Mateus 22

Ghari Bible (GRI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ma Iesu e gini aqo tugua na gokolia na gini goko vaniaqira na toga.
1 Jesus tornou a falar-lhes por meio de parábolas:
2 Me tsaria, “Na Verana God i baragata, e vaga moa kesa na taovia loki e vangaraua kesa na kavomutsa, rongona e tauga kesa na dalena mane.
2 The kingdom of the heavens has become like a king who made a wedding feast for his son,
3 Mi kalina aia e vangaraugira sui nogo pipi na omea, maia e molovanogira nina maneaqo kara baa, ma kara soamaigira igira sui aia e viligira nogo kara mai na totogoro tana kavomutsa. Migira sui ara sove na mai.
3 and sent his bondmen to call the persons invited to the wedding feast, and they would not come.
4 Maia e tuu, me molovanogira tugua visana tavosi goto nina maneaqo, me tsarivanigira, ‘Igamu goto kamu baa, ma kamu tsarivanigira igira au vailivugira nogo, laka au manogatigira nogo na vangana sui na kavomutsa. Ara mate na buluka loki, migira goto na dalena buluka paquru au vaturi manogatinogoa vania na kavomutsa. Ara manoga nogo na omea sui. !Me dou ti kamu mai sanga na totogoro tana kavomutsa na tauga!’
4 Again he sent other bondmen, saying, Say to the persons invited, Behold, I have prepared my dinner; my oxen and my fatted beasts are killed, and all things ready; come to the wedding feast.
5 Migira aia e vailivugira nogo laka kara mai na totogoro, ara sove saikesa na rorongo, mara gini boe moa niqira omea tavosi. Kesa e vano rago tana nina uta. Kesa segeni e vano tana nina vale na tsabiri.
5 But they made light of it, and went, one to his own land, and another to his commerce.
6 Me visana ara tuu, mara tangoligira nina maneaqo na taovia loki, mara ramitsigira mara labumatesigira.
6 And the rest, laying hold of his bondmen, ill-treated and slew {them}.
7 “Ma na taovia loki e gini kore loki sosongo, me moloivanoigira nina mane vaumate kara baa ma kara labuimateisigira sui igira ara matesigira nina maneaqo, ma kara tungia na veraiqira.
7 And {when} the king {heard of it he} was wroth, and having sent his forces, destroyed those murderers and burned their city.
8 Mi muri maia e tuu, me soaigira visana tavosi goto nina maneaqo, me tsariivagainana vanigira, ‘Niqu kavomutsa na tauga e manoga sui nogo, migira na tinoni au vailivugira nogo tana idana, e tau ulagaqira na mai.
8 Then he says to his bondmen, The wedding feast is ready, but those invited were not worthy;
9 Mi kalina eni, igamu kamu liu bamai i levugana na sautu loki, ma kamu raimaigira moa pipi sui tinoni amu tsodogira, ma kara mai sui tana kavomutsa.’
9 go therefore into the thoroughfares of the highways, and as many as ye shall find invite to the wedding feast.
10 Mara vano igira nina maneaqo na taovia loki, mara liu bamai tana sautu loki, mara adimaigira sui igira ara tsodogira, atsa moa na sekona ma na douna. Mara gini kapi na tinoni i laona na vale na mutsa na tauga.
10 And those bondmen went out into the highways, and brought together all as many as they found, both evil and good; and the wedding feast was furnished with guests.
11 “Ma na taovia loki e sage i laona na vale, rongona ke reigira igira ara mai na totogoro. Maia e reia kesa na tinoni i laoqira e tagara gana inilau na kavomutsa na tauga i konina.
11 And the king, having gone in to see the guests, beheld there a man not clothed with a wedding garment.
12 Ma na taovia loki e veisuaa na mane ia, ‘?Kulaqu, egua te o mai sage ieni, me tagara gamu inilau na kavomutsa na tauga i konimu?’ Ma na mane ia e mui lee.
12 And he says to him, {My} friend, how camest thou in here not having on a wedding garment? But he was speechless.
13 Ma na taovia loki e tsaria vanigira nina maneaqo, ‘Kamu soria na limana ma na tuana na mane iani, ma kamu tsonitsunaa tana rodo i tano. Mi tana aia sauba ke ngangai me ke varaqe livona.’ ”
13 Then said the king to the servants, Bind him feet and hands, and take him away, and cast him out into the outer darkness: there shall be the weeping and the gnashing of teeth.
