Gálatas 3

Western Bolivian Guaraní NT (GNW_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Galacia pegua reta, pe reta co jae iyaracuaa mbae vae reta rami. ¿Quía pa pembɨtavɨ, agüɨye vaerã perovia añete vae? Echa'ã perovaque etei amɨmbeu cavi ma quĩrai Jesucristo uyecutu curusu re.
1 Kwa Galasia sabuw i kwabikoko’aw! Yait rarafi kwabi’afesair? Kwa etei matamaim Jesu Keriso onaf afe’en momorob isan, ayu bebeyan maiyow ana morob mi’itube i akubunabuna kwanowar.
2 Cuaño aipota pemɨmbeu vaerã cheve: ¿Pembɨresive pa Espíritu Santo mboroyocui jei vae re piyapo vae rupi, ani ñee icavi vae piyandu yave pepurugüɨrovia ramo?
2 Imih au baibat ta’imon anibat kwanao ana nowar. Anun Kakafiyin kwabaib i ofafar eo na’atube kwasisinaf imih kwabai, o Tur Gewasin kwanowar kwaitumatum imih kwabai?
3 ¿Pearacuaa'ã etei pa co? Pe reta pembɨpɨ Espíritu Santo rupi. ¿Piñemɨmɨrãtata pa pe retaiño pepuere piyapo vae rupi?
3 Kwa mi’itube’emih kwabikoko’aw! Kwa i Anun Kakafiyinamaim kwabusuruf; naatu boun i kwakokok taiyuw a fairamaim kwanakusouwimih kwabiwa’an?
4 ¿Piporaraiño ma pa jeta mbaembae? Quirãi mona agüɨye piporaraiño.
4 Kwa iti biyababan kwabai kwabi’akir kwanotanot i yabin en ai ana yasisir en? Ige, iti sawar ibo anayabin auman o ana’an auman.
5 Tumpa umee peve Espíritu Santo, jare uyapo mɨacañɨ reta pepɨte pe. ¿Uyapo pa cua mbaembae mboroyocui jei vae re piyapo vae rupi, ani ñee icavi vae piyandu yave pepurugüɨrovia ramo?
5 God Anun Kakafiyin ebit naatu wanawanamaim ina’inan ebiwa’an, anayabin ofafar eo na’atube kwasisinaf imih ebit o Tur Gewasin kwanowar kwabitumatum imih ebit?
6 Jucuarãi vi Abraham güɨrovia Tumpa, jare Tumpa umbujupi ipurugüɨrovia jeco pegua.
6 Abraham ana yawas mi’itube ma’am i kwana’itin; Buk eo na’atube, Abraham God itumitum, naatu i ana baitumatumamaim God bai, anayabin ana ef mutufurin God matanamaim.
7 Jáeramo picuaa co cua: Mburugüɨrovia güɨnoi vae reta co jae Abraham taɨ reta rami.
7 Imih kwa i kwanaso’ob, Abraham wawawan anababatun i sabuw iyab aurih baitumatum ema’am.
8 Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ ñee icavi vae Tumpa umɨmbeu Abraham pe vae. Tumpa umɨmbeu chupe ndei uyeyapo mbove. Echa'ã jei Abraham pe cuarãi: “Nde rupi opaete ɨvɨ pegua reta amɨvendiseta.” Jucuarãi jei chupe. Echa'ã Tumpa uicuaa ndei uyeyapo mbove quirãi umbujupita judío mbae vae reta ipurugüɨrovia jeco pegua.
8 Buk marasika eo baiman na’atube, God Ufun Sabuw baitumatumamaim boro nayamutufurih. Naatu imih Tur Gewasin Abraham isan eorereb. “O wanawanamaim God boro sabuw etei nigegewasinih.”
9 Jáeramo Tumpa añave umɨvendise mburugüɨrovia güɨnoi vae reta, Abraham umɨvendise rami. Echa'ã Abraham vi güɨnoi mburugüɨrovia.
9 Abraham itumatum naatu baigegewasin bai, imih sabuw iyab tibitumatum i baigegewasin tebaib i baib na’atube.
10 Opaete uipota uyembujupi mboroyocui jei vae re uyapo vae rupi vae reta jecuaeño teco güɨnoi. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Tuyembɨjeco toĩ jocua jecuaeño uyapo'ã opaete uyecuatía oĩ mboroyocui itupapire pe vae.” Jucuarãi uyecuatía oĩ.
10 Sabuw iyab ofafar tafan hitumatum hima tibi’ufunun, nati sabuw i o rarafen babanamaim tema’am. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait Ofafar Bukamaim hikirum inu’in mar etei men nati tur eo na’atube ebi’ufunun, nati orot i God ana orarafen babanamaim ema’am!”
