Atos 13
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NAA
1 Je na'aka na anoujashiikana sulu'u tü outkajaaleekat cha'aya Antioquía, eejatü wayuuirua aapirülii wayuu süka nünüikü chi Maleiwakai otta wayuuirua ekirajülii wayuu sünain sükuaippainjatkat sünain anoujaa. Eejachi makai aka Bernabé, Simón chi Niger münakai, Lucio chi Cireneje'ewaikai, Manaén chi nümaajachikai Herodes tepichijaiwa'aya naya (chi Herodes, sülaülashikai Galilea paala), otta wane eejachika nia Saulo.
1 Havia na igreja de Antioquia profetas e mestres: Barnabé; Simeão, chamado Níger; Lúcio, de Cirene; Manaém, que tinha sido criado com Herodes, o tetrarca; e Saulo.
2 Je so'u wane ka'i wanaa sümaa yaain naya sünain a'waajaa chi Maleiwakai otta sünain aamajaa, nümakalaka chi Naa'inkai Maleiwa namüin: “Jükatala tamüin Bernabé otta Saulo süpüla tü a'yatawaa teenajakat apüla naya”.
2 Enquanto eles estavam adorando o Senhor e jejuando, o Espírito Santo disse: — Separem-me, agora, Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho chamado.
3 Je süchikijee naashajaain nümaa Maleiwakai otta naamajüin, ne'itaakalaka najapü naa'u shiyaawase naikkale'ennüin sünain tü a'yatawaakat. Je ajütünüshii naya natüma sünain tü a'yatawaakat.
3 Então, jejuando e orando, e impondo as mãos sobre eles, os despediram.
4 Sünain najütünüin nütüma chi Naa'inkai Maleiwa, o'unaaja'a namüin chai nakua Seleuciamüin. Je yalejee naapaain wane anua chai nakua Chipremüin, tü mmakat pasanainkat sünain palaakat.
4 Barnabé e Saulo, enviados pelo Espírito Santo, foram até Selêucia e dali navegaram para Chipre.
5 Je nantapa chamüin, ashakanuwaashii naya sulu'umüin tü pueulokat Salamina. Je yala o'ttüshii naya sünain aküjaa nünüikü chi Maleiwakai sulu'upünaa tü ekirajüleekat na judíokana. Je eejachia Juan chi Marcos münakai namaa sünain akaalinjaa naya.
5 Quando chegaram a Salamina, começaram a anunciar a palavra de Deus nas sinagogas judaicas. Tinham também João como auxiliar.
6 Na'üta achiküt joo süpa'a Chipre süpüshua'a, antapaatashii naya sulu'u tü pueulokat Pafos yala'aya ne'e sulu'u Chipre. Je yala nanta anainchi wane wayuu judío ouutshi kanüliashi Barjesús. Je nia, wayuu alaa ma'i, aküjüiyaataatshi nünüikü Maleiwakai naashin.
6 Havendo atravessado toda a ilha até Pafos, encontraram certo judeu, de nome Barjesus, que praticava magia e era falso profeta.
7 Je nia chajaittaa apashii nümaa chi wayuu romanokai sülaülashikai Chipre kanüliakai Sergio Paulo. Sergio Paulo, nia wane wayuu kekiishi ma'i. Neenajitkalaka Bernabé otta Saulo süka naapajeein ma'i nünüikü chi Maleiwakai.
7 Ele estava com o procônsul Sérgio Paulo, que era um homem inteligente. O procônsul, tendo chamado Barnabé e Saulo, desejava ouvir a palavra de Deus.
8 Niasa'a chi ouutshikai, Elimas münakai (tü “Elimas” makat, “ouutshi” malu'ulu), nnojoliishii nuu'ulaweein naya sünain aküjaa tü pütchikat suulia nünouja'alajüin chi laülaashikai.
8 Porém o mago Elimas — e é assim que se traduz o nome dele — se opunha a eles, procurando afastar da fé o procônsul.
9 Niasa'a Saulo, chi Pablo münaka'iya'asa, sünain niain katsüin ma'i chi Naa'inkai Maleiwa naa'u, niirakaakalaka süpüla maa nümüin:
9 Mas Saulo, também chamado Paulo, cheio do Espírito Santo, olhando firmemente para Elimas, disse:
10 —¡Wayuu pia alaa, wayuu pia kama'ürai, müshi aka pia chi Yolujaakai sünain me'rüinyeein kasa anasü! Ayatshi pia waneepia sünain alajaa tü akuaippaa lotüsükat ni'itaakat Maleiwakai süpüleerua wayuu.
