram-no todos os que habitavam em Lida e em Sarona, e converteram-se ao Senhor.
36 Je sulu'u wane pueulo miyo'u kanüliasü Jope, eesü wane wayuu anoujasü kanüliasü Tabita, je süka pütchi griego, “Dorcas” münüsü. Je tü wayuukat, aa'intsü waneepia kasa anasü sünain sükaalinjain na wayuu müliashiikana.
36 Em Jope havia uma discípula chamada Tabita - em grego, Dorcas. Esta era rica em boas obras e esmolas que dava.
37 Shiasa'a so'u wane ka'i, antüsü ayuulii sünain, je mapa, ouktakalaka shia. Je süchikijee so'oojinnüin, e'ikajaanüsü shia sulu'umüin sütaüjia tü iipünaajatkat miichi, süka paa'uwaain tü shipiakat.
37 Aconteceu que adoecera naqueles dias e veio a falecer. Depois de a terem lavado, levaram-na para o quarto de cima.
38 Je Jope, ka'yatüsü su'unalut sünainjee Lida eere Pedro. Shiasa'a na anoujashiikana, süka natüjaain naa'u sünain yalain nia, naluwataakalaka piamashii wayuu süpüla maa nümüin: “Jalia'aya waya. Anashia pu'unüle wamaa joolu'uchon Jopemüin, eemüin na wawalayuu ajütakana waya”.
38 Ora, como Lida fica perto de Jope, os discípulos, ouvindo dizer que Pedro aí se encontrava, enviaram-lhe dois homens, rogando-lhe: Não te demores em vir ter conosco.
39 Je o'unamaatüshi joo Pedro namaa. Mayaashi antüin nia, e'ikajaanüshi eemüin tü ouktüsükat. Je yala eeshii nüpüla wane jieyuu oukta a'wayuusechii. Noutkajaakalaka joo nia sünain na'yalajüin ma'i je sünain nee'iyatüin nümüin tü nashe'in saainjanainkat paala Dorcas namüinrua kataiwa'aya so'u.
39 Pedro levantou-se imediatamente e foi com eles. Logo que chegou, conduziram-no ao quarto de cima. Cercavam-no todas as viúvas, chorando e mostrando-lhe as túnicas e os vestidos que Dorcas lhes fazia quando viva.
40 Nujuittirüin joo Pedro naya napüshua'ale'eya. Je achuntüshi joo nia nümüin Maleiwa sünain nüsapainkain. Keraapa nia süchikijee achuntaa, apalaitaashi sünainmüin tü ouktüsükat sünain nümüin sümüin: “Pütamaa, Tabitaa”. Shiasa'a shiakat, sujutalüin joo tü so'ukot. Je mayaashi shi'rüin Pedro, süikkalaakalaka.
40 Pedro então, tendo feito todos sair, pôs-se de joelhos e orou. Voltando-se para o corpo, disse: Tabita, levanta-te! Ela abriu os olhos e, vendo Pedro, sentou-se.
41 Shiasa'a naapaakalaka shia sajapü'ipa sünain nütamate'erüin. Je neenakakalaka na anoujashiikana namaa na jieyuu oukta a'wayuusechiikana süpüla nii'iyatüin shia namüin sümaa katüin so'u.
41 Ele a fez levantar-se, estendendo-lhe a mão. Chamando os irmãos e as viúvas, entregou-lha viva.
42 Je a'walakajaasü süchikü sulu'upünaa süpüshua'a tü pueulokat Jope. Je wainma wayuu, anoujasü sulu'ujee nünain chi Senyotkai.
42 Este fato espalhou-se por toda Jope e muitos creram no Senhor.
43 Makatüshi Pedro kojuya ka'i sulu'u Jope nipialu'u wane wayuu akuttiirajüi kanüliashi Simón.
43 Pedro permaneceu ainda muitos dias em Jope, em casa dum curtidor, chamado Simão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.