Atos 26
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVT
1 Nümakalaka Agripa nümüin Pablo:
1 Então Agripa disse a Paulo: “Você pode falar em sua defesa”. Paulo fez um sinal com a mão e começou sua defesa:
2 —Anataale'e saa'in tamüin yaain taya süpüla ka'i tüü sünain aashajawaa pümülatu'u piakai Agripa, piakai aluwataashikai waa'u, süpüla tasouktajachin taa'ujiraa suulia süpüshua'a tü naküjakat amaa tachikü na judíokana.
2 “Rei Agripa, considero-me feliz de ter hoje a oportunidade de lhe apresentar minha defesa contra todas as acusações feitas pelos líderes judeus,
3 Anasü tamüin süka pi'raajüin ma'i tü wakuaippakat wayakana judíokana. Otta pi'raajüin ma'i tü sükuaippa tü wanoujiakat, ke'epütkat wa'ülüjirawaa achiirua. Tachuntakalaka pümüin paapajüinjatüin ma'i süpüshua'a tü tamüinjatkat pümüin.
3 pois sei que conhece bem todos os costumes e controvérsias dos judeus. Portanto, peço que me ouça com paciência.
4 “Napüshua'ale'eya na judíokana, natüjaa aa'ulu jamüin takuaippa jintülejeeiwa'aya taya, na'aka na judíojiraakana wanaa tamaa cha'aya toumainru'u otta cha'aya Jerusalén.
4 “Como os líderes judeus sabem muito bem, recebi educação judaica completa desde a infância entre meu povo e depois em Jerusalém.
5 Otta nayayaa, kaka'iyaichi taya natüjaain aa'u sünain shiain too'ulaküin waneepia nakuaippa na fariseokana, eekaja'a shia süpüla namüin pümüin sünain shiimain, müleka nacheküle naküjeein. Wayainaja'a wayakana fariseokana alana'aleeka sünain ekeraajaa sümaa tü nuluwataakat anain Maleiwa noulia napüshua'a na waneeinnua judíokana.
5 Também sabem, e talvez estejam dispostos a confirmar, que vivi como fariseu, a seita mais rígida de nossa religião.
6 Yaashi taya atümaa joolu'u sünain ekeraajünaa akuaippa, shiaja'a ma'i ne'e süka ka'atapalain taya sünain tü pütchi pansaakat paala nütüma Maleiwa namüin na watuushinuukana.
6 Agora estou sendo julgado por causa de minha esperança no cumprimento da promessa feita por Deus a nossos antepassados.
7 Napüshua'a na wawalayuu polookana piammüin shi'ipapa'a nuu'uliwo'u Israel, na'atapajüin nikeraajüinjachin Maleiwakai namüin sümaa tü nüküjakat achikü paala, tü naa'inrajatkat nükajee chi Nüneekajalakai. Müshiijase'e naya aa'inrüin nümüin Maleiwa, so'uka'i otta sa'wai, tü kasa kojutkat aka nia natüma. Sünainje'eya ne'e tüü, ka'atapalaakat, laülaashikalee, naküja achikichi taya joolu'u na judíokana.
7 De fato, é por isso que as doze tribos de Israel adoram a Deus fervorosamente, dia e noite, e compartilham da mesma esperança que eu. E, no entanto, ó rei, acusam-me por causa dessa esperança!
8 ¿Jamüshiikai jia isakalaka jüchikü jünoujain sünain nüso'ire'erüin saa'in wayuu Maleiwakai?
8 Por que lhes parece tão incrível que Deus ressuscite os mortos?
9 “Majachi tayakai paala, shiayaa taajüin ta'yataainka ouktiraainjachin taya süchiirua aa'inraa kasa mojusü noo'omüin na anoujashiikana nünain Jesús, chi Nazaretje'ewaikai.
9 “Eu costumava pensar que era minha obrigação empenhar-me em me opor ao nome de Jesus, o nazareno.
10 Shia ta'yataaka amaa paala tüü cha'aya Jerusalén. Sulu'u nayain kaapajalain tamüin shikii na laülaayuushiikana na'akajee na sacerdote judíokana, tapüreesajirüin wainma no'uluku na anoujashiikana. Je nanain na eekana no'utünüin aa'in, eejachi taya apashii sünain aapaa tanüikü sulu'u shia'inya anain tüü.
10 Foi exatamente o que fiz em Jerusalém. Com autorização dos principais sacerdotes, fui responsável pela prisão de muitos dentre o povo santo. E eu votava contra eles quando eram condenados à morte.