14 Ma Iesu e suilavaginia na gokolia vaga iani, me tsaria, “Eo, God aia e soagira na dangana, mara tsaurae lee moa igira ara tami na muriana nina sosoa.”
14 For many are called ones, but few chosen ones.
15 Migira na Parisii ara tuu, mara vano. Mara vorosai gokona kara naua kesa na omea me ke gini sogo a Iesu i laona niqira taviti.
15 — ausente —
16 Te ara tuu, mara molovanogira visana gaqira duli segeni nogo igira, kolugira goto visana nina tinoni a Herod, kara ba laba i konina a Iesu. Mi kalina igira ara ba laba nogo i konina ia, mara tsarivania, “Tarai, igami ami dona nogo laka igoe o goko mana pipi kalina, mo saumakalia vanigira na tinoni na sautu vaga nogo God e kilia kara muria. Mo tau goto gini boe nagua ara pada igira na tinoni. Me atsa moa vanigo ti na tinoni loki se na tinoni lee moa.
16 And they send out to him their disciples with the Herodians, saying, Teacher, we know that thou art true and teachest the way of God in truth, and carest not for any one, for thou regardest not men's person;
17 Me vaga ia, mami nongigo ko tsarimaia vanigami nagua o pada igoe. ?Laka e dou igita na Tsiu ka voli takesi vania na Sesar ni Roma, se tagara?”
17 tell us therefore what thou thinkest: Is it lawful to give tribute to Caesar, or not?
18 Ma Iesu e dona baa nogo laka igira ara valoa moa, te aia e tsaria vanigira, “!Na vanga malapalu igamu! ?Matena gua ti amu ngaoa na tovoleaqu vaga ia?
18 But Jesus, knowing their wickedness, said, Why tempt ye me, hypocrites?
19 Kamu sauvulagimaia vaniau kesa na qolo vaga amu gini voli takesi.”
19 Shew me the money of the tribute. And they presented to him a denarius.
20 Mara tusuvulagi vania kesa na qolo, maia e veisuagira, “?Laka asei na nununa ma na soana e totu tana qolo iani?”
20 And he says to them, Whose {is} this image and superscription?
21 Mara tsaria, “Nina nogo na Sesar.”
21 They say to him, Caesar's. Then he says to them, Pay then what is Caesar's to Caesar, and what is God's to God.
22 Mi kalina igira ara rongomi vaganana ia, mara gini beke sosongo. Mara tuu, mara vano tania moa.
22 And when they heard {him}, they wondered, and left him, and went away.
23 Mi tana dani nogo ia, mara maiilaba i konina a Iesu visana na Sadusii, igira nogo niqira goko ara tsaria laka e utu igira na tinoni ara mate nogo kara maurivisutugua tania na mate.
23 — ausente —
24 Mara mai mara tsaria, “Tarai, tana nina goko a Moses aia e tsaria laka ti vaga ke mate kesa na mane tauga, maia e tau tamani dalena, ma nina aqo na tasina mane nogo na mane e mate, ke taugaa na daki aia na kulana segeni e mate tania, rongona kara ka gini tamani baka i muri, me ke gini lia vaga nogo ti na dalena aia na mane e mate.
24 saying, Teacher, Moses said, If any one die, not having children, his brother shall marry his wife and shall raise up seed to his brother.
25 Me kesa dani, mara tu totu ara tu vitu na mane tamatasi. Maia na mane ida e tauga, me mate, me tau tamani dalena. Ma na tinamatena e totuvisu vania na rukanina tasina.
25 Now there were with us seven brethren; and the first having married died, and not having seed, left his wife to his brother.
26 Ma na rukanina mane e taugaa na tinamate, maia e mate tanigotoa na daki ia. Ma na omea vaga ia e laba vanigotoa na tolunina mane. Me babaa vaga, me kesa moa na daki ara tu tauga suia tugira tu vitu na tamatasi.
26 In like manner also the second and the third, unto the seven.
27 Mi tana susuina, me mate goto na daki ia.
27 And last of all the woman also died.
28 ?Baa, mi tana dani tana igira ara mate nogo kara maurivisutugua, me sauba asei tu vidaqira na mane tugira ke lia na tauna manana na daki ia? !Rongona tugira sui vitu na tamatasi ara tu tauga kolua moa na daki ia!”
28 In the resurrection therefore of which of the seven shall she be wife, for all had her?
29 Ma Iesu e gokovisu vanigira me tsaria, “!Igamu amu sasi sosongo! Mamu tau padagadovia na omea ara marea tana Mamare Tabu, mamu tau goto donaginia na susuligana God.
