Atos 19
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs ARC
1 Wanaa sümaa chain Apolos sulu'u Corinto, chashi Pablo alatüin sulu'upünaa tü pueulokalüirua sü'latiralu'ukat tü uuchikalüirua, antatataalain nia süchikijee Éfesomüin. Je yala, nünta anainchii wane anoujashii.
1 E sucedeu que, enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo, tendo passado por todas as regiões superiores, chegou a Éfeso e, achando ali alguns discípulos,
2 Je Pablo, nüsakirüin naya:
2 disse-lhes: Recebestes vós já o Espírito Santo quando crestes? E eles disseram-lhe: Nós nem ainda ouvimos que haja Espírito Santo.
3 Nüsakitkalaka naya Pablo nüchukua'a:
3 Perguntou-lhes, então: Em que sois batizados, então? E eles disseram: No batismo de João.
4 Nümakalaka Pablo namüin:
4 Mas Paulo disse: Certamente João batizou com o batismo do arrependimento, dizendo ao povo que cresse no que após ele havia de vir, isto é, em Jesus Cristo.
5 Je naapapa tüü, awoutisaajitshii naya saa'u nünülia chi Senyotkai Jesús.
5 E os que ouviram foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 Je ni'itaapa najapü Pablo naa'uirua, antüshi chi Naa'inkai Maleiwa sulu'umüin naa'inrua nayakana. Naashajaakalaka pütchi naatajatü sünain naküjale'einya nünüikü Maleiwakai.
6 E, impondo-lhes Paulo as mãos, veio sobre eles o Espírito Santo; e falavam línguas e profetizavam.
7 Eeshii na wayuukana maa aka poloo piammüin napüshua'a.
7 Estes eram, ao todo, uns doze varões.
8 Eeshi Pablo yunnatüin süpüla apünüin kashi sulu'umüin tü ekirajüleekat na judíokana, eejachire nia aashajiraain sümaa tü wayuukalüirua, sünain meimolüin naa'in, soo'opünaa tü nükuaippakat Maleiwa sünain aluwatawaa shii'ire'eyaa sünoujeein tü nümakat.
8 E, entrando na sinagoga, falou ousadamente por espaço de três meses, disputando e persuadindo-os acerca do Reino de Deus.
9 Nayasa'a waneeinnua, sütümajee ichein ma'i naa'inrua, nnojoishii anoujeein, shia eeka ne'e mojuin nanüikü sümüin tü Wopu nünainjeejatkat Jesús su'upala tü wayuu outkajaasükalüirua yala. Je Pablo, akatalaashi noulia namaa na anoujashiikana sulu'umüin tü nikirajülekat Tirano. Nnojoitpa Tirano sünain ekirajaa, ekerolowaishi Pablo namaa na anoujashiikana sulu'umüin tü ekirajüleekat. Je yala süpüla ka'ikat süpüshua'a, aashajira'awaishi nia sümaa wayuu.
9 Mas, como alguns deles se endurecessem e não obedecessem, falando mal do Caminho perante a multidão, retirou-se deles e separou os discípulos, disputando todos os dias na escola de um certo Tirano.
10 Eeshi nia maa aka piama juya sünain naa'inrüin tia. Je sükajee tia, tü wayuukalüirua süpüshua'a yalajatkat kepiain sulu'u tü mmakat Asia, makat aka judío otta nnojotkat judíoin, saapüin tü nüchikükat chi Senyotkai Jesús.
10 E durou isto por espaço de dois anos, de tal maneira que todos os que habitavam na Ásia ouviram a palavra do Senhor Jesus, tanto judeus como gregos.
11 Je nükajee Pablo, naa'inrüin Maleiwakai watta saalin kasa nütüjakat apüleerua nümüiwa.
11 E Deus, pelas mãos de Paulo, fazia maravilhas extraordinárias,
12 Alü'üjünüsüjase'e sünainmüin tü ayuuisükalüirua süpüshi nüshe'inpalajana Pablo nünainpü'ükat süpüla a'yatawaa otta wane nüpanyeetseirua. Je sükajee tüü, tü ayuuisükalüirua, anasü. Otta ojuittaasü yolujaa süle'eru'ujee tü kale'eru'usükalüirua yolujaa sütüma tia.
12 de sorte que até os lenços e aventais se levavam do seu corpo aos enfermos, e as enfermidades fugiam deles, e os espíritos malignos saíam.
