Mateus 24
Ghari Bible (GRI) vs NTLH
1 Ma Iesu e tuu, me rutsuligi tania na Vale Tabu. Migira gana duli ara mai i konina, mara gini goko vania tana rongona laka e dou sosongo na rereina na Vale Tabu ia.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Ma Iesu e tsaria, “Eo e mana, igamu amu reia laka e dou rago na rereiqira na vale girani. Minau au tsaria vanigamu: sauba moa ke laba na tagu i tana sauba ke tau lelee goto totuvisu ke kesa na vatuna tana sasana. Sauba kara vuipukaligira sui lakalaka.”
2 Então ele disse:
3 Mi kalina a Iesu e totu tana Vungavunga na Olive, migira gana duli ara mai dodo i konina, mara veisuaa, “Taovia, ko tsarivanigami laka kengisa sauba kara laba na omea vaga gira. ?Ma na padapada gua sauba ke laba, tana igami kami donaginia laka e labamai nogo na tagu na visumaiamu igoe, ma na susuina na dani?”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Ma Iesu e tsaria, “Kamu parovata dou, kara tau perogamu lee ke visana.
4 Jesus respondeu:
5 Rongona na tinoni danga sauba kara gini tuu moa tana asaqu inau, ma kara perogira na tinoni, ma kara tsari segeniqira laka igira nogoria na Mesia. Ma kara raqa sasiliginigira danga na tinoni.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Me sauba kamu rongomigotoa na kukutuna na vailabu loki tana vera varangi, ma na turupatuna na vailabugi goto tana vera ao. Migamu, kamu laka moa na gini matagu. Na omea vaga girani, niqira aqo nomoa ti kara laba. Me tau nomoa na papadana manana laka e laba nogo na susuina na dani.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Tana tagu vaga ia, sauba na vera loki sui kara vailabugi. Ke tuu kesa na taovia loki, me ke vailabugi kolua kesa segeni. Me ke liu goto na uvirau, me ke kasi loki na vuluge pipi nauna.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Na omea sui vaga gira, ara vaga moa na vatsangisavi e vatsangia na daki tana idana na vasusu.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 “Migamu, sauba kara tangoliigamu, ma kara rotasigamu, ma kara matesigamu. Migira na tinoni sui pipi tana vera, sauba kara reisavigamu matena amu muria niqu goko inau.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Tana tagu vaga goto ia, sauba na dangana kara pukavisu lee tania niqira tutuni. Ma kara vaireisavigi, ma kara vaitsonigi tana limaqira gaqira gala.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Me sauba kara tuu danga na propete peropero, ma kara perogira na tinoni danga.
11 Então muitos falsos
12 Tana rongona nogo na omea seko vaga gira, ti sauba ke gini bisi lee visu niqira vaigaluvegi danga na tinoni.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Masei moa ti ke tukakai tana nina tutuni, poi ke tsau tana susuina, aia moa sauba ke mauri saliu.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Ma na Turupatu Dou iani tana rongona na Verana God, sauba kara gini turupatuna pipi tana nauna sui polia na barangengo, rongona ti igira na tinoni sui kara rongomiginia. Mi muri moa ti ke labamai na susuina na dani.
14 E a boa notícia sobre o
15 “Sauba kamu reia na ‘Omea Seko Loki Liuliu Baa’ vaga e katemainogoa a Daniel na propete i sau. Me sauba kara turuvaginia aia i laona na Vale Tabu.” !Masei ti ke tsokoa na mamare iani, ma nina aqo ke padagadovidoua nagua na rongona!
15 E Jesus continuou:
16 “Mi tana dani vaga ia, migira na tinoni ara totu tana Judea, niqira aqo kara tsogovano tana vungavunga.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Me ti vaga ke kesa ke totu moa i tano, me ke laka goto na sagevisu i valena ma na binaboliana nina omea levo.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ma na tinoni ti vaga ke totu tana nina uta, me ke laka goto na visu na adiana na polona i valena.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 !Sauba ke seko sosongo rago tana dani vaga ia, vanigira na daki ara tiana, migira ara tamani baka tetelo!
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 E dou kamu nongia God rongona na tagu na tsogo vaga ia ke tau gado tana tagu na bisi, se tana dani na Sabat.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Rongona na rota ke gado tana tagu ia, sauba ke seko liuliu baa, liusigira sui pipi na rota ara laba nogo tuu tana tuturigana na barangengo, me tsaumai i dani eni. Me utu goto ke laba tugua sa dani na omea seko loki vaga ia.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 God e kukurisigira nogo na danina na tagu seko vaga ia. Me ti vaga God ke tau nomoa kukurisigira, me sauba ke tagara lelee sa dalena tinoni ke pipidi. Ma na rongona moa God e padagira nina tinoni vivili nogo ia, ti aia ke gini kukurisigira na danina na tagu seko vaga ia.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 “Me ti vaga kamu rongomia ke kesa ke tsarivanigamu, ‘!Kamu reia! !Iani nogo na Mesia!’ se ke tsaria, ‘!Aia nogoria i tana!’, migamu, kamu laka saikesa na tutunina.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Rongona sauba kara danga na Mesia peropero ma na propete peropero kara tuu, ma kara aqosigira na valatsatsa loki ma na omea ganataga, gana na mani peroginiaqira goto igira nina tinoni vivili God, ti ke tau utu.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 !Kamu parovata dou! Inau au katevulagi idanogoa vanigamu na omea sui girani ti ke labamai na taguna.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 “Se, ti vaga igira na tinoni kara tsarivanigamu, ‘!Reia, aia e totu tana legai mangu!’, migamu, kamu laka na baa na reiana i tana. Se ti vaga kara tsarigotoa, ‘!Reia, aia e taopoi ieni!’, ma kamu laka goto na tutunina.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Rongona na visumaiaqu inau na Dalena Tinoni, sauba ke labamaka dou vanigira na tinoni sui, vaga nogo na angaanga e mararasia na masaoka popono tuu kesa tabana me tsau baa tabana.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 “Miava moa tana ke totu na kubuna na tinoni mate, i tana goto sauba kara saikolu na manusata.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 “Me ke tau moa oka i murina na dani seko loki vaga ia, me sauba ke rodo na aso, me ke tau goto maka na vula, ma kara puka na veitugu talu i gotu. Ma na omea susuliga sui ni gotu sauba kara pitsa tania na sasaqira.