10 — Ó filho do diabo, cheio de todo o engano e de toda a maldade, inimigo de toda a justiça, por que você não deixa de perverter os retos caminhos do Senhor?
11 Je saa'u tia, süsalainjachi joo pia nütüma chi Maleiwakai. Antajatü wane mo'uaa pünainmüin, nnojoleetkalaka pi'rüin süpüla jera ka'i nuwarala chi ka'ikai.
11 Eis que, agora, a mão do Senhor está contra você, e você ficará cego, não vendo o sol por algum tempo. No mesmo instante, caiu sobre ele névoa e escuridão, e, andando em círculos, procurava quem o guiasse pela mão.
12 Je chi laülaashikai, ni'rapa tüü, anoujashi nia. Kapülasü ma'i naa'in tü nüchikükat chi Senyotkai.
12 Então o procônsul, vendo o que havia acontecido, creu, maravilhado com a doutrina do Senhor.
13 Je Pablo namaa na nümaajanakana, naapaain anuakat Pafosjee, o'unüin naya Pergemüin, cha'aya sulu'u tü mmakat Panfilia. Je Juan Marcos yala, nüpütüin naya. Ale'ejaashi nia nuchukua'a Jerusalénmüin.
13 E, navegando de Pafos, Paulo e seus companheiros viajaram a Perge da Panfília. João, porém, deixando-os, voltou para Jerusalém.
14 Je yalejee Pergejee alatüshii naya chai nakua eemüin wane pueulo kanüliasü Antioquía chakat sü'ütpa'a tü mmakat Pisidia. Je yala Antioquía, o'unüshii naya, so'u tü ka'i neemeraakat o'u na judíokana, sulu'umüin tü ekirajüleekat na judíokana je naikkaajaakalaka yala.
14 Mas eles, saindo de Perge, chegaram a Antioquia da Pisídia. No sábado, entraram na sinagoga e sentaram-se.
15 Je süchikijee saashaje'ennüin shi'ipa tü nüshajalakat Moisés otta na nünüikimaajanakana Maleiwa sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa, na sülaülashiikana tü ekirajüleekat, nachuntakalaka nümüin Pablo otta Bernabé nayainjanain aashajaain. Müshii naya namüin:
15 Depois da leitura da Lei e dos Profetas, os chefes da sinagoga mandaram dizer-lhes: — Irmãos, se vocês têm alguma palavra de consolo para o povo, falem.
16 Nütamaakalaka Pablo sümaaja'a nüchuntüin süka najapü yüü'üyüülüinjanain naya. Müshi nia namüin:
16 Paulo, levantando-se e fazendo com a mão sinal de silêncio, disse: — Israelitas e todos vocês que temem a Deus, escutem!
17 Chi Maleiwa Wamaleiwasekai wayakana nuu'uliwo'ukana Israel, nükatalüin na watuushinuukana nüpüla. Wattasü naalin otta kanüliashaatashii naya nütüma chaiwa'aya naya kepiain Egipto, tü mma naatakat koumainshi. Je mapa, niyu'lüin naya süka nüpülain sulu'ujee tia mmakat.
17 O Deus do povo de Israel escolheu os nossos pais e exaltou o povo durante a sua peregrinação na terra do Egito, de onde os tirou com braço poderoso.
18 Mayaainje wainmain tü kasa mojusü noo'ulakakat nümüin chi Maleiwakai, ayatshia nia aa'inmajüin naya cha'aya sainküin tü isashiikat süpüla pienchi shikii juya.
18 Suportou os maus costumes do povo durante uns quarenta anos no deserto.
19 Je Maleiwakai, naja'ttirüin akaratshisü shi'ipapa'a wayuu saa'u suumain sulu'u tü mmakat Canaán süpüla naapajatüin shia namüin na watuushinuukana süpüla noumainjatüin.
19 E, havendo destruído sete nações em Canaã, deu essas terras como herança ao seu povo.
20 Alatüsü 450 juya naa'u Maleiwakai sünain aa'inraa süpüshua'a tüü.
20 Tudo isso levou cerca de quatrocentos e cinquenta anos. Depois disso, lhes deu juízes, até o profeta Samuel.
21 Nachuntakalaka na watuushikana wane wayuu süpüla aluwatawaa naa'u sulu'u tü mmakat. Ni'itaakalaka Maleiwakai Saúl, chi nüchonkai Cis, namüin. Wane wayuu nia Benjamín e'irukuchi. Je chii, eeshi sünain aluwatawaa naa'u süpüla pienchi shikii juya.