13 Shiasa'a naainjala wane judíoirua waraittawaishii sünain ayujaa yolujaa süle'eru'ujee wayuu, noo'ulaküin joolu'u nachuunajüin nünülia chi Senyotkai Jesús sünain tü ayujaakat. Müshii naya sümüin tü yolujaakat: “Saa'u nünülia Jesús, chi nüküjakai achikü Pablo, tamüsü pia sünain pujuittajatüin”.
13 E alguns dos exorcistas judeus, ambulantes, tentavam invocar o nome do Senhor Jesus sobre os que tinham espíritos malignos, dizendo: Esconjuro-vos por Jesus, a quem Paulo prega.
14 Otta no'uluku na a'yataakana sümaa tüü, wane akaratshishii wayuu nüchooin wane wayuu judío kanüliashi Esceva. Je chi wayuukai, wane laülaashi na'akajee na sacerdote judíokana.
14 Os que faziam isto eram sete filhos de Ceva, judeu, principal dos sacerdotes.
15 Shiasa'a so'u wane ka'i, nantiraakalaka nümaa wane wayuu kale'eru'ushi yolujaa, chi anii nayu'lüinjachin ale'eru'ujee yolujaa süka nünülia Jesús naajüin. Shiasa'a süsouktakalaka tü yolujaakat nüle'eru'ujee namüin: “Te'raajüin Jesús. Tatüjaa aa'uchi jaralin Pablo. ¿Jaraliija'a joo jiakana?”.
15 Respondendo, porém, o espírito maligno, disse: Conheço a Jesus e bem sei quem é Paulo; mas vós, quem sois?
16 Müshi nia namüin sünain nuwanaaja'ale'einya noo'omüinrua. Awataashijese'e nia noo'omüinrua sünain nükanajüin nayainnua. Müliashantashii ma'i naya nütüma. Awatawa'ain müshii mashe'inyoule sümaa nalio'u nütüma yalejee sulu'ujee türa miichikat.
16 E, saltando neles o homem que tinha o espírito maligno e assenhoreando-se de dois, pôde mais do que eles; de tal maneira que, nus e feridos, fugiram daquela casa.
17 Süpüshua'a tü wayuu yalajatkat kepiain sulu'u Éfeso, wayuu judío otta nnojotkat judíoin, saapa achiküt tüü. Je mmolojüshii ma'i naya sütüma. Je sünainjee tia, kojutsü amüinyüü nüchikü chi Senyotkai Jesús.
17 E foi isto notório a todos os que habitavam em Éfeso, tanto judeus como gregos; e caiu temor sobre todos eles, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Je kojuya na anoujainapakana aküjakana joo süchikü süpüshua'a tü kasa mojusü naa'inrapü'ükat paala. Nalatira achiküt tia su'upala wayuukat süpüshua'a.
18 Muitos dos que tinham crido vinham, confessando e publicando os seus feitos.
19 Je kojuyataaja'a na eekai na'yataapü'üin sünain outsüü, nantirüin tü nakaralouktase sükuaippamaajatkat tü outsüükat. Nantirüin shia süpüla na'ajüinjatüin yala su'upala süpüshua'a tü wayuukalüirua. Je shiyu'nnakalaka jerain ma'i tü süliakat süpüshua'a. Eetaasüja'a ojuittüin 50.000 neerü pülaata tü süliakat.
19 Também muitos dos que seguiam artes mágicas trouxeram os seus livros e os queimaram na presença de todos, e, feita a conta do seu preço, acharam que montava a cinquenta mil peças de prata.
20 Je sükajee tüüirua, ayurulaasü ma'i tü nüchikükat chi Senyotkai Jesús. Otta shia, maapünaajuu amaalü ma'i.
20 Assim, a palavra do Senhor crescia poderosamente e prevalecia.
21 Je süchikijee süpüshua'a tüü, nüchuntüin o'una'iree Pablo Jerusalénmüin sümaa nülatajachin Macedoniapünaa otta Acayapünaa. Otta jülüjasü naa'in o'unaa Jerusalénjee chamüin sulu'umüin tü pueulokat Roma.
21 E, cumpridas estas coisas, Paulo propôs, em espírito, ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e pela Acaia, dizendo: Depois que houver estado ali, importa-me ver também Roma.
22 Nüjütakalaka palajana nüpüleerua piamashii na akaalinjüliikana nia chamüin Macedoniamüin. Naya nüjütaka Timoteo otta Erasto. Otta niakai, makatüshi yala paala sulu'u tü mmakat Asia.
22 E, enviando à Macedônia dois daqueles que o serviam, Timóteo e Erasto, ficou ele por algum tempo na Ásia.
23 Je su'unnaa ka'ikat tiairua cha'aya sulu'u Éfeso, aashichijaashii ma'i na wayuu chajanakana sünainjee kojuyain wayuu o'ttakat sünain anoujaa nünain Jesús.