29 Jesus disse:
30 Mi tana, ma na papadana na Dalena Tinoni sauba ke labavulagia i gotu tana parako. Migira sui na tinoni i barangengo sauba kara kanga loki kalina kara reia na Dalena Tinoni ke mai tana parako i gotu, tana susuligana ma na mararana loki.
30 Então o sinal do
31 Sauba ke tangiloki na tavuli, maia ke mologira nina angelo kara baa tana vati na tsukena na barangengo, ma kara adisaimaigira sui nina tinoni vivili God, ke tuu kesa tabana na barangengo, me ke tsau baa kesa tabana.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 “Eo, me dou ti kamu adisasani i koniqira na gai mutsamutsa. Kalina amu reigira na gai mutsamutsa ara tuturiga na dumu, migamu amu donaginia laka e varangi nogo ke laba na tagu na papara.
32 Jesus disse ainda:
33 Me vaga goto nogoria, ti kalina kamu reigira kara laba na omea sui vaga gira, mi tana nogo sauba kamu donaginia laka e varavara nogo ke laba na taguna, me varangi nogo ke tuturiga.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Inau au tsaria na manana vanigamu, laka na omea sui vaga girani, sauba kara laba ida talu nogo ti kara mate igira sui na tinoni ara mamauri moa i dani eni.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Na baragata ma na barangengo sauba kara ka nangaligi lee. Ma niqu goko inau, e utu saikesa kara nangaligi.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 “Tagara ke kesa ke donaginia kengisa ke laba na danina ma na taguna, atsa moa ti igira na angelo i gotu, tagara goto. Minau na Dalena, tagara goto. Aia segeni moa na Tamaqu e donaginia.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Ma na visumaiaqu inau na Dalena Tinoni, sauba ke vaga saikesa nogo na omea e laba tana taguna a Noa i sau.
37 A vinda do
38 Kalina e tau vati tave moa na obo loki, migira sui na tinoni ara totu matengana moa na mutsa ma na inu, ma na vaitaugagi na mane ma na daki, me tsau baa tsotsodo tana dani a Noa e sage i laona na vaka.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Migira ara tau moa reigadovia laka nagua e laba, poi tsau kalina e tave na obo loki, me luvusigira sui lakalaka. Aia saikesa nogoria na omea vaga ia, sauba ke laba kalina inau na Dalena Tinoni kau visumaitugua.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Mi tana dani nogo ia, ti vaga kara ka ruka na mane kara ka aqosai tana uta, me kesa sauba kara adiligia, me ke kesa ke totuvisu.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Me ti vaga kara ka ruka na daki kara ka gola ka gaqira, me kesa sauba kara adiligia, me ke kesa sauba ke totuvisu.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 “Ke reigamudou. Rongona igamu amu tau donaginia na dani gua tana nimui Taovia sauba kau visumai.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Me vaga goto ti kesa na tamanina na vale, maia ke donaginia na tagu tana sauba ke mai kesa na mane komi. Maia sauba nomoa e utu ke maturu. Ke totu mamata saviliu moa, me ke pipitu. Me sauba ke tau tamivania na mane komi ke ratsia na valena.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Aia nogoria na rongona ti nimui aqo igamu kamu mamata, ma kamu parovata sailagi. Rongona na Dalena Tinoni sauba ke visumai tana tagu tsotsodo igamu kamu tau pitua.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 “?Laka asei aia na maneaqo madodo me rongomangana dou gana taovia, me sasaga tana nina aqo sui? Aia nogo na maneaqo vaga ia, gana taovia e norua, me molovania ke reitutugua na valena, me ke tuvari gaqira mutsa na maneaqo tavosi tana tagu na mutsa.
45 Jesus disse ainda:
46 !Eo, sauba ke dou sosongo vania na maneaqo dou vaga ia, ti kalina gana taovia ke visumai me ke reia laka aia e naudoua nina aqo!
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Manana, inau au tsarivanigamu, laka gana taovia sauba ke tuu, me ke molovania ke reitutugugira pipi nina omea sui.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Me ti vaga na mane ia na maneaqo seko, me sauba ke pada segenia moa i tobana laka gana taovia ke oka sosongo ti ke visumai.
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Maia ke tuturiga na labuaqira gana aqokolu, ma na mutsa ma na inu koluaqira igira ara dona na inu bule.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Maia gana taovia na maneaqo ia, sauba ke labavisumai tana dani nina maneaqo ke tau padaa na pituana, mi tana tagu ke tau donaginia.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Ma gana taovia sauba ke kedekakaia, me ke tsonia ke baa kolugira na tinoni vanga malapalu. Mi tana aia sauba ke ngangai me ke varaqe livona.
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.