Romanos 11

PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pauroi qeeteqi hee, Oho quba anai qasa hiire. Ohongai oko ma boto nomeke kuimorai mae? Oi bamu. Ana naamae paha Isirae abi tee oni. Abarahamui naho eeboboni, Beedzami noi naho uumi.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Oonita Ohongai agobanipamuke oko ma boto nome gesina naateqi ikanomake eeteqi abi oke paha kuibiidzaqu?
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 O Soopara name, nokoi qaheuba haqa qesa niihoke geemaqi too abi niihoke gamaqa teetemi baate bamu naatemi ana naqe naatemi noko paha anake teetareiqi hiirorai.
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Oiqi Eria hiiretanihe Ohongai oho ipike ikaiqi hiireta? Oke noi erake hiireta, Eehe, Too abi qesai Baqariho neemi gisigisike qusubaitaama, nokoho dzare sebeni ttauseni, nokoke ana dzapa name quba ingonaitemi oorai.
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Oiqi hiiretanita poiqa bodzarata oho qesa Ohongai baruna heenata abiho qetta ma kokoke qaheburomi oorai.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Oi baruna heenahonita qupadzomare. Oi abi teqaha oho baura eeteqi ipi ma koko ota saridzara.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Oionita oke noo apeke hiibaqu bahe Ohongai Isirae abi asatetahota abi samanei Ohongaho neta isaki saridzareiqi tototo hiire beedzae eetoraihe saridzaama naate basesanoma naatorai.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Oi sinabidzata oho ipi erake qeetemi oorai, Ohongai hiiremi khaa qupi nokoke sengibetemi nokoho nese qupi soororai ta toma nokoho susudzatorai. Oiqi qeetetai poiqa meenoma naatorai.
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Ma abi oonomahoke Tabiti hee, Basesa nokoho oi angi ma kakatiho isaki naateqi ttidzata dzuubaqi nokoke teetakoi.
9 Naatu David eo na’atube,
10 Nese nokoho quhira biiremi ibau khabau eetemi ipi suuba besi eete oho hemema noko tuumorare. Oiqi Tabiti hiireta.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Oonihe Isirae abi oho isakita dzogetomorai oho quba taate bamu naataqu mae? Oi bamuhe noko dzogetomami raaba abi totaqi ma totaqi ao qidzanataquho pui teena ota dzuuborai. Dzuubami Isirae abi paidzasuiqi paha nokomae qeemaqu mae?
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Oonita Dzuta abi nokoi dzogetomaqi oho puita abi minarai oho meupu saridzoraiho isaki ooraihe Isirae abi paha noo qusubaitemake ikanoma naataqu bahe oho puita dzuubaqu oi gairanipamu naataridzoni.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Maqa, Ohonga hiiremi anai raaba abi nikeho qaru eeteqi baura name qaupuite hiibita raaba abi nike poiqa korabete nookare.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Ana Ikanomake eetemi Isiraeho qesamane nahota qesai qupa iiga hiiremi nokoke qidzaitaqu oho baurake ana eetorai.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Oi Ohongai Dzuta abike qerepasa eeteqi raaba abike nakunaitoraihe noi Dzuta abike paha aimami ikanoma naataqu bahe qaraqarai baatake suqobidzaquho isaki naatakoi, uububu!
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Erake eete oorai. Ponaponai qidzanataquko minarai qidzanatakoi oi khoobata qidzanataquko gigi ma goha napai gama qidzanatakoi.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Qate Isiraei dzaquba gohanita oho neta Ohongai basesa abi qesake geema biireqi raaba abi raquraqu gohaho isaki nikeke oho tekata suutomi nike oho khooba ma dzusaho ttaiqa naate oorai.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Oonihe nike etoqa sama qusubaiteqi dzaquba goha nokoho ngiingi eetaino. Oho khoobai nikeke aimoraini qate nikei te khoobake aimoraidzaranita sama qusubai baamu.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Nike poi hee, Ohongai nanake nakunaitareiqi dzaquba gohake geema biireta.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Oo hiiremi bamu isanataqu. Nokoi ai tataumaama naatemi geemata. Qate noi nikeke teeho quba oho tekanomaitaranihe nike ai tatauma saridzetaho qubanita eto qiba peitainohe ququimare.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Oi Ohongai goha bosabosa oke ingonaitaama naatetanita bamu sepeke nikeke ingonaitaqu, tete oke qupadzomare.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Moorare, Ohongaho hoqere ma tepure esese oorai. Goha qesa taatetai hoqereho pobi naatoraini qate nike noho baruna heenata atima qaaraquko nike tepure nohoho pobi naatorakoi. Atimaama naatemi hoqere ota taatemi nike rubenga naataino.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Oho qesa nokoi basesaho neta burisi eetaquko nokoke paha oho tekata ipibidzakoi, oi Ohongai paha nokoke tekanomaitaquho isaki oorai. Oi erake eete oorai.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Ohongai dzaquba nagapaho goha bosabosa geemaqi goha mainake ota ipibiremi oorai oi nike. Qate noi ipita paha bosabosake ipibiremi dzaqubai isanatanipamuke eetakoi.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Oonita raaba abi Dzairamane name naho dza oi hee, Nike eto eraho ruumeke naate qiba peitaino. Isiraeho isaki erake eete oorai. Nokohota basesa teei biranatemi raaba abi nikei sinabidza qusubaitomake noko paha oho ttaiqa naateqi Isiraema napa gamaqa qidzanatakoi.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Oke qeteqeta teei hee, Gamani nagapa (oi Dzerusaremu) neta ingonaitaquho isaki teei biranateqi Dzakopoho poma hakehake oke gama ai siginaitemi burisi eetakoi. Hongasidza noo oke bamu sepeke mee hiibaquhe,
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Anai kahosa nokohoke teetemi bamu naatemake meenoma naatakoi. Oiqi Ohongai hiireta.
27 “Naatu
28 Oonita Dzuta abi nokoi sinabidza basesa eetorai oi teeho quba bahe, nikei dzubaquho isaki naatorai. Qate Ohongai nokoho kira hiirorai oi paha teeho bahe noi uimane neimaneho dzapa qusubaiteqi hiirorai.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Oi Ohongai sauqata quba biraitorai ma abiho dzapa hiirorai oke bamu paha bai hiibaqu.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Oke moomi raaba abi sinabidza qusubaitaama naate qaata nikei Isiraeho basesa ooqaho quba Ohongaho baruna heena saridzorai.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Oonihe Isirae poiqa qusubaitaama naatemi nike baruna heenaho pobi naate ooraiho ipike noko oho qesa kebanoke Ohongaho baruna heena saridzaridzoni.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Oonita Ohongai nokoke basesaho asita bautotomi oorai oi teeho quba bamuhe noi abi samane minarama napaho quba dzasa eetakoiqi eetorai. Dzoobe!
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Obooboo! Ohongaho nokanoka ma gesina oke moomi ttuunomanipamu! Noho tetei mainanita abi bamu gesina naataqu. Ma qupa dzohidzohi nohoke abi qiri eete bamu saridzaqu.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Noho qupana oorai oke apei mooraqu. Eo apei noke sinasina hiibaqu?
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Ma paha apei Ohongaho noo khabara hiibaqu?
35 O yait God a sawar itin,
36 Oi bamunipamu. Noi Noomae quba minaraho khooba ma tete ma oho agoagonomanita napa isanate noke subesube hiire qaarakoi. Oi mee!
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.