Mateus 18
Ghari Bible (GRI) vs NAA
1 Mi tana tagu ia, migira gana duli a Iesu ara mai i konina, mara veisuaa, “?Laka asei nomoa e tsapakae liuliu baa tana Verana God?”
1 Naquela hora, os discípulos se aproximaram de Jesus e perguntaram: — Quem é o maior no Reino dos Céus?
2 Ma Iesu e soamaia kesa na baka tetelo, me turuvaginia i mataqira sui me tsaria,
2 E Jesus, chamando uma criança, colocou-a no meio deles
3 “Inau au tsarivanigamu na manana, laka ti kamu tau olia na sasagamui, ma kamu lia mala vaga na baka tetelo iani, me sauba e utu saikesa vanigamu kamu sage tana Verana God.
3 e disse:
4 Asei moa ke tsunali segenina vaga na baka tetelo iani, aia nogo e tsapakae liuliu baa tana Verana God.
4 Portanto, aquele que se humilhar como esta criança, esse é o maior no Reino dos Céus.
5 Masei goto ti vaga ke soalakadoua kesa na baka tetelo vaga iani tana asaqu inau, maia e soalakadouau goto inau.
5 E quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, é a mim que recebe.
6 “Ti vaga ke kesa ke tsukia me ke gini tubulagi sa vidaqira na tetelona vaga girani, me ke nangalileginia nina tutuni tana rongoqu inau, me dou baa vania na tinoni vaga ia ti kara kurua na vatu loki i liona, ma kara tsoni luvusia i laona na maorodo.
6 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse afogado na profundeza do mar.
7 !E seko sosongo nomoa na barangengo, rongona e tau kuti na laba sailagi i laona na omea e dona ke sekoligira na tinoni, ma kara nangalileginia niqira tutuni! Me utu nomoa ke kuti na laba sailagi na omea vaga gira. !Me ke seko sosongo baa vania aia e nausautuna te ara gini laba na sasi!
7 — Ai do mundo por causa das pedras de tropeço! Porque é inevitável que elas existam, mas ai de quem é responsável por elas!
8 “!Me ti vaga na limamu se na tuamu ke raqago tana sasi ti o nangalileginia nimu tutuni, me dou ti ko kavikutia mo ko tsoniligia! Tagara, me dou baa vanigo moa na sage tana mauri saliu kolua kesa lee moa tabana na limamu, se kesa lee moa tabana na tuamu, liusia baa ti kara ka totu popono dou sui vanigo kaira ruka na limamu ma na tuamu, mo ko tsuna kolukaira sui tana lake e vo sui na iruna.
8 — Se a sua mão ou o seu pé leva você a tropeçar, corte-o e jogue fora; pois é melhor você entrar na vida manco ou aleijado do que, tendo duas mãos ou dois pés, ser lançado no fogo eterno.
9 !Me ti vaga ke kesa tabana na matamu ke raqago tana sasi ti o nangalileginia nimu tutuni, me dou ti ko putsulia mo ko tsoniligia! Tagara, me dou baa vanigo moa na sage tana mauri saliu kolua kesa lee moa na tabana matamu, liusia ti kalina kara ka totu dou ruka sui na matamu, mo ko tsuna kolukaira sui tana lake e vo sui na iruna.
9 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o e jogue fora; pois é melhor você entrar na vida com um só dos seus olhos do que, tendo os dois, ser lançado no inferno de fogo.
10 “Ke reigamudou, kamu tau peagira na tetelona lee vaga girani. Au tsarivanigamu laka niqira angelo vaingaitao ara totu i baragata, mara morosi sailaginia na matana na Tamaqu i gotu.
10 — Fiquem atentos, para não desprezarem nenhum destes pequeninos! Porque eu afirmo a vocês que os anjos deles, lá nos céus, veem incessantemente a face de meu Pai celeste.
11 Rongona inau na Dalena Tinoni au gini mai ti kau lavegira igira ara tova, ma kau adivisugira.
11 Porque o Filho do Homem veio salvar o que estava perdido.
12 “?Ma nagua amu pada igamu? ?Ti vaga kesa na mane, maia e tamanigira kesa sangatu nina sipi, me kesa na vidaqira ke nanga, me laka nagua sauba ke naua? Sauba nomoa aia ke mololegira talu igira siu sangavulu siu na sipi tavosi tana nauna ara mutsamutsa, maia ke vano talu na laveana aia na sipi e nanga,
12 — O que vocês acham? Se um homem tiver cem ovelhas, e uma delas se desgarrar, não deixará ele nos montes as noventa e nove, indo procurar a que se desgarrou?