11 Echa'ã yandepuere yaicuaa quirãi mbaetɨ penti ave ipuere uyembujupi Tumpa jovaque mboroyocui jei vae re uyapo vae rupi. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Tumpa umbujupi vae güɨnoita tecove upurugüɨrovia ramo.” Jucuarãi uyecuatía oĩ.
11 Imih boun i bebeyan ebi’obaiyit men yait ta ofafar eo’omaim boro ana ef nayamutufur nan God biyan natitamih. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait baitumatumamaim ana ef yamutufur na God baib, i akisinamo boro nama.”
12 Jare mboroyocui mburugüɨrovia pegua'ã co. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ mboroyocui re cuarãi: “Ime yave quía cua nunga uyapo vae, icota uyapo ramo.” Jucuarãi uyecuatía oĩ.
12 Ofafar ana bowabow i men ta baitumatumamaim ema’am, baise Bukamaim eo, “Orot yait sawar etei ofafar eo na’atube nasisinaf na’at boro nama.”
13 Mboroyocui yanembɨjecose. Ẽrei Cristo yanderepɨ ma chugüi. Echa'ã jae uyembɨjecoca yandepepɨca pe. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Teco güɨnoi jocua uyecutu curusu re vae.” Jucuarãi uyecuatía oĩ.
13 Baise it etei ofafar ana orarafen babanamaim tama’am Keriso tubunit it ata orarafen i bai; anayabin Bukamaim eo, “Orot yait ai afe’en teo’onaf nati orot
14 Jare cua uyeyapo Cristo pe, Tumpa umɨvendise vaerã Cristo Jesús rupi judío mbae vae reta, umɨvendise Abraham rami, jare yande ñanoi vaerã Espíritu Tumpa jei umeeta vae yandepurugüɨrovia jeco pegua.
14 Keriso iti sinaf saise baigegewasin God Abraham eo’omatan i Keriso Jesu’umaim tan Ufun Sabuw hitab, saise baitumatumamaim Anun Kakafiyin tatab God eo’omatanit na’atube.
15 Cherɨvɨ reta, tachemiari peve cua ɨvɨ pe mbae uyeyapo vae re. Ɨvɨ pegua reta penti trato uyapo yave uyupe, yepe tẽi ɨvɨ pegua retaño co, ndarau quía ipuere umbai, jare ndarau quía ipuere mbae umɨĩru jae ndive.
15 Taitu tuwai’inah, ayu i boro mar etei tasisinafumaim ao kwana’itin. Orot rou’ab sawar ta isan hairi hio hibasit wabih obaibasit ana fefemaim hikikirum boro men yait ta na’astu’ub o tafan naya’abar.
16 Cuarãi vi Tumpa jei umeeta mbaembae Abraham jare iñemoñaa pe. Tumpa imiari'ã iñemoñaa reta re. Echa'ã jucuarãi yave mona, uipotata tẽi jei jeta vae. Ẽrei imiari iñemoñaa re. Echa'ã cua uipota jei penti vae. Jare jocua penti vae Cristo co.
16 Naatu boun kwana’itin, God ana omatanen ta Abraham eomatan, naatu uwan auman eomatan, Bukamaim i men hikirum hio wawawan, nati i men wanawan moumurih isah eo, baise uwan ta’imon isan eo. Nati uwan i Keriso.
17 Jáeramo che jae peve cua: Tumpa tenonde yave uyapo penti trato Abraham ndive, jare uicuaaca chupe añetete vae co. Jayave cuatrocientos treinta año uasa ma yave ramo, Tumpa umɨmbeu mboroyocui. Jáeramo mboroyocui ipuere'ã umbai jocua trato. Echa'ã umbai yave mona, Tumpa ndarau tẽi uyapo jei uyapota vae.
17 Abisa ao anayabin i God Abraham hairi obaibasit ta hikirum in, imaibo kwamur 430 sasawar ufunamaim ofafar matar, imih men karam God ana obaibasit marasika kikirum boro ta’astu’ub naatu ana omatanen tabosair.
18 Echa'ã mboroyocui re yave mona Abraham güɨnoita Tumpa jei umeeta chupe vae, ndarau tẽi güɨnoi jei uyapota vae re. Ẽrei uyeyapo co Tumpa jei uyapota vae Abraham pe.
18 Anayabin God ana siwar ofafar tafanamaim tabatabat na’at, nati i ana omatanen tafanamaim boro men tabat, baise God ana bosiyasiyaramaim ana omatanen kaif Abraham baigegewasin itin.
