Atos 18
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH
1 Je süchikijee tüü, ojuittüshi Pablo Atenasjee, o'unüin nia chamüin sulu'umüin tü pueulokat Corinto.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 Je yala, antiraashi nia nümaa wane wayuu judío kanüliashi Aquila. Je nia nümaiwa, cheje'ewai sulu'ujee tü mmakat Ponto. Je Aquila sümaa tü nu'wayuusekat kanüliasü Priscila, palit ka'i paala, antüshii naya sulu'ujee tü mmakat Italia, eejeejanale naya ojuittüin sütümajee tü kasa nuluwataakat anain Claudio, chi laülaashikai saa'u mmakat süpüshua'a. Nuluwataain sünain sujuittüinjatüin süpüshua'a tü wayuu judíokalüirua sulu'ujee Roma. Je Pablo, o'unüshi sünain awaraijawaa naa'uirua.
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 Shiasa'a süka müinya aka ne'e tü na'yataainkat tü ni'yataainkat, tü aainjülüükat loona ojotonnokat süpüla miichin, makatakalaka nia yala namaa sünain ni'yataajiraain namaa.
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 Je süka'iyo'uwai tü ka'i neemeraakat o'u na judíokana, Pablo, o'unawaishi sulu'umüin tü ekirajüleekat na judíokana, eere nia sünain aashajirawaa nüchikü Jesús sümaa tü judíokalüirua otta tü griegokalüirua shii'iree sünoujeein tü nümakat.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Shiasa'a nüntapa Silas otta Timoteo chejeechikü Macedoniajee, o'ttüshi Pablo sünain aküjaa waneepia süchikü tü nünüikükat Maleiwa. Nüküjain sümüin tü judíokalüirua tü nütüjaakat aa'u noo'opünaa Jesús sünain niain chi Nüneekajalakai Maleiwa.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Je nayakana, achechajaashii nuulia otta mojusü nanüikü nümüin. Niasa'a Pablo, no'otojooin nüshe'in su'uyaawa niyu'laain noulia otta nümakalaka namüin:
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Ojuittaashi nia sulu'ujee tü ekirajüleekat, o'unüshi nipialu'umüin wane wayuu kanüliashi Ticio Justo, kojuta atümachi Maleiwakai otta kepiashi yaa sü'ütpa'a tü ekirajüleekat.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Otta Crispo, wane sülaülashi tü ekirajüleekat, anoujashi nünain chi Senyotkai süma'ale'eya süpüshua'a tü eekat nümaa nipialu'u. Aka'aya kojuya na Corintoje'ewaliikana anoujashii sünain woutiisale'einya naya naapapa tü pütchi nüküjakat Pablo namüin.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Shiasa'a so'u wane ai, Pablo, ni'rataalain naa'in chi Senyotkai sa'wai sünain nümüin nümüin: “Nnojo piyo'ujaain aa'in. Ayata pia sünain aküjaa tü pütchikat. Nnojo piyü'ülaain.
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 Süka jamüin, eeshi taya pümaa otta nnojoleerü jaralüin jamüin atüma pia. Yaa sulu'u tü pueulokat, wainmayülia wayuu to'tte'erajatkat”.
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Makatakalaka Pablo yala Corinto süpüla wane juya shiatapünaamüin sünain ekirajaa na wayuukana sünain tü nünüikükat Maleiwa.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Shiasa'a naainjala na judíokana, wanaa sümaa niain Galión laülaashin sulu'u tü mmakat Acaya, oonoojiraashii naya nikiirajee Pablo. No'unitkalaka nia laülaapialu'umüin eere nükumajüin Galión sükuaippa wayuu.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Namakalaka nümüin chi laülaashikai:
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Nnojoliiwa'aya nüsouktüin Pablo, nümakalaka Galión sümüin tü judíokalüirua:
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Akaajasa'a süka jü'ülüjiraain süchiirua tü pütchi ekirajünakat, süchiirua anüliee otta süchiirua tü aluwataanakat anain jiakana judíokana, nnojoija'a taya o'ttajachin sünain süpüla takumajainjatüin sükuaippa. ¡Jukumaja ne'e sükuaippa jiakana!