23 Naquele mesmo tempo, houve um não pequeno alvoroço acerca do Caminho.
24 Tüü, nüshüküla akuaippat wane wayuu kanüliashi Demetrio. Je nia, wane wayuu ojojüi kachueera pülaata süpüla naainjiain shia su'uyaakuachen tü miichi eere su'waajünüin tü maleiwayaasü kanüliakat Artemisa. Je niakai, walaasü ma'i nütüma tü a'yataasükalüirua nümaa sünain.
24 Porque um certo ourives da prata, por nome Demétrio, que fazia, de prata, nichos de Diana, dava não pouco lucro aos artífices,
25 Je wayuukai chii, nükotchojokalaka na wayuu a'yataakana nümaa sünain otta na wayuu makanaja'a aka nükuaippa sünain tü a'yatawaakat sünain nümüin namüin:
25 aos quais, havendo-os ajuntado com os oficiais de obras semelhantes, disse: Varões, vós bem sabeis que deste ofício temos a nossa prosperidade;
26 Maa aka ji'rüin otta jütüjaain saa'u, chi wayuu Pablo münakai, yootokuu müshi nia sünain nnojolin maleiwain tü maleiwa saainjalakat wayuu. Sükajee tü nikirajakat anain, wainma wayuu nu'wanaje'eraka aa'in. Nnojotsü shiachoin ne'e ya'aya sulu'u Éfeso sümüiwa, maleesia sulu'upünaa süpüshua'a tü mmakat Asia.
26 e bem vedes e ouvis que não só em Éfeso, mas até quase em toda a Ásia, este Paulo tem convencido e afastado uma grande multidão, dizendo que não são deuses os que se fazem com as mãos.
27 Tajak, kapüleejeetsa tüüje'e, eesü süpüla nnojolin joo shiyalajeein tü wayuukalüirua tü wa'yataakat anain. Nnojotsü shieerüin ne'e amüloulin ojutpala tü su'uyaakuakat tü wa'waajülekat tü wamaleiwasekat, alataleejeeria ma'i müleka shiale amüloulin sujutpala tü wa'waajülekalüya'asa. Je yalejee, eejeerü süpüla shiain amüloulin ojutpala tü wamaleiwasekat Artemisa, tü kojutkat sütüma wayuu ya'aya Asia otta sainküin mmakat süpüshua'a.
27 Não somente há o perigo de que a nossa profissão caia em descrédito, mas também de que o próprio templo da grande deusa Diana seja estimado em nada, vindo a majestade daquela que toda a Ásia e o mundo veneram a ser destruída.
28 Je na wayuukana naapapa tü nümakat, aashichijaashii ma'i naya sünain na'waanajaain ma'i. Müshii naya nekiiseru'u:
28 Ouvindo isto, encheram-se de ira e clamaram, dizendo: Grande é a Diana dos efésios!
29 Je tü wayuukalüirua sulujutkat tü pueulokat, maatsü jamakai saa'inrua. Awatawa'ain müsü, kookoto'oin müsü otta najaraittapünawa'ain namüshi Gayo otta Aristarco, piamashii wayuu cheje'ewalii Macedonia. Je naya, nümaajana Pablo nu'uyaajanain. Ajaraijünüshii naya sütümairua chamüin sulu'umüin tü suutkajaalekat tü wayuu cheje'ewatkat sulu'ujee tü pueulokat.
29 E encheu-se de confusão toda a cidade, e unânimes correram ao teatro, arrebatando a Gaio e a Aristarco, macedônios, companheiros de Paulo na viagem.
30 Je Pablo, ashuteesü naa'in sa'akamüin tü wayuukalüirua shii'iree naashajaweein sümaa, akaisa'a nnojolin noo'ulaain nia na anoujashiikana.
30 E, querendo Paulo apresentar-se ao povo, não lho permitiram os discípulos.
31 Je no'uluku na laülaayuukana sulu'u tü mmakat Asia, nütünajunnuu Pablo. Mataaja'a naainnua, aluwataashii nanüikü nümüin sünain nnojolin nüshutajachin sa'akamüin tü wayuukalüirua süpüla aashajawaa sümaa.
31 Também alguns dos principais da Ásia, que eram seus amigos, lhe rogaram que não se apresentasse no teatro.
32 Yaakalajasa tü wayuukalüirua müin jamakai saa'inrua sünain tü jutkataakat. Waneeinnua, naata kasa namakat nekiiseru'u suulia tü namakat na wane ne'ipa. Kojuya ma'i tü matüja'ainreekat saa'u kasain suutkajaain apüla.