11 Wainmatua müliaatajüin naya tatüma sulu'upünaa süpüshua'a tü ekirajüleekat na judíokana shii'iree mojeein nanüikü nümüin Jesús sünain namüin: ‘Nnojoishi niain chi Nüneekajalakai Maleiwa’. Üttüsü ma'i taa'in noo'omüinrua, ashutatataatshijese'e taya sulu'upünaa pueulo sainküin mma nnojotkat noumain na judíokana sünain olojoo nachiirua.
11 Muitas vezes providenciei que fossem castigados nas sinagogas, a fim de obrigá-los a blasfemar. Eu me opunha a eles com tanta violência que os perseguia até em cidades estrangeiras.
12 “So'uma'a wane ka'i, sulu'u nayain kaapajalain tamüin shikii otta sulu'u nayain ke'inaajalain shia tajapulu'u na laülaashiikana na'akajee na sacerdotekana, o'unüshi taya Damascomüin süpüla aa'inraa tüü.
12 “Certo dia, numa dessas missões, dirigia-me a Damasco, autorizado e incumbido pelos principais sacerdotes.
13 Shiasa'a sulu'u tü wopukot, laülaashikalee, kale'o ma'i ka'ikat, te'rüin wane luuso'u chejeejatü sirumalu'ujee, katsinsü ma'i suulia nuwarala ka'ikai, ootolo'oloo müsü pasanainjaakalaka taya süchiki wanaa namaa na tamaajanakana.
13 Por volta do meio-dia, ó rei, ainda a caminho, uma luz do céu, mais intensa que o sol, brilhou sobre mim e meus companheiros.
14 O'nnojooshiijase'e waya wapüshua'a mmolu'u otta taapakalaka wane pütchi müsü tamüin süka pütchi hebreo: ‘Sauloo, ¿jamüshi taya pümüin müliakalaka ma'i taa'in pütüma? Müshi aka pia saa'in tü paa'a e'ikaajakat sütüma kojunainrü ne'e süsa'a saa'awaa wanaa sümaa süsa'ijünüin achüipa'a süka o'ojia. Pasiruwaajiraashi ne'e pia pükuaippa sünain püchechaja'alaain toulia’.
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz que me dizia em aramaico: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue? Não adianta lutar contra minha vontade’.
15 Asakitshijese'e taya: ‘¿Jarai pia, Laülaashikalee?’. Asouktüshijese'e chi Senyotkai te'ipajee: ‘Taya Jesús, chi müliakai aa'in pütüma sünain pulojüin ma'i süchiirua tü wayuu tamaajatkalüirua.
15 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E o Senhor respondeu: ‘Sou Jesus, a quem você persegue.
16 Pütamaapa. Püsha'walaa. Ee'iyataashi taya pümüin süpüla te'itaainjachin pia süpüla tachepchiaa otta süpüla püküjüinjachin süchikü tü pi'rüitpakat joolu'u otta tü pi'reetkat tee'iyataapeena taa pümü'inya.
16 Agora levante-se, pois eu apareci para nomeá-lo meu servo e minha testemunha. Conte o que viu e o que eu lhe mostrarei no futuro.
17 Tayu'leechi pia suulia tü kasa eekai naa'inreein püka na judíokana otta noulia na gentilekanaya, na anaa tajütüinjachin anainmüin pia joolu'u.
17 E eu o livrarei tanto de seu povo como dos gentios. Sim, eu o envio aos gentios
18 Tajütüin pia nanainmüin süpüla pükaalinjüinjanain naya sünain ayaawataa saa'u tü shiimainkat süpüla nayu'nnajanain sa'akajee tü piyuushikat sünainmüin tü waratshiikat otta süpüla nnojoliinjanain naya ayatüin suupünaa nüpülain Satanás, niainjachin nachajaain achikü Maleiwakai. Je yalejee, sünainjee nanoujain tanain, moteerü naa'in niakai naainjala süpüla eeinjanain naya apashii sa'aka tü nüchooinkat, nükatatkat suulia saainjala’, müsü tü nünüikükat tamüin.
18 para abrir os olhos deles a fim de que se voltem das trevas para a luz, e do poder de Satanás para Deus. Então receberão o perdão dos pecados e a herança entre o povo de Deus, separado pela fé em mim’.
19 “Toonookalaja'aka, laülaashikalee, sümaa süpüshua'a tü nümakat tamüin chi ee'iyataashikai tamüin sirumalu'ujee.
19 “Portanto, rei Agripa, obedeci à visão celestial.
