Atos 2

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Süka'iyo'u tü mi'iraakat kanüliakat “Pentecostés”, eejana jutkatüin sulu'u waneesia miichi napüshua'a na anoujashiikana.
1 No dia de Pentecostes, todos estavam reunidos num só lugar.
2 Shiasa'a, süntala'a sümakalaka sirumalu'ujee wane kasa ko'lotüinsü ma'i, müsü aka saa'in sujuttüin jouktai eekai katsüin ma'i. Emetutsü ma'i sulu'upünaa tü miichikat eejanale naya jutkatüin.
2 De repente, veio do céu um som como o de um poderoso vendaval e encheu a casa onde estavam sentados.
3 Ne'rakalaka wane kasairua müsü aka saa'in suwarala siki sulu'u shiyeekuaippayaain shia wayuu. A'walakajaayaa müsü tüüirua sünain su'nnuwaayaa sümüin naa'u nayakana wane'ewai nakua.
3 Então surgiu algo semelhante a chamas ou línguas de fogo que pousaram sobre cada um deles.
4 Nüntakalaka chi Naa'inkai Maleiwa sulu'umüin naa'inrua wane'ewai nakua sünain katsüinshantain ma'i nia naa'uirua napüshua'ale'eya. Aashajaashiijese'e naya süka pütchiirua naatajatü nnojotkat nanüiküin, tü eekaleje süpüla naashajaain nütüma chi Naa'inkai Maleiwa.
4 Todos ficaram cheios do Espírito Santo e começaram a falar em outras línguas, conforme o Espírito os habilitava.
5 Je so'u tia ka'ikalüirua, eejatü wayuuirua judío cha'aya Jerusalén sulu'ujeejatü tü mmakat süpüshua'a, so'ukualu'u atümachii tü akuaippaa noo'ulakakat napüshua'a na judíokana nümüin chi Maleiwakai.
5 Naquela época, judeus devotos de todas as nações viviam em Jerusalém.
6 Nayasa'a na wayuukana, noutkajaakalaka sütüma naapüin tü ko'lotüinkat. Maatshii jalapa'akai naa'in sütüma tü alatakat, süka naapüin sünain naashajaain na anoujashiikana süka süpüshua'a tü pütchi naashajaakat aka wane'ewai nakua.
6 Quando ouviram o som das vozes, vieram correndo e ficaram espantados, pois cada um deles ouvia em seu próprio idioma.
7 Ainkuusü ma'i naa'inrua otta ponusü ma'i naa'in shia shii'iree natüjaweein saa'u tü alatakat. Majirawa'ain müshii joo naya:
7 Muito admirados, exclamavam: “Como isto é possível? Estes homens são todos galileus
8 ¿Jamakalaka waapakalaka sünain naashajaain süka tü pütchi waashajaakat aka wane'ewai wakua?
8 e, no entanto, cada um de nós os ouve falar em nosso próprio idioma!
9 Anu'uya wayuu sulu'ujeejatü tü mmakat Partia, sulu'ujeejatü tü mmakat Media, sulu'ujeejatü tü mmakat Elam, sulu'ujeejatü tü mmakat Mesopotamia, sulu'ujeejatü tü mmakat Judea, sulu'ujeejatü tü mmakat Capadocia, sulu'ujeejatü tü mmakat Ponto, sulu'ujeejatü tü mmakat Asia.
9 Estão aqui partos, medos, elamitas, habitantes da Mesopotâmia, da Judeia, da Capadócia, do Ponto, da província da Ásia,
10 Otta anu'uya wayuu sulu'ujeejatü tü mmakat Frigia, sulu'ujeejatü tü mmakat Panfilia, sulu'ujeejatü tü mmakat Egipto. Anu'uya wayuu sü'ütpünaajeejatü tü pueulokat Cirene cha'aya sulu'u tü mmakat Libia. Anu'uya wayuu eekai süntüsüin sulu'ujee tü pueulokat Roma,
10 da Frígia, da Panfília, do Egito e de regiões da Líbia próximas a Cirene, visitantes de Roma
11 eekai kashishiin otta keishiin wayuu judío otta eekai nekerotshiin paala sünainmüin tü akuaippaa oo'ulakünakat nümüin Maleiwakai natüma na judíokana. Otta anu'uya wayuu eekai süntüsüin sulu'ujee tü mmakat Creta otta sulu'ujeejatüin tü mmakat Arabia. Wapüshua'ale'eya wayakana yaakana, waapüin sünain naashajaain süka wanüikü wane'ewai wakua süchikü tü kasa anashantasü naa'inrakat Maleiwakai nütüjakat apüleerua niakai nümüiwa.