13 poi tsau kalina ke tsodovulagia. Minau au tsarivanigamu, sauba aia ke mage loki sosongo baa matena aia kesa lelee moa na sipi e nanga me reivulagitugua, liusia baa na mateqira ara siu sangavulu siu igira ara tau nanga.
13 E, se consegue encontrá-la, em verdade lhes digo que ficará mais alegre por causa desta do que pelas noventa e nove que não se desgarraram.
14 Me atsa vaga saikesa goto nina aqo na Tamamui i baragata. Aia e tau saikesa padangaoa ke nanga lee ke kesa vidaqira na tetelona vaga girani.
14 Assim, não é da vontade do Pai de vocês, que está nos céus, que se perca um só destes pequeninos.
15 “Ti vaga kesa na kulamu ke nausasili vanigo kesa na omea, me dou ti igoe ko baa mo ko laba dou i konina, mo ko tusuvulagi dou vania ta nagua aia e nausasili vanigo. Mo ko baa dodo moa i konina, mi kagamu segeni moa kamu ka gini vaigokovigi. Ti vaga aia ke rongomivatavigo, me dou. Mi tana igoe o gini adivisua na kulamu i konina God.
15 — Se o seu irmão pecar contra você, vá e repreenda-o em particular. Se ele ouvir, você ganhou o seu irmão.
16 Me ti vaga aia ke sove na rongomiamu, me dou ti ko baa mo ko adigotoa ke kesa se ke ruka na tinoni tavosi kolugo, mi kaira kara ka sanga na rongomiana ka nimui goko kagamu tabana mi tabana, vaga ara marea tana Mamare Tabu na nauana.
16 Mas, se não ouvir, leve ainda com você uma ou duas pessoas, para que, pelo depoimento de duas ou três testemunhas, toda questão seja decidida.
17 Me ti vaga aia ke sove goto na rongomikaqira kaira, mi tana igoe ko baa mo ko tatamangana na omea sui vania na saikolu na tinoni tutuni. Mi tana susuina, ti vaga aia ke sove goto na rongomiaqira igira tana saikolu na tinoni tutuni, mi tana, migira kara tuu ma kara tsonitsunaa tania niqira saikolu, maia ke totu saikesa i taba, vaga nogo ti aia na ponotoba se na mane aditakesi.
17 E, se ele se recusar a ouvir essas pessoas, exponha o assunto à igreja; e, se ele se recusar a ouvir também a igreja, considere-o como gentio e publicano.
18 “Inau au tsarivanigamu, laka ti na omea igamu kamu soria i lao eni, minau sauba kau sorigotoa i baragata. Ma na omea ti igamu kamu nusia i lao eni, minau sauba kau nusigotoa i baragata.
18 — Em verdade lhes digo que tudo o que ligarem na terra terá sido ligado nos céus, e tudo o que desligarem na terra terá sido desligado nos céus.
19 “Me kesa goto na omea inau kau tsarivanigamu: laka ti vaga kalina kara ka ruka i laomui kara ka pata tana nongiana God kesa na omea, me sauba nomoa na Tamaqu i gotu ke tusuvanikaira na omea ara ka nongia i konina.
19 Em verdade também lhes digo que, se dois de vocês, sobre a terra, concordarem a respeito de qualquer coisa que vierem a pedir, isso lhes será concedido por meu Pai, que está nos céus.
20 Rongona i tana kara totusai ruka se tolu na tinoni tana asaqu inau, minau goto sauba kau totusai kolugira i tana.”
20 Porque, onde estiverem dois ou três reunidos em meu nome, ali estou no meio deles.
21 Me tuu a Petero, me mai me veisuaa a Iesu, “?Taovia, ti vaga na tasiqu ke totu matengana na nauseko vaniaqu, me laka sauba ke visa kalina inau kau padalevania nina sasi? ?Ke vitu kalina?”
21 Então Pedro, aproximando-se, perguntou a Jesus: — Senhor, até quantas vezes meu irmão pecará contra mim, que eu lhe perdoe? Até sete vezes?
22 Ma Iesu e tsarivania, “Tagara, ke tau vitu moa kalina. Ke vitu sangavulu kalina vitu.
22 Jesus respondeu:
23 Rongona na Verana God i baragata e vaga moa kesa na taovia loki e ngaoa laka ke vilekea na loaqira nina maneaqo sui.
23 — Por isso, o Reino dos Céus é semelhante a um rei que resolveu ajustar contas com os seus servos.