20 To'ttokoloja'aya sünain aküjaa namüin na judíokana, palajanale'eya Damascojee, je süchikijee Jerusalénmüin je sainküin süpüshua'a tü mmakat Judea ottata'aya namüin na gentilekana, sünain nayaawajaainjanain suulia naainjala, sünain nee'irataainjanain nünainmüin Maleiwakai otta sünain naa'inrajatüin kasa nee'iyatajatkat aka sünain shii'iranajaain naa'in.
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco, depois em Jerusalém e em toda a Judeia, e também aos gentios, dizendo que todos devem arrepender-se, voltar-se para Deus e mostrar, por meio de suas boas obras, que mudaram de rumo.
21 Shiaja'a ne'e taa'inrakaja'a tüü, tü anuu nata'ülirüin anainjee taya na judíokana cha'aya sulu'u tü a'waajüleekat Maleiwa otta no'uteein anainjee taa'in.
21 Alguns judeus me prenderam no templo por anunciar essa mensagem e tentaram me matar.
22 “Je sükajee nükaaliijüin taya Maleiwakai, aniiyüija'a taya ayatüin sünain aküjaa nünüikü sümüin wayuu süpüshua'ale'eya, nünainjee chira wayuu eekai mojutüin nünainmüinre'eya chira eekai kojutüin sütüma wayuu. Nnojotsü kasain tamüin namüin yalejeeru'u suulia tü namakat na nünüikimaajanakana Maleiwa otta tü nümakat Moisés sünain shiain alatajatüin.
22 Mas Deus tem me protegido até este momento, para que eu dê testemunho a todos, dos mais simples até os mais importantes. Não ensino nada além daquilo que os profetas e Moisés disseram que haveria de acontecer,
23 Namüin sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa sünain müliainjachin otta nu'utünajachin aa'in chi Nüneekajalakai Maleiwa otta sünain nüso'iraainjachinja'a aa'in süchikijee ouktaa. Je naküjain nüchikü sünain nii'iyatüinjatüin sünain eein tü o'ttawaakat suulia waainjala wapüleerua wayakana judíokana otta na gentilekana sükajee niain palajachin sünain oso'irawaa aa'in”.
23 que o Cristo sofreria e seria o primeiro a ressuscitar dos mortos e, desse modo, anunciaria a luz de Deus tanto aos judeus como aos gentios”.
24 Wanaa sümaa nümüin Pablo tüü naa'ujiraa, nümakalaka Festo nümüin nikiiseru'u:
24 De repente, Festo gritou: “Paulo, você está louco! O excesso de estudo o fez perder o juízo!”.
25 Nümakalaka Pablo nümüin:
25 Mas Paulo respondeu: “Não estou louco, excelentíssimo Festo. Digo a mais sensata verdade,
26 Ira'asa Agripa, chi aluwataashikai saa'u wayuu, nütüjaa aa'ulu tü kasa anuu taashajaain achikü, müshijase'e taya aashajaain sümaa nnojolüin kasain taa'awa achikü yaa nu'upalapünaa. Tatüjaashaata aa'uchi nia sümaa nütüjaain saa'u tüüyaalai taashajaakat achikü noo'opünaa Jesús, süka nnojolüin sülatüsüin sulu'u wane mma eekai me'raajuuin.
26 e o rei Agripa sabe dessas coisas. Expresso-me com ousadia porque tenho certeza de que esses acontecimentos são todos de conhecimento dele, pois não se passaram em algum canto escondido.
27 Nümakalaka nümüin Agripa:
27 Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que sim”.
28 Nümakalaka Agripa nümüin:
28 Então Agripa o interrompeu: “Você acredita que pode me convencer a tornar-me cristão em tão pouco tempo?”.
29 Nümakalaka Pablo nümüin:
29 Paulo respondeu: “Em pouco ou em muito tempo, peço a Deus que tanto o senhor como os demais aqui presentes se tornem como eu, exceto por estas correntes”.
30 Shiasa'a nütamaakalaka chi aluwataashikai saa'u wayuu, o'ttataala chi sülaülashikai tü mmakat Judea, sümaa Berenice otta na waneeinnua laülaayuukana eejanakana yala namaa.
30 Então o rei, o governador, Berenice e todos os outros se levantaram e se retiraram.
31 Nakatalaakalaka mamüin aka türa sünain aashajirawaa soo'opünaa tü nükuaippakat Pablo. Majiraashii naya:
31 Enquanto saíam, conversavam entre si e concordaram: “Esse homem não fez nada que mereça morte ou prisão”.
32 Nümakalaka Agripa nümüin Festo:
32 E Agripa disse a Festo: “Ele poderia ser posto em liberdade se não tivesse apelado a César”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.