11 (tanto judeus como convertidos ao judaísmo), cretenses e árabes, e todos nós ouvimos estas pessoas falarem em nossa própria língua sobre as coisas maravilhosas que Deus fez!”.
12 Ainkuujusü ma'i naa'inrua napüshua'a sütüma sünain müin aka jalapa'akai naa'inrua. Asakiijirawa'ain müshii joo naya:
12 Admirados e perplexos, perguntavam uns aos outros: “Que significa isto?”.
13 Nayasa'a wane no'uluku, namakalaka sulu'u neme'erain:
13 Outros, porém, zombavam e diziam: “Eles estão bêbados!”.
14 Niasa'a Pedro namaa na na'atakana, na Aluwataaushi polookana waneemüin, nasha'waajaakalaka pasanainmüin nanain na jutkatshiikana. Je aashajaashi nia wane pütchi namüin sünain emetulüin nünüikü: “Wayuuinnuaa judíoo, jipiajanakana ya'aya Jerusalén otta jiakana antüshiikana, jiirakaa, kache'eja jia. Tapansaajüin paala jümüin wane kasa:
14 Então Pedro deu um passo à frente com os onze apóstolos e dirigiu-se em alta voz à multidão: “Ouçam com atenção, todos vocês, povo da Judeia e habitantes de Jerusalém! Escutem o que lhes digo!
15 Wayuukana naainnua, nnojoliishii eperuwaashiin maa aka tü ji'itaakat naa'u. Anaakalaka waya shiinalu'ujeeyülin ka'ikat, nnojotsü jaralüin eperajüin yaa woumainru'u maa'utpünaa ka'i yaa.
15 Estas pessoas não estão bêbadas, como alguns de vocês pensam, pois são apenas nove horas da manhã.
16 Tü alatakat yaa, tü anuu ji'rüin joolu'u, shia ekeraajaka tü nüküjakat achikü Joel paala nümaiwa, chi nünüikimaajachikai Maleiwa, wanaa sümaa nümüin sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa:
16 Pelo contrário! O que vocês estão vendo foi predito há tempos pelo profeta Joel:
17 ‘Sülü'ülaapeena tü ka'i taja'ttirüinjatkat o'u tü mmakat’, müshi Maleiwakai,
17 ‘Nos últimos dias’, disse Deus, ‘derramarei meu Espírito sobre todo tipo de pessoa. Seus filhos e suas filhas profetizarão; os jovens terão visões, e os velhos terão sonhos.
18 Mataaja'a, so'u ka'ikat tia'yaa, na tachepchiakana, tooloyuu otta jieyuu,
18 Naqueles dias, derramarei meu Espírito até mesmo sobre servos e servas, e eles profetizarão.
19 — ausente —
19 Farei maravilhas em cima, no céu, e sinais embaixo, na terra: sangue e fogo, e nuvens de fumaça.
20 — ausente —
20 O sol se escurecerá, e a lua se tornará vermelha como sangue, antes que chegue o grande e glorioso dia do Senhor.
21 Alu'usa chi eekai nüchuntüin akaalinjünaa tamüin, to'tte'ereechi’.
21 Mas todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo’.
22 “Wa'lemüinyuwaa, jiakana nuu'uliwo'ukana Israel, jaapaja tü pütchi tamüinjatkat jümüin joolu'u: Maa aka jütüjaain naa'u Jesús chi Nazaretje'ewaikai, nia wane wayuu naa'inrakai anainjee Maleiwakai watta saalin kasa ji'rakat, tü kasa nütüjakat apüleerua Maleiwa nümüiwa otta tü kasa nii'iyatakat aka nüpülain. Sünainjee tia, nii'iyatüin Maleiwakai sünain niain nünainjeejachin.
22 “Povo de Israel, escute! Deus aprovou publicamente Jesus, o nazareno, ao realizar milagres, maravilhas e sinais por meio dele, como vocês bem sabem.
23 Wayuukai chii, aapünüsü nikii jümüin sulu'u tü akuaippaa ni'itaatüjütkat Maleiwa nüpüleerua. ‘Müinjateerü tü aa'innakat nüka’, nümatüjülia paala nüchikü. Sulu'u tü nikeraajatüjütkat Maleiwa sünain nükuaippainjatüin Jesús, kojuya ju'uluku süta'ülüin nia otta su'utirüin naa'in wayuu kaainjarannuu sünain sükacherirüin nia sünain wane kuruusa.
23 Ele foi entregue conforme o plano preestabelecido por Deus e seu conhecimento prévio daquilo que aconteceria. Com a ajuda de gentios que desconheciam a lei, vocês o pregaram na cruz e o mataram.