21 Então eles pediram um rei, e Deus lhes deu Saul, filho de Quis, da tribo de Benjamim, e isto durante quarenta anos.
22 Niyu'lakalaka nia Maleiwakai mapa suulia tü ni'yataainkat, niakalaka David ni'itaain nii'iraka. Aashajaashi Maleiwakai noo'opünaa David sünain müin nia: ‘Te'rüin nünain David, nüchonkai Isaí, sünain waneein wayuu nia anashi tamüin otta naa'inreerüin süpüshua'a tü kasa tachekakat nüpüleerua’.
22 E, tendo tirado Saul, levantou-lhes o rei Davi, do qual também, dando testemunho, disse: “Achei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração, que fará toda a minha vontade.”
23 “Sa'akajee nuu'uliwo'u chii, ni'itaain Maleiwakai wane wayuu süpüla o'tte'eraa wayakana nuu'uliwo'ukana Israel, maa aka tü nümatüjütkat paala süka wane nünüikü pansaasü. Je chi wayuukai, nia Jesús.
23 Da descendência deste, conforme a promessa, Deus trouxe a Israel o Salvador, que é Jesus.
24 Nnojoliiwa'aya nu'ttüin Jesús sünain a'yatawaa sa'aka wayuu, eweetüshi Juan nüpüleeruajee sünain aküjaa namüin na nuu'uliwo'ukana Israel sünain nayaawajaainjanain suulia naainjala otta nawoutisaajünüinjanain shiyaawase shii'iranajaaitpain naa'in.
24 Antes da manifestação dele, João pregou um batismo de arrependimento a todo o povo de Israel.
25 Nikeraajeematapa Juan sümaa tü ni'yataainkat, müshi nia sümüin tü wayuukalüirua: ‘¿Taya jaajüin chi wayuu ja'atapajakai nünainjee Maleiwa? Nnojoishi tayain. Iseeyü'iya nia tachiiruajee. Je kojutshi ma'i nia toulia. Je süka kojutüin ma'i nia toulia, nnojoishi taya wanaapünaain sümaa asüüttaa saalaja nüsapaatse’, müshi nia sümüinrua.
25 Quando João estava completando a sua carreira, disse: “Quem vocês pensam que sou? Não sou aquele que vocês esperam. Mas depois de mim vem aquele de cujos pés não sou digno de desamarrar as sandálias.”
26 “Wa'lemüinyuwaa, nuu'uliwo'ukana Abraham otta jiakana gentilekana kojutkana atüma chi Maleiwakai, tü pütchikat süchikümaajatkat tü o'tte'eraakat nütüma Maleiwa, antinnüsü wamüin wapüshua'ale'eya wayakana.
26 — Irmãos, descendência de Abraão e todos vocês que temem a Deus, a nós foi enviada a palavra desta salvação.
27 Na wayuu kepiakana Jerusalén, nama'ale'eya na aluwataakana naa'u, nnojoishi nayaawatüin aa'u Jesús sünain niain aküjünüin achikü natüma na nünüikimaajanakana Maleiwa sulu'u tü nashajalakat, tü aashaje'ennawaikat süka'iyo'uwai tü eemerawaakat sulu'u tü ekirajüleekalüirua. Wanaa sümaa no'utirüin naa'in Jesús, mayaainje'e nnojolüin nayaawatüin saa'u, shia ekeraajaka natüma tü namakat na nünüikimaajanakana Maleiwa noo'opünaa Jesús.
27 Pois os moradores e as autoridades de Jerusalém, não conhecendo Jesus nem as palavras dos profetas que são lidas todos os sábados, cumpriram as profecias, quando condenaram Jesus.
28 Mayaainje'e nnojolüin nantüin sünain naa'inrüin Jesús tü kasa anakaleje süpüla o'utünaa anainjee naa'in, nachuntü'inya ne'e nümüin Pilato nu'utirajachin naa'in.
28 E, embora não achassem nenhuma causa de morte, pediram a Pilatos que ele fosse morto.
29 Mapa süchikijee, shikeraaja'atpa natüma süpüshua'a tü kasa aküjünakat nüchikü sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa, sünain müinjatüinya nükuaippa atümaa, nashakatirüin nia sünainjee tü kuruusakat süpüla nojoitüin nia.
29 Depois de cumprirem tudo o que estava escrito a respeito dele, tirando-o do madeiro, puseram-no em um túmulo.
30 “Otta Maleiwakai, nüso'ire'era aa'inchi nia süchikijee ouktaa.
