Atos 22

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 “Wa'lemüinyuwaa otta jia taatamüinyuukana, jaapaja tü tanülinjatkat taa'ujiraa”.
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Je saapapa sünain naashajaain süka pütchi hebreo, koo'omüinre'esia ko'utüin shiairua sütüma. Ayatshija'a Pablo sünain aashajawaa:
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 “Wayuu taya judío. Jemeishi taya cha'aya Tarso sulu'u tü mmakat Cilicia, akaisa'a miyo'ushin taya yaa Jerusalén. E'ikuushi taya nütüma Gamaliel sünain süpüshua'ale'e tü nuluwataakat anain Moisés na watuushinuukana. Too'ulakayaainje'e taa'inrüin waneepia tü nüchekakat Maleiwa, maja'a aka jütüma shia, jiakana maa'utpünaaja'a ka'i yaa.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 “Paala, tolojo achiiruachii na oo'ulakakana tü akuaippaa kanüliakat Wopu Jeket nünainjeejatkat Jesús. Shia tachajaaka achikü tü no'utünajanain aa'in. Tataüjirüin naya otta tekerojirirüin naya sulu'u tü püreesaapülekat, makai aka chira wayuu toolo otta türa wayuu jierü.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Chi laülaashikai napüleerua na sacerdotekana otta napüshua'ale'eya na waneeinnua laülaayuukana sulujunakana tü kanüliakat Sanedrín, natüjaa aa'ut sünain shiimain tü tamakat, süka naya'inya ne'e kaapajalain tamüin tü karalouktairua namüinjatkat na wawalayuu judíokanainnua chajanakana Damasco, tü jutatüinjatkat atüma wopo'u tapüleerua süpüla toushikaainjachin süchiirua chamüin. O'unüshi taya chamüin sünain shi'iyouwaa wayuukat tiairua süpüla tantirajatüin shia yaamüin Jerusalénmüin süpüla müliainjatüin shiairua atümaa.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 “Je sünain wopulu'uin taya, talü'ütpa ma'i sünain Damasco maa aka kale'o ka'ikat, sootolo'oloo sümakalaka wane luusa katsinsü ma'i chejee sirumalu'ujee, pasanainjaakalaka taya süchikü.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 O'nnojooshijase'e taya mmolu'u sütüma sünain taapüin wane pütchi müsü yaa: ‘Sauloo, ¿jamüshi taya pümüin müliakalaka ma'i taa'in pütüma?’.
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Asakitshijase'e taya: ‘¿Jarai pia, Laülaashikalee?’. Süsouktakalaka tü pütchikat te'ipajee: ‘Taya Jesús chi Nazaretje'ewaikai, chi müliakai aa'in pütüma sünain pulojüin ma'i süchiirua tü wayuu tamaajatkalüirua’.
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Na wayuu tamaajanakana, ne'rüin tü luusakat otta ainkuusü ma'i naa'inrua, shiasa nnojolüin nayaawatüin sulu'u nünüikü chi aashajaakai tamaa.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 Asakitshijase'e taya tachukua'a: ‘¿Kasa tü taa'inrajatkat Senyotkalee?’. Nümakalaka chi Senyotkai tamüin: ‘Pütamawaata, ayata pu'unüin Damascomüin. Je yala, aküjüneerü pümüin süpüshua'a tü anakat süpüla paa'inraa’.
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Je süka mo'uin taya süchikü tü luusakat, na wayuu tamaajanakana, najattüin taya tajapü'ipa yalejee chamüin Damascomüin.
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 “Je yala Damasco, eejachi wane wayuu kanüliashi Ananías, wane wayuu keisalashi sümüin nükuaippa nu'upala Maleiwa sümaaja'a nikeraajüin sümaa tü nuluwataakat anain Moisés. Otta nia'yaa, anasü saashajaala nüchikü süpüshua'a tü wayuu judíokalüirua kepiakat Damasco.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Antüshijese'e nia tanainmüin sünain nümüin tamüin: ‘Tawala Saulo, ko'u mata pia püchukua'a’. Je yala'aya ne'e, anamaatüsü tü to'ukalüirua süchukua'a. Te'rüinjese'e nia.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Je sünainmüin tia, nümakalaka tamüin: ‘Chi Maleiwa Namaleiwasekai na watuushinuukana, naapaain pia süpüla pütüjaainjatüin saa'u tü kee'ireekat naa'in naa'inreein, süpüla pi'rüinjachin Jesús, chi Nüchepchiakai, chi aa'inrakai nümüin waneepia tü nüchekakat, otta süpüla paapajüinjatüin nünüikü nuwaralu'upünaajatü ma'i pümüin.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Ni'itaain pia süpüla püküjainjachin sümüin tü wayuukalüirua süpüshua'a sainküin mmakat süchikü tü pi'rakat otta tü paapakat.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Je joolu'u, nnojo kajain pükua, pütamaapa, puwoutisaajitpa otta puchunta nümüin Maleiwa motüinjatüin naa'in paainjala je nu'lojooinjatüin shia puulia’.
