Lucas 9
PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI
1 Qate bodza ota Dzesui tumakhameto tuerebe nomeke ttuttuiteqi abi songenanoma ma heme ma bamenomake qidzaitaquho beedzae nokoke moiteta.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Moiteqi nokoi qusuho noo ma pobi hiireqa abi qidzaitareiqi nokoke dzoobireta.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Dzoobireqi noi hee, Nike etoqa teteho quba samane khakhaumaino, oi sumuni, mae asini, mae heebani, mae ttumani, mae ttoba ma sasaho paramu, oke eto aimaino.
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Qate nagapa teeta biranateqa eto somobasomo eetainohe naga teenaqata ooma, baura bamu naatemi paha nagapa teeta tuumare.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 — ausente —
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 — ausente —
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Qate ttoka ma haba oho soopara Herote noi noo ma baura samane oho pobi nookaqi hou peu eeteta. Oi teeho quba bahe noi Dzohaneho paru geematanita abi qesai hee, Dzohanei paha qoridzeqi baura nome ipibiroraiqi hiireta.
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 Qate qesai hee, Eria oioniqi hiiremi qesai paha hee, Too abi agoba teei baata neta qoridzeqi eetoraiqi hiireta.
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Oke hiire qaami Herotei erake hiireta, Dzohaneke ana ao paru geematanihe abiraho pobike abi ikanoma hiiremi ana oho totohota nookorai? Oke hiireqi noi Dzesuke moora quba dza minake eeteta.
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Qate tumakhameto nokoi baura nokome soubireqi burisi eete isere nokomeke Dzesu pobi hiireta. Pobi hiire soubiremi noi nokoke dzeima seike tuumaqi nagapa Bettesaitta ota tuumata.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Oonihe abi tupu oi ao qupadzomaqi noke iihami noi nokoke moo dzoobe hiireta. Hiireqi noi Ohongaho noo ma baura noko pobi hiireta, qate hemenoma hiiremi noi nokoke qidzaiteta.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Qate ete aparana naatemi Dzesuho tumakhametoi noho torota biranate pobi hiireta, Napai haba habanata ooraita nii abi tupu erake dzoobiremi nokoi nagapa qesa ma abiho dzoo naga totaqi ma totaqina oorai ota tuumaqi heeba saridzeqa meerareiqi hiibare.
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Hiiremi noi hee, Eo, nikemae nokoke heeba moitaqu? Hiiremi nokoi hee, Oonihe nanaho torota oorai oi dzobadzoba paipu ma khaa ngoru eseriba oqaionita nanai isanate tuumaqi abi tupu mina eraho quba ttuma eete patta saridzaquni mae?
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 Oonihe abi quba mina, oi paipu ttauseni.
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Oke hiiremi noko abi pobi hiiremi gama oke eete habese soubireta.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Obetemi noi dzobadzoba paipu ma sekana ngoru eseri oke aima qusu moohiqi agoago eete qootoqi tumakhameto moitemi ttihu biireta.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Ttihu biiremi abi gama muuna isanatemi qetta ma saru aimami kamo tuerebeho isaki hee baata.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Qate bodza teeta Dzesui tumakhametoma noko qaheubata pupu hiire ooqi noi noko qasa hiireta, Abi tupu nokoi anai ape ooniqi hiirorai?
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Hiiremi hiireta, Oo qesai hee, Dzohane sobasobaniqi hiiroraini, qesai hee, Eria ooniqi hiiroraini, paha qesai hee, Too abi agobaho teei qoridze baura eetorai ooiqi hiirorai.
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Hiiremi noi nokoke toronaiteqi hee, Oore, oonihe nikemae anake ikaqi hiiroraiqi hiireta. Hiimi Peetoro erake hiireta, Bamu, nii Ohongaho Abi Mina Kiristu.
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Hiiremi nokoi eto abike oho pobi hiibainoho quba noi qamuni hiireta.
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 Dzesui Peetoro ma nokoke hee, Anaio Abiho Isaki oke nii ao hiirenihe Dzuta abi soopara ma dzube abi mimi ma qetaqeta abi nokoi ana sesero minake eete bai hiireqa teetemi baatakoi. Oonihe qupi tapari naatemi ana ao qoridzakoita qupadzomare.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Oonita noi noko paha noorake pobi hiireta, Anake iihaquho dza oi teeho torota ooraquko noi isanate sama nome maranga biireqa hapahapaho pobi hiireqi anake iihare.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Oi teei sama nomeho oorama qaara qaanateqi qaraqaraho dzore naatakoi, qate teei naho quba oorama qaara nome qaanataama naateqi qaraqara saridzakoi.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Oi erake eete oorai. Teei ttuma baura eete qaaqa ttokama haba gama mai eete soubiremi oi isanate burisi eete abi oke ingonaitaqu?
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Eo oi heme nohoke adzahahaitaqu? Oi bamu, oonita teei Abiho Isaki anaho midzani mae noo nahoho midzake eete ooraquko ipita anai Mai ma qaheuba angeroma gama naamaeho dzapa pobita biranataquta anai oho qesa abi oonomake midzata mootakoi.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Oonihe meeke ana hiire, Ohongaho dzapa pobi biranahimi abi napaho bisata qooro ooraihota qesai baataamake ao nese nokomema moorake boobi.
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Oke hiire qaatemi qupi qeth naatemi Dzesui Peetoro ma Dzohane ma Dzakopo nokoke dzeima tora kakata pupu hiibareiqi peiteta.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Peiteqi noi sohoro pupu hiimi nese ma penga noho ma sasa nohoi gama khabanoma hihihinoma naateta.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 Naatemi idze, abi eseri oi Mose ma Eria nopoi oho qesa dzadza ma koinama biranateqi noma nokoi qesa noo hiireqi Dzesui Dzerusaremuta dzamonoke baura soubidzarotaho noo hiirota.