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos,
31 Je süpüla kojuya ka'i, Jesús, ee'iyata'awaishi nia namüin na wayuu nümaajanakana paala sünain nüntüin chejee Galileajee Jerusalénmüin. Naya wayuukana, naya aküjaka'aya nüchikü wamüin wayakana judíokana maa'ulu yaa.
31 e durante muitos dias ele foi visto pelos que o tinham acompanhado da Galileia para Jerusalém, os quais são agora as suas testemunhas diante do povo.
32 “Anaakalaka joo wayakanaya'asa sünain aküjaa jümüin süchikü wane kasa anasü ma'i: Tü kasa nüküjakat achikü paala Maleiwakai süka wane nünüikü pansaasü namüin na watuushinuukana,
32 E nós anunciamos a vocês o evangelho da promessa feita aos nossos pais,
33 nikeraajüin shia joolu'u wamüin wayakana oo'uliwo'uukana. Nikeraajüin shia sünain nüso'ire'erüin naa'in Jesús, maa aka tü sümakat nünüikü Maleiwakai noo'opünaa Jesús, tü ashajünakat sulu'u Salmo piama:
33 como Deus a cumpriu plenamente a nós, seus filhos, ressuscitando Jesus, como também está escrito no Salmo número dois: “Você é meu Filho; hoje eu gerei você.”
34 “Aashajaashi Maleiwakai paala soo'opünaa tü nüso'ire'erajatüin naa'in süchikijee ouktaa, süpüla müichijachin nia nnojolin ouktüin nuchukua'a. Müshi nia mayaa:
34 — E quanto ao fato de que o ressuscitaria dentre os mortos para que jamais voltasse à corrupção, Deus o expressou desta maneira: “E cumprirei a favor de vocês as santas e fiéis promessas feitas a Davi.”
35 “Shiima'inya tüü, süka müinya wane Salmoyaa:
35 — Por isso, também diz em outro Salmo: “Não permitirás que o teu Santo veja corrupção.”
36 “Pütchikat tüü, nnojotsü aashajaain nüchikü David. Süka jamüin, David, a'yataashi namaa sünain aluwatawaa naa'u na wayuu eejanakana nüka'iyo'u, maa aka tü ni'itaakat Maleiwakai nüpüleerua. Ouktüshi mapa süchikijee je ojoitünüshi na'aka na nüpüshikana. Otta nia, ittüsü tü ni'irukukat.
36 — Porque tendo Davi, no seu tempo, servido conforme o plano de Deus, morreu, foi sepultado ao lado de seus pais e viu corrupção.
37 Oo'ulaka Jesús, chi nüso'ire'erakai aa'in Maleiwakai, nnojotsü ittüin tü ni'irukukat.
37 Porém aquele a quem Deus ressuscitou não viu corrupção.
38 “Wa'lemüinyuwaa, jütüjaa jümata saa'u wane kasa: Sükajee tü naa'inrakat wayuukai chii, eesü süpüla motüin naa'in chi Maleiwakai jaainjala. Shiakalaka shia tü anuu aküjünüin jümüin.
38 Portanto, meus irmãos, saibam que é por meio de Jesus que a remissão dos pecados é anunciada a vocês;
39 Mayaainje'e juu'ulaküin jaa'inrüin tü kasa nuluwataakat anain Moisés, nnojoishii jia anajiraain nümaa chi Maleiwakai sütüma. Alu'ujasa'a nükajee Jesús, chi eekai nünoujain nünain, anajiraajeechi nia nümaa Maleiwa.
39 e, por meio dele, todo o que crê é justificado de todas as coisas das quais vocês não puderam ser justificados pela lei de Moisés.
40 Jalia jia suulia sülanüin jümüin tü münakat sulu'u tü ashajuushi nashajanainkat na nünüikimaajanakana Maleiwa, tü makat:
40 Portanto, tenham cuidado para que não lhes aconteça o que os profetas disseram:
41 ‘Jiirakaa jiakana mojutkana atüma nünüikü Maleiwa.
41 “Vejam, ó desprezadores! Fiquem maravilhados e desapareçam, porque, no tempo de vocês, eu realizo obra tal que vocês não acreditarão se alguém lhes contar.”
42 Je süchikijee keraain nünüikü Pablo, wanaa sümaa nujuittaain nümaa Bernabé sulu'ujee tü ekirajüleekat, süchuntünakalaka namüin sünain nale'ejüinjanain nachukua'a so'u tü süka'iyakat eemerawaa anteetkat so'umüin wane semaanakat süpüla naashajaainjanain soo'omüin tü pütchikat namüin.
