Lucas 6

PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Dzuma teeta Dzesuma nokoi uiti dzoo bisata tuusuhiqi tumakhameto nokoi mee qesa oke rumuto botoma kurutete muunota.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Muunomi Pariseo qesai oke moohimi nokohota qanganatemi nokoi hee, Baura oonomake dzumata eetaqui qaganomanita oke naane quba eete?
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Hiiremi Dzesui noko pobi hiireta, Eehe, Tabiti qesamane nomema nokoho ttidza saa eetemi noi eetetake nike te isaite qupadzomoraidzarani kaqa.
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 Oi noi Ohongaho parai nagata peiteqi dzobadzoba Ohongaho dzagata mooto qaata oke abike qaga hiire qaami dzube abi keke oke muuna qaatanihe Tabiti patta qaganoma oke aima muunaqi paha qesamane nome moitemi muunata.
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 Hiireqi Dzesu nokoke hee, Oonita ana naamae Abiho Isaki ooraiqi oho qesa dzumaho maikhatanita noo oke qaato.
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Qate paha dzuma teeta Dzesui sinabidza guhuta peiteqi sohoroqi abi banaiteta. Banaitemi abi boto atimanoma teei ota oota.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Oomi Pariseo ma qetaqeta abi nokoi hee, Dzesui abi oke dzumarata qidzaitaquko noke noota mootakoiqi hiireqi noke nese taate mooqota.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Oonihe nokoho iiha ma dzoobizake noi ao qupadzomaqi abi boto atimanomake hee, Nii qoridze bisa qaputa qoobare.
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Oke hiimi noi qoro qoorota. Qooromi Dzesui nokoke hee, Maqa, ana nikeke qasa noorake hiiremi nookare. Dzumata baura qidzake eeteqi abi qidzaitaquho isaki oorai, eo quba qangake eete abike teetaqu?
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Oke hiireqi nokoke asabiremi nokoi nooama naatemi noi abi oke hee, Boto niime tataitare. Oke hiimi qusubaitemi botoi pobirateta.
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Pobiratemi nokoho dzauba peitemi noko qesa pobipobi hiireqi hee, Dzesuke ikanomake eetaqu oiqi hiireta.
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Bodza oho neta Dzesui torota peitemi qupi sooromi noi Ohongaho torota pupu hiire qaami iihai mootota.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Iihai mootomi noi tumakhametoho kira hiireqi nokohota tuerebeke asateqi ipita nokoke paha Qaru Abi hiireta.
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 Dzapa nokohoi Siimo, apeke noi paha Peetoro hiireta, ma noma noho Attereo, ma Dzakopo, ma Dzohane, ma Piripo,
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 ma Battoromeo, ma Matteo, ma Ttoma, ma Arapeoho khata Dzakopo, ma Romake qirutomaquho dzaodzaonoma, dzapa noho paha Siimo, ma Dzakopoho khata Dzuta,
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 ma Dzuta Khariotta nena apei Dzesuke geema mootota, nokoqaho dzapake Dzesu hiireta.
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 Hiire qaateqi Dzesui hapata gaibaqi katata roroko biiremi tumakhameto qesa, ma paha Dzerusaremu abi ma Dzutea abi ma besa neta Tiro ma Sitona nagapa abi, kitu minai baata.
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 Nokoi noho noo nooka quba baata ma qesai sama rikerike noho torota saridza quba baata. Baami noi nokoho quba baura eeteta paha songenanomake qidzaiteta.
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 Oi abi qidzaitaquho beedzae noho torota ttuunomai oomi abi samanenipamui noke qegoroqi hesatare bedzabedza eetemi noi nokoke gama qidzaiteta.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 Obeteqi noi tumakhameto nome nese taate pobi hiireta,
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 Qesa ma nikei poiqa ttidza saa eetorai nike iisunoma naatakoita eto tti ma sori hiibaino.
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 Qate qesa ma nikei Abiho Isaki anaho dzapata atimami abi qesai nikeho ibo eete dzapa nikeho qanga hiireqa qore hiire iihami tuumakoi oonihe nikeho isaki bagenoma naatakoi.
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 Oke erake qupadzomare, too abike uimane neimanei oonoma eete qaataho qesa nikeke eetakoihe oho quba ipi ma ari nikeme minanipamuke qusuta saridzakoita heme oonomai biranahimake ao qaki ma naki eetare.
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 Oonihe meupu minanoma nikei ipi ma habara nikeme ao saridze qaate. Oonita iisu minanoma nikeho isaki bamu naatemi idze, nikeho ttidza uhubakoi.
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 Qesa ma nikei poike qaki ma nakita ooraihe, dzasa! Nike ipita tti ma ttaka minanipamu hiibakoi.
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 Qate qesa ma nikeho dzapake abi samane nookami bagenoma naatoraihe idzi! oi quba attinomanipamu; uimane neimane oho qesa agobake too abi oberaho dzapa nookami bagenoma naate qaatahe, qanganipamu!
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 Qate ana noorake hiiremi nookare! Ibo nikemeho quba dzasa eetare. Nikeke bisi naatorai nokoke kokora eetare.