19 Jayave ¿maera pa uñemee mboroyocui? Uñemɨĩru co mbaeyoa reta jeco pegua, jocua Abraham iñemoñaa Tumpa jei umeeta vae ou regua. Jare Tumpa uicuaaca mboroyocui Moisés pe ángel reta rupi, Moisés uicuaaca-yuapɨ ye vaerã Israel pegua reta pe.
19 Imih ofafar ana’an i abisa isan matar? Ofafar mamatar ana’an i kakafih imaim itinin so’ob isan. Naatu imaim tabonawiyit tanan Abraham uwan isan God eo’omatan tan tatit. Iti ofafar i tounamatar hibai hire orot foun batayan hitin.
20 Jare uicuaaca-yuapɨ ye vae oĩ mocui vae ipãu pe, uicuaaca-yuapɨ ye vaerã penti vae güi ĩru vae pe. Ẽrei Tumpa co jae pentiño.
20 Naatu God Abraham omatanen bitin ana veya i men foun batayan orot biyanamaim sinaf, baise God akisin foun bat sinaf.
21 Ẽrei mboroyocui oyovaicho'ã etei co Tumpa jei uyapota vae ndive. Echa'ã tecove uñemee yave mona mboroyocui Tumpa uicuaaca vae re, añetete co mboroyocui upurumbujupita tẽi.
21 Kwanotanot ofafar naatu God ana omatanen hairi i tibigamigam? En anababatun, anayabin ofafaramaim orot ana yawas tabaib na’at, turobe orot ana ef yamutufurin isan boro ofafaramaim tan.
22 Ẽrei Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae uicuaaca opaete vae iyoa co, Tumpa jei uyapota vae uñemee vaerã mburugüɨrovia Jesucristo re güɨnoi vae reta pe.
22 Baise Bukamaim eorereb tanowar, tafaram tutufin etei i bowabow kakafin ana fair bai karatan. Imih ef ta’imon God ana omatanen bain nowatamih matar isan i Jesu Keriso akisinamo tanitumitum.
23 Ẽrei ndei ndugüɨrovia Jesucristo re mbove, mboroyocui güɨnoise mbaepuere oreré, penti peresorɨru iyandarecoa mbaepuere güɨnoi pereso reta re rami. Jare mboroyocui güɨnoise mbaepuere oreré, Tumpa uicuaaca regua ndugüɨrovia vaerã Jesucristo re.
23 Baitumatum i ufibo natit, baise wantoro’ot i ofafar buwit ana dibur yariyit tama nan imaibo baitumatum natit irerereb.
24 Jáeramo mboroyocui oreyandarecoa rami vi co. Jae uyandarecose oreré, Cristo ou regua orembujupica vaerã mburugüɨrovia rupi.
24 Isan imih ofafar i ata bai’obaiyen orot na’atube bonawiyit tana Keriso biyan tatit, naatu boun i baitumatumamaim ata ef yamutufur God nanamaim tatit.
25 Ẽrei güɨnoi'ã ma mbaepuere oreré jocua uyandarecose oreré vae. Echa'ã ndugüɨrovia ma Cristo re.
25 Imih it boro men ofafar ana bonawiyenamaim tanama’amih, nati i sawar, anayabin boun i baitumatum ana veya tit.
26 Jare opaete pe reta vi Tumpa taɨ reta co mburugüɨrovia Cristo Jesús re penoi vae rupi.
26 Naatu kwa etei’imak baitumatumamaim kwana Jesu Keriso bairi kwaita’imon God natunatun kwamatar.
27 Echa'ã opaete pe reta piyembɨbautizaca ma piyeyapo vaerã Cristo jete peguarã. Jáeramo pe reta piyeyapo ma penti ramiño Cristo ndive.
27 Keriso wabinamaim bapataito kwabai ata kou’ay ta’imon matar, imih Keriso ana yawas a faifuwamih kwa’us.
28 Cristo Jesús re uyuavɨ'ã uyupii judío jare judío mbae vae, uyeyocui vae jare uyeyocui mbae vae, cuimbae jare cuña. Echa'ã Cristo Jesús re opaete pe reta penti ramiño co.
28 Imih kwa i men a itinin tata’amih, men Jew o Ufun Sabuw, men akir o roufamen sabuw, men orot o babin, kwa etei i ta’imon Keriso Jesu ana baita’imonin wanawananamaim kwama’am.
29 Jare pe reta co jae Abraham iñemoñaa reta rami. Echa'ã pe reta co jae Cristo imbae. Jáeramo pembae co jocua Tumpa jei Abraham pe umeeta vae.
29 Keriso kwa nowa namamatar na’at, kwa i Abraham wawawan naatu God abisa eo’omatan boro kwanab.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.