Mateus 12

PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Dzuma teeta Dzesui haba ogamaqi uitti dzoota tuusuhimi tumakhameto nokoho ttidza saa eetemi nokoi quhisa qesa rumutoqi botoma kurutete muunota. Muunomi Pariseoi mooqi Dzesu qasa hiireta,
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Maqoe, dzumata baura oonomake eetaquho qagai ooraita tumakhameto niihoi ikaqi oke eetorai?
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Hiiremi noi noko pobi hiireta, Qate Tabiti qesamane nomema nokoho ttidza saa eetemi noi eeteta gotta ma pai oke nike isaitemi oorai mae bamu?
3 — ausente —
4 Oi noi Ohongaho parai nagata peiteqi dzobadzoba Ohongaho dzagata mooto qaata oke aimaqi muunata ma qesamane nomeke moitemi muunata. Oonihe oke muunaquho qagai qaatahe dzube abi keke muuna qaata.
4 — ausente —
5 Mae nike oho ruume?
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 — ausente —
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 — ausente —
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 — ausente —
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Oke hiireqi Dzesui dzoo oke qaateqi sinabidza guhu nokohota peiteta.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Peitemi abi boto atimanoma teei ota oomi Pariseo ma karai Dzesuho angi naatareiqi qasa hiireta. Dzumata abike qidzaitaqu oi qaganomani mae bamu?
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Hiiremi Dzesui noko pobi hiireta, Nikeho hoo teei dzuma bodzata koseta taatemi minara ma nikei noke aima ingonaitaridzoni, mae nikehota teei oonomaho isaki baamu?
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Oonita moorare, hoo quba sepe oomi noho quba dzumata kokora eeteqa abinipamuke oho kokorake qaanataqu oi oberani.
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Hiireqi noi abi boto atimanoma oke hee, Boto niimeke tataitare. Hiiremi noi noo oke qusubaitemi boto hohoi ao pobirate temuho isaki naateta.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Oke eetemi Pariseo paata biranateqi Dzesuke ikanomake eete ngausa eetaqu oho gunu ma naru hiiretahe noi ao qupadzomata.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Oonita Dzesui ao khooba qupadzomaqi nagapa oke qaate tuumami abi hemenoma samane noke iihami noi nokoke gama qidzaite soubireta.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 Oonihe noi nokoke qogo noo hiireta, Nike eto baura oke sepeke abiho pengata paanaitaino.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Oonita Dzesui seike baura qidza oonomake eetetaho khooba erani.
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 Too abi Dzeseai Ohongahoke eraiqi hiire qeeteta.
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Oonihe noi otoba patita sama kano hiibaqui baamu, ma noho niiqi ma noosa baamu.
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 (Ma abi bame eetoraiho qahura erake qupadzomare) Noi bamu subidza makanomake geqobidzaqu qate eepa mukena hiibare boohimi bamu sepeke hiitaquhe oke gama eehahaite pobitakoi.
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Oke eetoraqutoke suqobidza maikhata naatemi nagapa samaneho abi nokoi noho qupa toobake eetakoi. Oiqi Dzesea qeetemi Dzesuhota meenoma naateta.
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Qate noko paha abi nese khabanoma ruume ma potutu songenanoma teeke Dzesuho torota mootomi noi noke qidzaitemi noonoma naateta ma nesenoma naateta.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Oke eetemi abi samanei mooqi roqobeteta. Nokoi hee, Tabitiho eema ma khatai oonomaho isakita biranatakoiqi hiireta abirai oioni kaqaniqi hiireta.
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Hiiremi Pariseo nookaqi bai hiireta, Baamu abirai songena iihoraiho khooba ape bahe noi Iibadzaho dzapata oke eetorai.
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Oke hiiremi Dzesui iiha ma dzoobidza obera nokohoke qupadzomaqi noko pobi hiireta, Abi naga teei qesa hu ma koridza biidzaquko bamu bodza minake qaaraqu. Oho qesa nagapa mina teeta abi qesa ibo eetaquko bamu agoba qaaraquhe ao taatakoi.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Oonita Saatai sama nomeke hotou biidzaquko pobi nohoi ikanomake eete qaaraqu? Baamu, noi tete oonomake aimaama.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Nikemaeho qesamanei dzapa apeta songena iihorai? Bamu, nokoi songenake Iibadzaho dzapata iihaquho tete bamuta nokoi nikeho noo nookaqa nikeke qoma dzubobidzakoi. Oonita nike oberama anake hee, Iibadzaho dzapata songenake iihoraiqi hiire.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Oonita anai Ohongaho sumasama songenake iihami tuumoraiho qubake nike ikaqi qupadzomaqu bahe Ohongaho pobi ao nikeho torota biranate ooraike nike qupadzomaridzoni.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Ma qahura erake qupadzomare. Abi bise baisenomaho nagata sepeke peite qubadzage noho botona ooraike sepeke aimaquho tete baamuta bosata abi qanga oke suutoqanoke isanate noho nagana oorai oke gama saqoroqi aima tuumaridzoho isakita anai aoke Saatake suqobire ooraike qupadzomare.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Nookao, anake hoobire qesake ingonaitaqu abi noio dzaira nahoni. Qate ana baura eetoraike teei bai hiire rasaki eetaquko noi naho ibonipamu.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Oonita qesai baru ma noo qanga maina paina hiirorai kahosa oonomake dzamutaquho tete oorai. Qate Ohongaho Sumasai baura eranomake eetemi oke qanga hiibaqu kahosa oke akobetaquho tete te ooraidzara. Poiqa bamu, ipita oho qesa baamu dzanadzana!