32 Uns, pois, clamavam de uma maneira, outros, de outra, porque o ajuntamento era confuso; e os mais deles não sabiam por que causa se tinham ajuntado.
33 Je na judíokana, nojuta achikichi Alejandro shii'iree nülatajachin sünain aashajawaa. Je nülatapa, süküjain nümüin su'uluku tü wayuukalüirua kasain wayuu tü alatüin yala. Je nuchuntakalaka süka najapü namüin na wayuukana nako'ulaainjanain, süpüla naashajaainjachin shi'ipamüin tü wayuukalüirua sünain nnojolüin nasirüin na judíokana tü alatakat.
33 Então, tiraram Alexandre dentre a multidão, impelindo-o os judeus para diante; e Alexandre, acenando com a mão, queria dar razão disto ao povo.
34 Shiasa'a tü wayuukalüirua sütüjaapa naa'u sünain judío'inya ne'e nia, a'waanajaasü ma'i shiairua maa aka süpüla piama oora. Müsü shiairua: “¡Anashaatasü ma'i Artemisa, tü wamaleiwasekat wayakana Éfesojanakana!”.
34 Mas, quando conheceram que era judeu, todos unanimemente levantaram a voz, clamando por espaço de quase duas horas: Grande é a Diana dos efésios!
35 Niasa'a chi sülaülashikai tü outkajawaakalüirua sütüma wayuu yaa sulu'u tü pueulokat, niimale'etpa saa'in tü wayuukalüirua, müshi nia sümüinrua: “Wayuuinnuaa yaajanakana sulu'u Éfeso, wayuukat sainküin mmakat süpüshua'a, sütüjaa aa'ulu sünain wayain wayakana, yaakana sulu'u Éfeso, aa'inmajüinjanain tü miichi wa'waajülekat Artemisa tü wamaleiwase anasükat otta tü ipa su'uyaakua ojutuusükat sirumalu'ujee.
35 Então, o escrivão da cidade, tendo apaziguado a multidão, disse: Varões efésios, qual é o homem que não sabe que a cidade dos efésios é a guardadora do templo da grande deusa Diana e da imagem que desceu de Júpiter?
36 Nnojotsü süpüla jaralin ‘Nnojottaa’ müin sümüin sünain wajapulu'uin tüü. ¡Jiimalaa jümata! ¡Nnojo maa'in jaa'in sünain aa'inraa wane kasa eekai mojuin!
36 Ora, não podendo isto ser contraditado, convém que vos aplaqueis e nada façais temerariamente;
37 Wayuukana naa jüntitkana, nnojoishii a'luwajüin kasa sulu'ujee tü a'waajüleekat otta nnojoishii naya mojuin anüiküyaa sümüin tü wamaleiwasekat.
37 porque estes homens que aqui trouxestes nem são sacrílegos nem blasfemam da vossa deusa.
38 “Eere wane kasa mojushiikat nümüin Demetrio sünainjee jaralü yaa otta namüin na a'yataalii wanaawakana a'yataain nümaa, eeshii na sülaülashiikana mma süpüla tia. Naküja süchikü namüin chamüin sulu'umüin tü laülaapiakat. Je yala, naajeerüja'a tü nanüiküjiraa naa'u wane'ewaire nakua.
38 Mas, se Demétrio e os artífices que estão com ele têm alguma coisa contra alguém, há audiências e há procônsules; que se acusem uns aos outros.
39 Otta kasaleje'e tü jaashajaweein achiküya, atüjasü jüntiraa wanainmüin süpüla wakumajiraainjatüin sükuaippa sünain tü outkajawaa waa'inrakat waneepia.
39 Mas, se alguma outra coisa demandais, averiguar-se-á em legítimo ajuntamento.
40 Sükajee ne'e joo tü alatakat, eesü süpüla ‘Ayaleraashii naya woo'omüin’ wamünüin ne'e sütüma tü laülaayuu romanokat. ¿Kasataaleerü wanüiküka wasakinnüle sütüma tü romanokalüirua sünain kasanainjeein wamüin tü aashichijawaakat?”.
40 Na verdade, até corremos perigo de que, por hoje, sejamos acusados de sedição, não havendo causa alguma com que possamos justificar este concurso.
41 Kettaapa naashajaain tüü, nujute'erüin tü jutkataakat.
41 E, tendo dito isto, despediu o ajuntamento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.