42 Quando Paulo e Barnabé estavam saindo, as pessoas pediram que, no sábado seguinte, lhes falassem estas mesmas palavras.
43 Je sujutaapa tü jutkataakat, kojuya no'uluku na judíokana otta na kojutkana atüma chi Maleiwakai eekai nekerotshiin sünainmüin tü akuaippaa nakuaippakat na judíokana nümüin chi Maleiwakai, oushikajaashii nüchiirua Pablo otta Bernabé. Je Pablo otta Bernabé, naashajaakalaka namaa süpüla nanoujamaatüinjanain nünain Jesús süpüla ayatüinjachin anamiain chi Maleiwakai namüin.
43 Terminada a reunião na sinagoga, muitos dos judeus e dos prosélitos piedosos seguiram Paulo e Barnabé, e estes, falando com eles, os persuadiam a continuar firmes na graça de Deus.
44 Shiasa'a so'u süka'iya tü eemerawaakat so'umüin wane semaanakat, watta saalin wayuu sulu'ujeejatkalüirua süpüshua'a tü pueulokat Antioquía outkajaain süpüla aapajaa nünüikü chi Maleiwakai.
44 No sábado seguinte, quase toda a cidade se reuniu para ouvir a palavra do Senhor.
45 Nayasa'a na judío manoujainsaliikana, achunjasü ma'i naa'in süka ne'rüin wainma wayuu jutkatüin sünain aapajaa. Mojukalaka nanüikü sümüin tü nüküjakat achikü Pablo. Müshii naya:
45 Mas os judeus, vendo as multidões, ficaram com muita inveja e, blasfemando, contradiziam o que Paulo falava.
46 Je Pablo nümaa Bernabé, nasouktakalaka ne'ipajee sümaa nnojoliin mmotkai naa'in neema. Müshii naya namüin:
46 Então Paulo e Barnabé, falando ousadamente, disseram: — Era necessário pregar a palavra de Deus primeiro a vocês. Mas, como vocês a rejeitam e se julgam indignos da vida eterna, eis que nos voltamos para os gentios.
47 Watüjaa aa'ulu sünain shiain kee'ireein naa'in chi Maleiwakai waa'inrüin shia, süka sümüin nünüikü tü nüshajitkat paala noo'opünaa chi O'tte'erüikai:
47 Porque o Senhor assim nos determinou: “Eu coloquei você como luz dos gentios, a fim de que você seja para salvação até os confins da terra.”
48 Nayasa'a na gentilekana, naapapa joo tüü, talatüshii ma'i naya sünain namüin: “¡Anata'aleesüja'a nünüikü chi Maleiwakai!”, müshii naya. Je nanoujakalaka napüshua'a na eekai süpülajanatüjüli'inya ee'iranajawaa aa'in nütüma chi Maleiwakai süpüla eeinjanain naya nümaa waneepia.
48 Os gentios, ouvindo isto, se alegravam e glorificavam a palavra do Senhor. E creram todos os que haviam sido destinados para a vida eterna.
49 Ayurulaasü ma'i süpo'u tü nüchikükat chi Senyotkai sünain aküjünaa sulu'u süpüshua'a tia mmakat.
49 E a palavra do Senhor se espalhou por toda aquela região.
50 Nayasa'a joo na judíokana manoujainsaliikana, nasakaain na jieyuu kojutkana atüma chi Maleiwakai sulu'u wayuuin kojutshii atümaa naya sulu'u nakuaippa otta tü tooloyuu miyo'uyuukalüirua sulu'u tü pueulokat süpüla müliaatajüinjatüin joo naa'in Pablo otta Bernabé natümairua. Ajünajaanüshii naya natüma sulu'ujee tia mmakat.
50 Mas os judeus instigaram as mulheres piedosas de alta posição e os principais da cidade e levantaram perseguição contra Paulo e Barnabé, expulsando-os do seu território.
51 Je Pablo otta Bernabé, ojuittüshii naya sulu'ujee tia mmakat sünain no'otojooin tü mmakat sünainjee noo'ui nama'ichikü shiyaawase namüin: “Nnojotsü wasirüitpain eekai manoujüinyeein ale saa'in ne'e”. O'unaaja'a namüin sulu'umüin tü pueulokat Iconio.
51 E estes, sacudindo contra eles o pó dos pés, foram para Icônio.
52 Je na wayuu eekai nanoujirüin cha'aya Antioquía, talatapüishii ma'i naya. Je chi Naa'inkai Maleiwa, katsüinshi ma'i nia naa'uirua süka eein nia namaa.
52 Os discípulos, porém, estavam cheios de alegria e do Espírito Santo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.