24 Je Maleiwakai, nüso'ire'era aa'inchi nia. Mayaainje'e müliain Jesús süpüla ouktaa, süchikijee tia, Maleiwakai niyu'lüin nia sa'akajee. Nnojoishi ayatüin ouktüin nia süka pülashin chi Maleiwakai suuliale'eya tü ouktaakat.
24 Mas Deus o ressuscitou, libertando-o dos horrores da morte, pois ela não pôde mantê-lo sob seu domínio.
25 Müsü'üsa nünüikü David noo'opünaa Jesús:
25 A respeito dele disse o rei Davi: ‘Vejo que o Senhor está sempre comigo; não serei abalado, pois ele está à minha direita.
26 Müsüjase'e talatashantain taa'in.
26 Não é de admirar que meu coração esteja alegre e que minha língua o louve; meu corpo repousa em esperança.
27 süka nnojolin puu'ulaweechin taya sa'aka tü ouktüsükalüirua
27 Pois tu não deixarás minha alma entre os mortos, nem permitirás que o teu Santo apodreça no túmulo.
28 Pii'iyatüin tamüin tü paa'inrakat taka süpüla eeinjachin taya waneepia pümaa.
28 Tu me mostraste o caminho da vida, e me encherás com a alegria de tua presença’.
29 “Wa'lemüinyuwaa, jiakana judíokana wanaa tamaa, tamüsü paala jümüin wane kasa nnojotkat ju'tchejaain amaa: Chi watuushikai David, ouktüshi otta ojoitünüshi nia je tü niipüsekat, anuuyülia maa'ulu yaa wa'aka.
29 “Irmãos, permitam-me dizer com toda convicção que o patriarca Davi não estava se referindo a si mesmo, pois ele morreu e foi sepultado, e seu túmulo ainda está aqui, entre nós.
30 Nnojoishi aashajaashin David nüchikijiraa ne'e wanaa sümaa nümüin tüü. Nütüjaatüjülia aa'u süka nüküjüin achikü Maleiwakai nümüin süka wane nünüikü pansaasü sünain ni'itaainjachin wane su'uluku tü nuu'uliwo'ukat süpüla aluwatawaa maa aka nuluwataain paala niakai. Sünain nünüikimaajachin Maleiwakai,
30 Mas ele era profeta e sabia que Deus havia prometido sob juramento que um de seus descendentes se sentaria em seu trono.
31 aashajaashi süchikü tü nii'iyatakat Maleiwa nümüin, sünain nüso'ire'ennajachin aa'in nütüma Maleiwakai chi Nüneekajalakai süpüla aluwatawaa, chi kanüliakai Cristoin. Sünain naashajaain nüchikü Cristo, müshi nia: ‘Nnojoleechi puu'ulaain nia sa'aka tü ouktüsükalüirua otta nnojoleerü puu'ulaain ittüin tü ni'irukukat’.
31 Davi estava olhando para o futuro e falando da ressurreição do Cristo, que não foi deixado entre os mortos nem seu corpo apodreceu no túmulo.
32 “Shia jütüjaweeka aa'u tatüma sünain niain oso'ire'ennüin aa'in nütüma Maleiwakai chi Jesús taashajaakai achikü jümüin. Wayakana wapüshua'a waküjain jümüin tüü sünain shiimain süka we'rüin nia katüin no'u süchikijee ouktaa.
32 “Foi esse Jesus que Deus ressuscitou, e todos nós somos testemunhas disso.
33 Je joolu'u, niyalere'erüin nia Maleiwakai iipünaamüin süpüla aluwatawaa chaa nikialu'ujee. Aapünüshi chi Naa'inkai Maleiwa nümüin Jesús nütüma. Je yalejee, Jesús, nüjütüin nia süpüla ekeroloo sulu'umüin waa'in wane'ewai wakua, maa aka nüküjain Maleiwakai nüchikü paala süka wane pütchi pansaasü sünain nüjütünüinjachin. Shia tü kasa ji'rakat joolu'u otta jaapüin.
33 Ele foi exaltado ao lugar de honra, à direita de Deus. E, conforme havia prometido, o Pai lhe deu o Espírito Santo, que ele derramou sobre nós, como vocês estão vendo e ouvindo hoje.
34 Atüjaana aa'u sünain nnojolin niain David ayalere'ennüin nütüma Maleiwakai sirumalu'umüin. Eesüsa'a wane nünüikü David noo'opünaa chi naashajaakai achikü:
34 Pois Davi não subiu ao céu e, no entanto, disse: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita,
35 So'u wane ka'i, tayamüleerü tü pü'ünüükalüirua
35 até que eu humilhe seus inimigos e os ponha debaixo de seus pés’.
