Mateus 10
PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI
1 Oiqi hiireqi Dzesui tumakhameto ttuerebe nomeho kira hiiremi baami noi nokoke beedzaenomaiteta. Beedzaenomaitemi nokoi songenake iihaqu ma khettedza maina paina qidzaitaqu oho isakinoma naateta.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Qate tumakhameto nokoi ipita qaru abi naatorota dzapa nokohoi erani: Bosabosa oi Siimo noke Dzesu paha dzapa usaqe Peetoro oke moiteta. Ma Attereo noma noho, ma Dzebetteoho khameto Dzakopo ma noma noho Dzohane.
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Qate paha Piripo ma Battoromeo ma Ttoma ma Matteo ttagetti apiapi ma Arepeoho khata Dzakopo ma paha Ttateo.
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Qate paha Siimo kana haba nena ma Dzuta Khariotta nena — noi ipita Dzesuke geema mootota — abi oioni.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Abi tuerebe oke Dzesu sinasina hiireqi dzoobireta. Noi hee, Nike haba qesaqesa abi nokoho torota tuumare. Oonihe eto poiqa Samaria abiho haba totaqita tuumaino.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Oi nike bosata Isirae abi sipisipi rasaki naate ooraiho isakita nokoho torota baura eetare.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Oonita nike tuumaqa sinabidza hiireqi eraiqi hiibare, Ohonga qusunaho pobi oi poiqa nikeho irita qeeme.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Oiqi hiireqa hemenomake qidzaitare, abi baatemi nike eehahaitare, pottomunomake qidzaitare, songenanomake hobireqi songenake hotou biidzare. Oke gama eeteqi eto oho ttuma quba hiibaino oi nike ttumaamake oho isaki saridzeta.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Qate eto oma teeke asita bautotaino, oi goorini mae siriba mae kopani mae quba ape oi gama baamu.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Ma paha eto tete asike aimaino, ttoba ma sasa paramu aimaino, oko sasa aimaino ma pahu sumu teeke aimaino. Oi teeho bahe nokoi nikeke kokora eetaridzoni, oi baura oho pobi oni.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Qate nike nagapa teeta peitareiqa bosata abi qasa hiireqa hee, Nagapa eraho nakuta apei qidza kokoranoma? Oke hiiremi abiho dzapa paana naatemi nike ota peiteqa eto paha naga qesaqesata somobasomoho isakita tuumainohe ooqata keke meerake eeteqa nagapa oho baura eete soubireqake paha nagapa mainata tuumare.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Oonihe nike naga teeta peitare boohiqa nokoke Dzoobe hiibare.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Dzoobe hiiremi nokoi kaitomaqi Dzoobe hiibaquko nike nokoma hasu ma kebata oorakoi. Oonihe nokoi kaitomaama naatemi nike paha mainata tuumaqa hasu ma kebata nokoho neta peitakoi.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Qate nagapa teeho abi gama basesa eeteqa noo nikeho nookaama naatemi nike nagapa oke qaatare. Qaasuhiqa hau nikeho okota ooraqu oke omata dzamutomi oi nokoho khooba paanaitakoi.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Nookao, Sotomu ma Gomoraho abike maripa eetaqu bodzata nokoi quba bamenoma saridzakoihe nokoho bame minabari. Oonihe nagapa teei nikeke bai hiiremi nokoke maripa bodzata quba bamenomanipamuke moitakoi oke ana bamu nike ikobetaqu.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Oi Dzesui hee, Ana nike dzoobiremi nike abi koiri kairinomaho bisata ooraqu oi sipisipike haa teekoho bisata dzoobidzaquho isaki naatakoi. Oho qubake nike nokoma ooraquta dzosi nokanokanomaho isakita dzeubaqa qusubibi hasunomaho isakita oora ma qaara eetare.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Ma eto abi nookami ao hairiamake dzairanipamuho isaki naataino. Oi nokoi sinabidza guhuta nikeke gabeho biidzakoi ma nikeho isereke sinasina abi mimiho torota mootakoi oke eetemi nike ttoka soopara ma abi qiba ma kara nokoho bisata biranatemi nike naho noo nokoho tomata hiibakoi.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Hiiremi oi ttoka ma haba samaneho noo naatakoi.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 — ausente —
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 — ausente —