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 Je Galión, nüjünaakalaka naya yalejee.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 Nayasa'a napüshua'a na wayuu nnojoliikana judíoin, napashajaakalaka Sóstenes, wane laülaashi sulu'u tü ekirajüleekat. Natunain nia yala'aya nu'upala Galión otta nnojotsü kasajatüin nümüin Galión tü naa'inrakat nüka.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Je eesü nüka'iya Pablo makatüin paala yala sulu'u tü pueulokat Corinto. Je mapa, aküjashi süchikü o'unaa namüin na anoujashiikana. Niakai nümaa Aquila otta Priscila, o'unüshii sulu'u anua chai nakua sulu'umüin tü mmakat Siria. Nnojoliiwa'aya no'unüin, noojirüin Pablo tü nikiikat cha'aya sulu'u tü pueulokat Cencrea. Süka jamüin, naapüin nünüikü paala nümüin Maleiwakai sünain nümüin: “Müinjateerü tatüma wane kasa pümüin”. Je joolu'u noojirüin shia su'uyaawa nikeraajüitpain tü nümakat paala nümüin Maleiwakai.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 Je nantapa sulu'umüin tü pueulokat Éfeso, e'ipünaanüshi Aquila sümaa Priscila nütüma Pablo yala süpüla makatüinjanain. Je niakai, o'unüshi sulu'umüin tü ekirajüleekat, eejachire nia aashajiraain sümaa tü wayuu judíokalüirua, outkajaakat yala sulu'u.
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 Je na wayuukana, a'alijinnayaashije'e Pablo natüma shii'iree yaleein paala nia namaa süpüla kojuya ka'i. Je niakai, niyoukta achiküt.
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 O'unüshi nama'anajee sünain nümüin namüin: “Müleka nücheküle Maleiwakai, ale'ejeechi taa taya tachukua'a sünain awaraijawaa jaa'u”. Je süchikijee, o'otowaaja'a nümüin Pablo sulu'u anua. O'unüshi niaja'a yalejee Éfesojee.
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 Je nüntapa Cesareamüin, o'unüshi Jerusalénmüin sünain awaraijawaa naa'u na anoujashiikana sulu'u tü outkajaaleekat cha'aya. Je yalejee, o'unüshi Antioquíamüin.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Je kojuya ka'i süchikijee, o'unüshi nia nuchukua'a sünain alataa sulu'upünaa wane'ewai sukua tü pueulokalüirua sulu'ukat tü mmakat Galacia otta Frigia. Alatapüna'awaishi nia sünain atütajaa naa'in na anoujashiikana sulujunakana tü mmakalüirua.
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Je su'unnaa ka'ikat tiairua, antüshi Éfesomüin wane wayuu judío kanüliashi Apolos. Je nia, wayuu cheje'ewai sulu'ujee tü pueulokat Alejandría. Wayuu nia atüjashi ma'i aashajawaa otta e'raajashantashi tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 E'ikuushi nia sünain tü wopu nünainjeejatkat chi Senyotkai. Aashajaashi nia sulu'u wane yaletaataa aa'in sünain ekirajaa sulu'u wane sükuaippa lotüsü ma'i süpüshua'a tü nütüjaakat aa'u noo'opünaa Jesús, mayaainje'e shiain ne'e nütüjaain aa'u, tü nikirajakat anain Juan wanaa sümaa nuwoutisaajüin wayuu süpüla ayaawajawaa suulia saainjala.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Apolos, aashajaashi sümaa yalayalaa aa'in sulu'u tü ekirajüleekat na judíokana. Shiasa'a naapapa Aquila sümaa Priscila tü nikirajakat anain, nakatalüin nia nümüiwa süpüla naküjain süchikü nümüin tü kasa nnojoliyütkalia nütüjaain aa'u soo'opünaa tü wopu ni'itaakat Maleiwa süpüleerua wayuu.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Je nüküjapa Apolos süchikü o'una'iree sulu'umüin tü mmakat Acaya, na anoujashiikana, namüshi nia sünain anain namüin tü kee'ireekat naa'in. Nashajakalaka wane karaloukta namüin na anoujashii chajanakana cha'aya, süpüla kapülainjachin nia naa'inrua nüntapa nanainmüin. Je nüntapa Acayamüin, nükaaliijain ma'i na anoujashiikana, na ainkakana anoujaa sükajee anamiain Maleiwakai namüin.
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 Je süka wane nünüikü kaa'usü ma'i, pe'ipoloojiraashi nia sümaa tü judíokalüirua su'upala süpüshua'a tü wayuukalüirua. Je shiairua, nnojotsü eejiraain nümaa süka nii'iyatüin ma'i sümüinrua tü kasa nnojotkat jamüinjatüin oo'opünaa sünüikü. Otta sükajee tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa, nii'iyatüin sümüin süpüshua'airua sünain niainya Jesús chi Nüneekajalakai Maleiwa.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.