29 And Jesus answering said to them, Ye err, not knowing the scriptures nor the power of God.
30 Kalina igira ara mate kara maurivisu, me sauba kara lia vaga nogo na angelo ni baragata, me sauba kara tau goto dona na vaitaugagi na tinoni.
30 For in the resurrection they neither marry nor are given in marriage, but are as angels of God in heaven.
31 ?Eo, mi tana rongona na maurivisuaqira igira ara mate nogo, laka igamu amu tau vati tsokoa moa na omea God e tsaria vanigamu tana Mamare Tabu?
31 Quanto à ressurreição dos mortos, não lestes o que Deus vos disse:
32 I tana aia e tsaria, ‘Inau nina God a Abraham, nina God a Isaak, ma nina God a Jakob.’ God, aia niqira God igira ara mauri, me tau niqira God igira ara mate.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Ex 3,6}? Ora, ele não é Deus dos mortos, mas Deus dos vivos.
33 Mi kalina igira na toga ara rongomi vaganana ia, mara gini beke na omea vaga e sasaniginigira a Iesu.
33 E, ouvindo esta doutrina, as turbas se enchiam de grande admiração.
34 Kalina igira na Parisii ara rongomia laka nina goko a Iesu e naua mara gini mui lee igira na Sadusii, migira ara tuu, mara saikolumai i konina a Iesu.
34 Sabendo os fariseus que Jesus reduzira ao silêncio os saduceus, reuniram-se
35 Me kesa vidaqira, aia na tarai na Ketsa, e ngaoa laka ke tovolea a Iesu, te e tuu me veisuaa,
35 e um deles, doutor da lei, fez-lhe esta pergunta para pô-lo à prova:
36 “?Tarai, laka na ketsa gua e loki putsikae baa i laoqira na ketsa sui?”
36 Mestre, qual é o maior mandamento da lei?
37 Ma Iesu e gokovisu me tsarivania, “Ko galuvea na Taovia nimu God tana tobamu popono, mi tana tidaomu popono, mi tana papadamu sui.
37 Respondeu Jesus: Amarás o Senhor teu Deus de todo teu coração, de toda tua alma e de todo teu espírito {Dt 6,5}.
38 Aia nogoria na ketsa e loki putsikae, me ida tsotsodo vanigira sui.
38 Este é o maior e o primeiro mandamento.
39 Ma na rukanina ketsa e loki atsa kolugotoa aia: ‘Mo ko galuvegira na kulamu vaga igoe o galuve segenimu.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
40 Igira popono nina Ketsa a Moses ma niqira sasani na propete, ara vataragi sui moa ka koniqira ruka na ketsa kaira.”
40 Nesses dois mandamentos se resumem toda a lei e os profetas.
41 Mi kalina ara totu saisai visana na Parisii, ma Iesu e veisuagira,
41 Como os fariseus se agrupassem, Jesus interrogou-os:
42 “?Nagua amu pada igamu tana rongona na Mesia? ?Laka na kukuana asei aia?”
42 Que pensais vós de Cristo? De quem é filho? Responderam: De Davi!
43 Ma Iesu e veisuagira goto, “?Me ti e vaga ia, megua ti na Tarunga Tabu e mararasia tobana a David, maia e soaginigotoa gana Taovia? Ma David segenina nogo e tsaria na tsaqina goko vaga iani tana papi na Linge Tabu:
43 Como então, prosseguiu Jesus, Davi, falando sob inspiração do Espírito, chama-o Senhor, dizendo:
44 ‘Na Taovia e tsarivania niqu Taovia:
44 O Senhor disse a meu Senhor: Senta-te à minha direita, até que eu ponha teus inimigos por escabelo dos teus pés {Sl 109,1}?
45 ?Me ti vaga tana tsaqina na Linge Tabu iani, a David e soagininogoa na Mesia laka aia gana Taovia, me koegua vaga na Mesia ti ke lia goto na kukuana a David?”
45 Se, pois, Davi o chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Mi tana e tagara goto kesa vidaqira ke tangomana na tuguvisu vaniana nina goko a Iesu. Me tuu tana dani ia me baa, me tagara goto kesa vidaqira ke malagai na torogoko i konina a Iesu.
46 Ninguém pôde responder-lhe nada. E, depois daquele dia, ninguém mais ousou interrogá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.