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Oi qesai Abiho Isaki anaqake qanga hiiremi anai nokoho kahosa oke gaubidzaquho tete ooraihe teei Sumasa ma noho baura eranomake qanga hiiremi kahosa oi agoba qaarakoi.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Hiireqi Dzesui hee, Nookare, ee teeho meeke mooqa hee, Ee qidzaniqi hiibakoi eo hee, Ee qanganiqi hiibakoi oonita etoqa oke rasakiiteqi ee qidzata mee qangake goosobaino. Oho qesa eto ee qangata mee qidzake sepeke goosobaino.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Oonihe ana moomi abi naga nikei dzohomaho khameto oonita ikanomake eeteqi nike noo qidzake hiibaqu? Baamu, iiha ma dzoobidzata hee ma heeta oorai ooqai toota biranatorai.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Abi qidzai qupaho iisuta noo qidza saridzeqi abi moitoraini qate abi qangai qupaho iisu nometa saridze abi moitorai oi paha qangani.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Oho qubake abi noo qidzake hiibaquni mae noo sepesapeke hiibaqu oho isereke abi oi ipita Ohongake pobi hiiremi maripa eetakoita noi bamu noo teeqake riitaqu.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Oonita totoho apeta nii hiibaquke qupadzomare. Noo qidzake hiiremi oi niike qidzaitakoini qate noo qangake hiiremi oi niike qangaqitakoi.
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Oiqi hiiremi Pariseo ma Qetaqeta abi qesai baaqi hee, Nana dza eetemi nii nanake baura teeke banaitemi nanata Ohongaho mumure naatare.
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Hiiremi Dzesui hee, Iidzo, abi naga qanga pasenanoma nike Ohongaho mumure teeho quba qasa hiirehe, Dzonaho bodzata mumure biranateta ooqai keke biranatemi nike moorakoi.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Oi Dzonai qupi tapariho isakita pakeba minaho qausuta ooqi ipita eehahake biranatetaho isakita Abiho Isaki anai qupi taparike nesetuta ooqa paha eehahake biranatemi oi Ohongaho mumure naatakoi.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Oonita qupadzomare. Dzonai eehaha naate meusu nagapa Ninibe nokoho qogo noo hiiremi nokoi qupa burisi eete qidzanateta. Oho qubake maripa bodzata Ninibe abi qoridzeqa nikeke hee, Nanai too abi Dzonaho noo nookaqi qusubaitetahe nikeho torota too abi keke bahe Abiho Isakinipamui biiranate qogo noo hiiremi nookaama naatoraiho qubake nikei abi naga qanganipamu. Oiqi hiibakoi.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Qate paha atapa qiba teei agobanipamuke haba pobi neta baaqi Isiraeho abi qiba Soromo nokanoka mina nohoke nooka pobita quba noho torota peiteta. Peiteqi nokanokanoma naateta.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 Oiqi hiireqi Dzesui hee, Qate qahura erake nookare. Songena teei abi teeke qaasuhiqa qongara naga hau ma obanomata meupu saridzareiqi tuumata. Tuumaqi saridzaama naate burisi eeteta.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Burisi eeteqi hee, Anai naga tta eeteta ota paha dzuubakoi hiire qeemaqi moohimi meeke sarautomi oota. Qate quba teei noho habara oorananihe teka habanai oota.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Habanai oomi noi iiha ma dzoobidzake eete qesamane nome songena sebeni ngiinginomanipamu nokoke dzeima nokoi ttaike ota dzuubami abi oi nokoho pattanipamu naateta.
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Dzesui noo oke abi tupu pobi hiire qaasuhimi oionita pai gotta nohoi nomamane dzabamane nohoma noko naga patita qooroqi hee, Nanai noo teeke noke pobi hiibareiqi baabe.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 (Hiiremi teei Dzesuho torota qeemaqi hee, Maqoe pai gotta niihoi nomamane dzabamane niihoma gama paata qooroqi niima qesa noo hiibare baabe.)
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Oiqi hiiremi noi totoho eranomata ipi hiireta. Pai gotta nahoi ape oni? Ma nomamane dzabamane nahoi apene oni?
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 — ausente —
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 — ausente —
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.