36 “Joolu'u, jüpüshua'a jiakana nuu'uliwo'ukana Israel, pansaa sümata jikiiru'u tüü: Jesúskai chii, su'utitkai aa'in kojuya ju'uluku sünain sükacherirüin nia sünain wane kuruusa, ni'itaain nia Maleiwakai süpüla Wasenyotsee otta nii'iyatüin wamüin sünain niain chi Nüneekajalakai”, nümakalaka Pedro namüin.
36 “Portanto, saibam com certeza todos em Israel que a esse Jesus, que vocês crucificaram, Deus fez Senhor e Cristo!”.
37 Shiasa'a naapapa süpüshua'a tü nümakat Pedro, na wayuu eejanakana jutkatüin, amojulaasü ma'i naa'in sütüma. Nasakitkalaka nia otta na waneeinnua Aluwataaushikana, müshii namüin:
37 As palavras partiram o coração dos que ouviam, e eles perguntaram a Pedro e aos outros apóstolos: “Irmãos, o que devemos fazer?”.
38 Nüsouktakalaka Pedro ne'ipajee:
38 Pedro respondeu: “Vocês devem se arrepender, para o perdão de seus pecados, e cada um deve ser batizado em nome de Jesus Cristo. Então receberão a dádiva do Espírito Santo.
39 Tü nüküjain paala nüchikü chi Naa'inkai süka wane nünüikü pansaasü, jüpülajatü jiakana otta na juu'uliwo'ukana otta napüshua'a na wayuu sulu'ukana mmakat cha'aya wattapünaa, na eekai nüneeküinjaneenain chi Maleiwakai.
39 Essa promessa é para vocês, para seus filhos e para os que estão longe, isto é, para todos que forem chamados pelo Senhor, nosso Deus”.
40 Je Pedro, wainma nünüikü namüin shii'iree naapaweein nümüin tü nümakat namüin. Müshi joo nia namüin:
40 Pedro continuou a pregar, advertindo com insistência a seus ouvintes: “Salvem-se desta geração corrompida!”.
41 Je na eekai naapaain tü nüküjalakat Pedro, woutiisashii. Je no'u ka'ikai chia, ekerotsü noo'omüin na anoujashiikana maa aka 3.000 wayuu.
41 Os que acreditaram nas palavras de Pedro foram batizados, e naquele dia houve um acréscimo de cerca de três mil pessoas.
42 Je mapa napüshua'ale'eya, ayatshii naya waneepia sünain noo'ulaküin tü akuaippaa ne'ikakat anain naya na Aluwataaushikana. Ayatshii naya sünain tü aleewajirawaakat. Ayatshii naya sünain tü aashajawaakat nümaa chi Maleiwakai otta ayatshii naya sünain tü okolochojowaakat süpüla jutkataa sünain ekawaa. Sünain kolotüin naya sünain ekawaa, nekira'awalin tü pan sotüinjachikat akajee naa'in chi Senyotkai.
42 Todos se dedicavam de coração ao ensino dos apóstolos, à comunhão, ao partir do pão e à oração.
43 Nayasa'a napüshua'a na wayuu e'rakana tü naa'inrakat na Aluwataaushikana, oponojooshii sümaa, tü kasa nütüjakat apüleerua Maleiwa nümüiwa otta tü kasa nii'iyatakat aka nüpülain.
43 Havia em todos eles um profundo temor, e os apóstolos realizavam muitos sinais e maravilhas.
44 Otta napüshua'ale'eya na anoujashiikana, kolotiraashii ma'i naya sünain napaajira'awalin naka tü kasa eekat nama'ana.
44 Os que criam se reuniam num só lugar e compartilhavam tudo que possuíam.
45 Kasale cho'ujaain namüin na wane no'uluku, na eekana ama'ana noikküin noumain otta nakorolo süpüla napaajüin tü süliakat naka wane'ewai nakua na cho'ujaakana amüin.
45 Vendiam propriedades e bens e repartiam o dinheiro com os necessitados,
46 Meinshi outkaja'awaishii naya sulu'u tü a'waajüleekat Maleiwa. Otta nepialu'uwai, wanaa sümaa nakolochojo'owalin sünain ekawaa, nekira'awalinya tü pankat sotojachikat akajee chi Senyotkai naa'in. Otta talatüshii naya je jo'uujiraasü naa'in namüinjiraa.
46 adoravam juntos no templo diariamente, reuniam-se nos lares para comer e partiam o pão com grande alegria e generosidade,
47 A'waajawaishii naya Maleiwakai waneepia otta kojutshii naya sütüma tü wayuukalüirua süpüshua'a. Je Maleiwakai nikerotirawalüin nanainmüin tü wayuu nu'tte'erawaikat ka'iwai.
47 sempre louvando a Deus e desfrutando a simpatia de todo o povo. E, a cada dia, o Senhor lhes acrescentava aqueles que iam sendo salvos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.