24 Mi kalina aia e pada ke tuturiga nina aqo na vilekeana, mara adimai vania kesa na mane e gini loaga i konina kesa na mola na qolo.
24 E, passando a fazê-lo, trouxeram-lhe um que lhe devia dez mil talentos.
25 Maia nina maneaqo, e tau tamanina na qolo e tugua ke volivisuginia na omea e gini loaga i konina gana taovia. Mi tana ma gana taovia e tuu, me raigira laka kara tsabiria na maneaqo ia, kolu tauna ma na dalena, ma nina omea sui e tamanina. Mi tana ti ke gini laba na qolo ke tugua na volivisuana na loana.
25 Não tendo ele, porém, com que pagar, o senhor desse servo ordenou que fossem vendidos ele, a mulher, os filhos e tudo o que possuía e que, assim, a dívida fosse paga.
26 Ma na maneaqo ia e tsunatuturu i matana gana taovia me ngasua, ‘!Au nongigo Taovia, ti ko berengiti mo ko pituau talu! Minau sauba kau volivisugira vanigo pipi nimu omea sui.’
26 Então o servo, caindo aos pés dele, implorava: “Tenha paciência comigo, e pagarei tudo ao senhor.”
27 Mi tana, maia gana taovia e galuvea nina maneaqo, me luvusilea vania moa na loana, me moloa ke vano.
27 E o senhor daquele servo, compadecendo-se, mandou-o embora e perdoou-lhe a dívida.
28 “Mi kalina aia e vano, mi sautu e tsodoa kesa gana aqokolu, maia e loaga i konina ia visana lelee moa na qolo. Maia e tuu, me tangoli bingia na liona, me tsarivania, ‘!Migoe ko tuguvisugira vaniau tsaku niqu qolo o gini loaga i koniqu inau!’
28 — Saindo, porém, aquele servo, encontrou um dos seus conservos que lhe devia cem denários. Agarrando-o, começou a sufocá-lo, dizendo: “Pague-me o que você me deve.”
29 Ma gana aqokolu na mane ia e tsunatuturu i matana, me nongia, ‘!Ko berengiti mo ko pituau talu! Sauba moa kau volivisua vanigo.’
29 Então o seu conservo, caindo aos pés dele, pedia: “Tenha paciência comigo, e pagarei tudo a você.”
30 Maia e sove goto na rongomiana gana aqokolu, te e tuu moa, me tsonia gana aqokolu tana vale sosori, poi tsau ke tsonia na matena sui na loana i konina.
30 Ele, porém, não quis. Pelo contrário, foi e o lançou na prisão, até que saldasse a dívida.
31 Mi kalina igira visana na maneaqo tavosi ara reia aia e nauvaganana ia mara gini beke sosongo. Mara baa, mara tatamanga vania gaqira taovia pipi na omea sui e laba.
31 — Vendo os seus companheiros o que havia acontecido, ficaram muito tristes e foram relatar ao seu senhor tudo o que havia acontecido.
32 Ma na taovia loki e tuu, me soavisutugua nina maneaqo aia e pede idanogoa, me tsarivania, ‘!Maneaqo seko lee igoe! Inau au luvusile vanigo moa na matena popono na loamu i koniqu, rongona igoe segenimu nogo o nongiau kau nauvaganana vanigo.
32 Então o senhor, chamando aquele servo, lhe disse: “Servo malvado, eu lhe perdoei aquela dívida toda porque você me implorou.
33 Ma nimu aqo goto igoe ti ko galuvelea vaganana goto ia gamu aqokolu, vaga nogo inau au galuvelego nogo igoe.’
33 Será que você também não devia ter compaixão do seu conservo, assim como eu tive compaixão de você?”
34 Mi tana e gini momosa sosongo tobana na taovia loki, te e tuu me tsonia nina maneaqo i laona na vale sosori, i tana kara rotasia poi ke tsonisuia na matena popono na loana.”
34 E, indignando-se, o senhor entregou aquele servo aos carrascos, até que lhe pagasse toda a dívida.
35 Mi tana susuina, ma Iesu e tsariivagainana vanigira, “Na Tamaqu i baraigata sauba ke nauvaigainana vaniigamu goto igamu, ti kamu tau padalea i tobamui na sasi ara nauvaniigamu igira na kulamui.”
35 Assim também o meu Pai, que está no céu, fará com vocês, se do íntimo não perdoarem cada um a seu irmão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.