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 — ausente —
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 — ausente —
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 Nikeho torota quba teeho qasa hiiremi moitare. Moiteqa eto oho ipi quba hiibaino.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 Nike dza eetemi abi nokoi nikeke ikanoma eetaqu oho isakita nike paha nokoke eetare.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 Qate qesai nikeho kokora eetemi nike oho ipike nokoqaho kokora eetaquko oho mee kaqani? Bamu, oi ttoka abiho kokora isaki keneni.
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 Oi erake eete oorai. Teei niike kokora eetemi oho habarake nii noke keke kokora eetaquko Ohongai oho quba niike dzoobe hiibaqu mae? Bamu, oi raaba abiho teteni.
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 Ma abi teei niike quba moitemi niiho tinau noho torota ooraimi nii abi ooqake keke quba moitemi noho tinau niiho torota ooraquko abi sinabidzaho sasana oorai noi oke moohimi oi ikanomake eete noho dzebidzebi naataqu. Bamu oi pisinisi abi nokomae keke qesa hoobiroraiho teteni.
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Oho quba nike ibo nikemeho quba dzasa eete kokora eetemi nikeho torota quba teeke tinauta aimare hiiremi eto oho iiha ma dzoobidza eetainohe oho tinau aimare. Oke eetemi Ohongai oho ipi ma habara minamina nikehoke hiibakoi. Oi teeho bahe dzoobe hiibaamaho abi ma abi basesanoma nokoho quba Ohongai ohonga naatoraita nike oho tete suimami nikeke Ohongaho khametonipamu ooniqi hiibakoi.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 Ohongai gimuba hemenomanita nike oho qesa gimuba hemenoma naatare.
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 Dzesui hee, Nikei abike qomaqoma hiibaama naatemi bamu nikeho qomaqoma hiibaqu. Nikei qore ma geema hiibaama naatemi bamu nikeho qoro ma geema hiibaquhe nike abiho kahosa qaatemi oho qesa nikehoke qaatakoi.
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Nike baruna heenata moitemi oho ipike nikeke hee ma heeta isakiamake moitemi una biidzakoi. Oi teeho bahe qupa niimeho isakita moitemi oho isakita paha niike moitakoi.
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Oke hiireqi Dzesu paha qahurata nokoke noorake pobi hiireta, Nese khabanomai nese qupike teteta dzeimami ikanoma naataqu bahe nopo esese koseta taatakoi.
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Hiireqi Dzesui paha hee, Banaita teei tumakhata nome tete banaitemi noi ao mai nome qorobidzaquho tete ooraamanihe tumakhameto kebanoqake baura oke mai eete soubireqake maiho isakita peitaqu kaqani.
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 Hiireqi noi qahurata hee, Niiho neseta pasenaho bittaku teei ooraimi ikanomake eete nii oho ruume naate temu nimeho neseta miriququ mooqa aimaqu?
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Bittaku oi niiho neseta ooraimi nii oho ruumeke hee, Dzaira name nii qaatemi ana kahosaho miriququ niiho nesena ooraike aimare, oke hiiremi isanataqu mae? Oonita quseripo niimeke qaasuhiqake bosata pasenaho bittaku niimaeho neseta oorai oke hiumake eeteqa moo isanatemi miriququ temu niimeho nesena ooraike nii aimami bamu ooqata obera naataqu. Qahura oke qupadzomare!
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 Hiireqi Dzesui paha hee, Ee qidzai te mee qanga goomoraidzara oho qesa ee qangai teqaha mee qidzake goomoraidzara.
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 Oi abi teei ee mee teeke moo qupadzomaqi ee oho dzapa hiibakoi. Tukunita bamu kharuba aimaqu ma ttidzadzata oottoke saridzaama oke qupadzomare.
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 Ma abi teeho qupana oorai oi ao too nohota biranatakoi. Oi abi qangaho qupata noo hee eete oorai oi ao noho toota biranatakoi oho qesa abi qidzaho qupa iisuta meupu qidzai oorai oi paha too nohota paana naatakoi oiqi hiireta.
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 Dzesui paha erake hiireta, Nike isanate anake hee, Ohonga Sooparaniqi hiiroraihe naamae hiirorai noo oke nike naane quba qusubaitaama naatorai?
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 Nookare, teei naho torota baa noo nookaqi qusubaitorai noi quba apeho isaki oke ana poike nike banaitakoi.
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 Oi teei naga gootare hiireqi ttoka toqomaqi manoqo suunipamuta khoobake paanaite ota sohoro simetti bittite oma mooto peite soubiremi tatanga naateta abi oi oho isaki ooni. Oi quu taatemi oba sooroqi naga tatanga oke bitta minake eeteta oi teeho bahe naga bageke eete goototaho isaki.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 Qate teei naho noo tomama nooka arabirorai noi abi sepeke naga ttoka heeqata gootomi oba sooro naga teetemi bamu naatetaho isaki. Oonihe abi oho rubenga minanipamu, oke qupadzomare. Oiqi hiireta.
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.