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 Oonihe Peetoro ma kara nokoho nese sidzobetemi meeta. Meeqoqi paha nese parara eeteqi abi eseri Dzesuma qooro oota nokoho dzadza ma koina gama moo roqobeteta.
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Oonita Mose ma Eriai Dzesu qaatare boohimi Peetoroi dzaga hosohoso quba hiireta,
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Mai name, napa erata oorai oi dzapanomanita nanai isanate parai naga tapari qusubaitare, teei niihoni teei Mosehoni teei Eriaho.
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Oonihe noo oke hiihimi dzorobi teei baaqi nokoke sengibetemi noko atti ququimata.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Ququimami dzorobiho neta totoho teei biranateqi hiireta, Eraio khata tobe sumanoma namaehonita noo nohoke korabete nookorare.
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Qate noo totohoi bamu naatemi noko moohimi Dzesui noqeke oota. Oonita tumakhameto tapari nokoi teqaha oho isereke abi pobi hiire qaararanihe Dzesu qusuta peiteta ooqata hiireta.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Qate iihai mootomi nokoi tora neta gaibami abi samane noke saridzeta.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Saridzeqi nokohota teei too dzoobireqi hiireta, Oe, Banaita name, khata erake moorare.
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 Noi naho buqo mutu teena. Oonihe songena teei noke aimami ao areare hiiremi ttidzagori amagorike eetemi too qarosa perebami aima kurukaru teeteqi te hairiamake qaatoraidzara.
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 — ausente —
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 — ausente —
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Oonihe nokoi noke aima baahumi songena paha khatake aimaqi baqebaqe eeteta. Eetemi Dzesui songena ngiinginoma oke qamuni hiireqi khatake qidzaiteqi maiho dzagata mootota.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Mootomi abi minarai nookami Ohongaho dzapai poro kiranoma naateta.
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 Noorake korabete nooka qupadzomare. Anaio Abiho Isaki oonihe anake ao geemaqa abiho botota mootareiqi hiiremi oorai.
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Ooiqi hiiretanihe nokoi tomama nookaqi teqaha oho mee saridzara ma noko noke oho qasa hiibare bitta eeteta.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Qate noko ruume nokometa qesa pobipobi hiireqi hee, napahota apenei Dzesuma gama abi mimi naataqu?
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Oonihe Dzesui ao qupa nokohoho noo gesina naateqi khata gattiqa teeke aimaqi noke nokoho bisata mootomi qoorota.
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 Qooromi noi noko pobi hiireta, Nike naho dzapa qusubaitare hiirorai mae? Oonita teei naho quba eeteqi khata eranomake aima kokora eetoraquko oi anaho dzapa qusubaitaquho isaki naatakoi. Oi naho dzapa qusubaiteqa mai ana dzoobireta dzapa nohoke qusubaitakoi. Oonita qupadzomare, abi kokoranoma, sama gaibanoma noio abi minani.
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Hiiremi tumakhametohota Dzohanei oho ipike hee, Mai naname, Oore, oonihe nanai moohimi abi teei niiho dzapa quba eeteqi songena abiho irita oota oke iihami nana abi oke qamuni hiireta oi teeho bahe noi teqaha napaho ttarita oorara.
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Hiiremi Dzesui noke hee, Bamu. Teei nike ibo eetaama naateqi baura qidzake eetorai oi abi ikanoma bahe dzairanita eto abi oonomake qamuni hiibaino.
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Qate Dzesui dzamonoqake qusuta peitarotaho bodza naatemi noi Dzerusaremuta tuumareiqi sama nome qaasumata.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Oke qupadzomaqi noi bosa qaru dzoobireqi hee, Tuumaqa Samaria habaho nagapa teeta naho quba roibetare hiireta.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Hiiremi nokoi tuumaqi roibetarotahe haba oho abi nookami Dzesui paha Dzerusaremuta tuumarotaho isaki naatemi nokoi biisi naate noke naga qaanateta.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Qaanatemi Dzakopo ma Dzohane nookami nopohota qanganatemi hiireta, Soopara nakame, nii dza eetemi nakai hiiremi eepa teei qusuta taateqa nokoke dzakasire bamuitaqu mae?
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 Hiiremi noi nopoke noosa hiireta.
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 Oonihe noko nagapa oke qaateqi temuta tuumata.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Qate nokoi teeta tuumami abi teei baaqi noke hee, Nii tuumoraita ana niima nakai tuumakoi.
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Hiiremi Dzesui noke pobi hiireta, Eehe, neei ttaqanomani, haa teekoi oho qesa suturunomani. Qate anai Abiho Isaki oonihe ikata qepe ma haba saridzoraqu oi baamu, oonita qupadzomare. Oiqi hiireta.
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Qate abi mainake noi hee, Nii anake iihorareiqi hiireta. Hiiremi noi hee, Oore, oonihe nii qaatemi bosata naho mai baatemi ana qurabireqanoke niike iihakoi.
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Hiiremi Dzesu eraiqi hiireta, Nookare, Keba nokoio keba nokomeke qurabidzaquho isaki ooraini qate nii, nii isanate tuumaqa aoqake Ohongaho noo ma pobi paanaitare oiqi hiireta.
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Qate teei paha noke hee, Soopara name, anai isanate niike iihorakoi oonihe nii qaatemi ana bosata tuuma qesamane name aipo biireqanoke iihakoi.
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Hiiremi Dzesui qahurata hiireta, Abi teei bose aubotare boohiqa mainake mooraqu noi bamu Ohongaho pobi quba isanataqu, bamu!
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.