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 “Tantapa tachukua'a Jerusalénmüin, o'unüshi taya sulu'umüin tü a'waajüleekat Maleiwa sünain aashajawaa nümaa. Je yala, süntakalaka tanainmüin wane müsü aka ta'lapüinkai saa'in
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 eere te'rüin chi Senyotkai sünain nümataalain tamüin: ‘¡Puuntawaata! Pujuittamaata yaajee Jerusalénjee. Süka jamüin, nnojoleerü jaa'a müna amüin natüma tü püküjakat tachikü’.
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 Tamakalaka nümüin: ‘Senyotkalee, naapaweeria tamüin süka natüjaain ma'i taa'u nayakana sünain talatapü'üin sulu'upünaa tü ekirajüleekalüirua nachiirua na eekai nanoujain pünain otta tamaapü'üin naya sulu'umüin tü püreesaapülekat otta ta'yaajapü'üin naya.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Otta natüjaa aa'ulu eejachin taya wanaa sümaa nu'utünüin aa'in Esteban, chi pi'inaajalakai süpüla aküjaa püchikü. Otta natüjaa aa'ulu sünain wanaawajiraain taya shikiirajee nu'utünajachin aa'in otta eejachin taya anajataain saa'u nashe'in napüla na o'utakana naa'in’.
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Niasa'a ne'e chi Senyotkai nümüshi taya: ‘Pu'unaata, tajütüinjachi pia sulu'umüin mma wattapünaa nanainmüin na gentilekana süpüla püküjainjatüin tachiki namüin’ ”.
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Shiairüja'a ne'e naapajüin tü nüküjalakat Pablo yala'aya. Shiasa'a wanaa sümaa naapüin nachiki na gentilekana, a'waanajaataalashii nachukua'a, müshii naya: “¡Wayuu makai aka chii, nnojoishi kateein o'u! ¡Aakaje'enneeshi saa'ujee mmakat!”.
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Je süka ayatüin naya kookotüin sümaa nojunüin nashe'in iipünaamüin otta nojonüin mma nekiyuutajee su'uyaawa jashichin ma'i naya noo'omüin Pablo,
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 chi sülaülashikai surulaat, nuluwataakalaka sünain nikerotinnajachin Pablo sulu'umüin tü shipiakat. Otta nuluwataakalaka ni'yaajünajachin Pablo shii'iree nüküjeein jamüin makalaka tü wayuukalüirua noo'omüin.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Yaapa Pablo kapüin atümaa süpüla a'yaajünaa, nümakalaka nümüin chi laülaashi eejachikai yala nü'ütpa'a, chi nutujuchikai chi sülaülakai surulaat:
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Shiasa'a sütümajee tü nümakat Pablo, chi laülaashi atujuchiikai, o'unüshi nünainmüin chi laülaashi miyo'ushikai sünain aküjaa nümüin. Müshi nia nümüin:
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Niasa'a chi sülaülashikai surulaat nürütkaakalaka nünainmüin Pablo sünain nüsakirüin nia:
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Je chi sülaülashikai surulaat, nümakalaka:
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Je sütümajee tüü, na a'yaajüinjanakana paala Pablo, ayakajaashii naya nuulia. Ja'itakaja'a chi sülaülashikai surulaat, nütüjaapa naa'u Pablo sünain wayuuin romano nia apashii, eimolojoosü naa'in naa'u saa'u nijitte'erüin paala nüpü.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Je waneemüin ka'ikat, chi sülaülashikai surulaat, shii'iree nütüjaweein ma'i saa'u tü kasain müin anainjee Pablo sütüma tü judíokalüirua, naakatüin tü nüpükat otta nükotchojirüin na laülaayuushiikana na'akajee na sacerdote judíokana otta napüshua'ale'eya na waneeinnua laülaayuukana sulujunakana tü kanüliakat Sanedrín. Je yaapa naya, niyu'lüin Pablo je nüntirüin nia namülatu'umüin.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.