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 Oi erake eete oorai. Noma ma nanei qesa ibo eete qoharenaitokoi. Mai ma khata qesa bisi naate isere bamenoma mootakoi, ma khametoi mai ma pai basesa eete teetakoi.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Oi nike naho quba baura eetemi abi samanenipamui nikeke ibo eetakoi.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Oonita nagapa teeta nokoi nike ibo eetemake paha nagapa mainata tuuma ota soomare. Oonomake eete tuuma nagapa qesaqesa soubidzaamake ao Abiho Isaki anai ota nike saridzakoi.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 — ausente —
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 — ausente —
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Hiireqi Dzesui hee, Nokoi nike sesero eetakoihe eto atti eetaino. Nokoi dzukudzukuta eetaqu oke Ohongai gama paanaitakoi. Oi quba dzahedzahenomai gama susupu paana naate soubidzakoi.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Oi anai seike nikeho tomata hiibaqu oke nike otoba patita paanaitare.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Oke eetemi koiri kairinoma qesai sama nikehoke teetemi baatakoihe noko gisi nikehoke sesero eetaquho tete bamu oonita eto abi oonomaho attike eetaino. Ohonga teenai sama ma gisi ma gama eepata rubengaitaquho isaki oonita noqake ququimare.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Oonihe tete erake qupadzomare. Abi qesai bararima nee aimaqa nokoke makettita oho ttuma qattiqa aimorai.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Oi quba sepenihe Ohongaho nese oke riitaama. Oonita noi nike gama moo soubireqi qiba geeni mae quba ape nikeho torona oorai oke noi gama qupadzoma aima soubirorai.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Nee gamisi oke noi nome moo qupadzomoraihe meenipamuke noi nikehoke nookami tobe sumanomanita qupadzomare.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Hiireqi Dzesui hee, Oho qubake teei naho isere bageke eete abiho torota mootomi anai moorakoi ma isere qidza nohoke qusu Mai nameho pengata hiibakoi.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Qate teei abiho penga qubake naho bai hiibaquko qusu mai nameho pengata anai paha noho bai hiibakoi.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Dzesui hee, Nookare, ttokata hasu biranatorareiqi anai te baabaranita eto oke qupadzomaino. Anai biranatemi oho quba uuba ma sakaba samane biranatakoi.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Oi ana baami sinabidza oho ipike mai teei khatata nomeke ibo eetakoi, motami noi anapidza ibo eetakoi.
35 Ayu anan anayabin
36 Oke eetemi quni ma mani tee ma teeho bisata ibo ma kote samanei biranatakoi.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Oonihe teei qupa nometa hee, mai ma pai namehota atimaqu mae Kiristuho dzapata atimaqu oiqi hiireqi qupa eserima ooraqu ana bamu noho nookami isanataqu.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Oi teei anake iihareqi sama nomeke oho bagara biidzaama naatemi nohoke ana nookami qaganatakoi.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Oi teei qaraqara nomeke qaanateqa ao oho dzore naatakoi qate teei naho quba eeteqi qaraqara nomeke qaanataama naateqa qaraqara gama mai eetakoi.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Dzesu ipibireqi hee, Oonita nike sinabidza hiiremi abi nikeho nookami meenoma naasuhiqa nahoke nookami meenoma naatakoi ma mai nahoke nookami paha meenoma naatakoi.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Oonita naho too abi teei biranatemi teei noho nookami meenoma naatemi noke aima kokora eetaquko noi oho isakita ipi ma ari saridzakoi. Ma naho neta abi rike ma pobi teei biranatemi teei nohoke nookami meenoma naatemi noho kokora eetaquko noi paha oho isakita kiridza saridzakoi.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Qate anake nooka hiisi eetoraiho tuputa abi teei biranatemi teei noke moomi naho tumakhata naatemi oho quba noi noke kokora gattiqa eete oba kebani mae quba apeke noke moitaqu moitemi quba gattiqa oi paha ipi ma arinoma naatakoi.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.