Lucas 5
PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI
1 Qate qupi teeta Dzesui Genesarette oba ttuho patisigita qooro sinabidza hiimi abi nooka quba beedzae eete noke qahiqahi eeteta.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Qahiqahi eetemi noi moomi sisima eseri oba samaqata suutomi oota. Oonihe oho khaa apiapi mainata tuumaqi dzupu nokome akobohimi sisimai habanake oota.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Qate Siimoi sisima teeho maikhata oomi Dzesui ota peiteqi Peetoroi oke gattiqa dzoobire qeemareiqi hiireta. Hiiremi qusubaitemi noi sisimata habese abike sererahuke sinabidza banaiteta.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Banaite qaaramuti qaateqi noi Siimoke hee, Sisima oke dzoobire qausuta biranate khaa quba dzupu mootare.
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Hiiremi Siimoi hiireta, Bosa qobaqoba name, nanai qupi saubapota dzupu mooto qaimi teqahama naate. Oonihe niiho too quba ana paha isanate dzupu mootakoi.
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Oke hiire moosohimi khaa samanenipamui agomaqi dzupuke uhutare eeteta.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Eetemi noko hairiamake qesamane nokome sisima temuna oota nokoke boto sabiri eetemi baaqi hoobire khaa aima sisimanaitemi idze! Sisima suqobidzare eeteta.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Eetemi Siimo Peetoro mooqi Dzesuho khooba qupadzomaqi oko toro nohota taateqi noke pobi hiireta, Maqa anai abi qanganita nii anake qaate papatare.
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Oiqi hiireta oi teeho quba bahe khaa quba mina aimaqi nokoi gama pairuru eeteqi noi oke hiireta.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Oi Siimo keke bahe Dzebeteoho khameto Dzakopo ma Dzohane nopoi noma gama bauraho ttaiqanita Dzesui Siimo ma nokoke hee, Nike poike sohoroqi abi eehahaho apiapi naatorakoita eto atti eetaino oiqi hiireta.
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Oonita nokoi sisima oke pobiteqi unaunata biranateqi baura oke gama pekha eeteqi Dzesuke iihata.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Qate Dzesui nagapa teeta oomi abi pottomunoma teei noke mooqi gaipori kotoroqi dzauri hiireta, Soopara name, nii oho dza eete isanate anake qidzaitakoi.
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Hiiremi noi boto dzoobire hesateqi noke pobi hiireta, Oore ana oho dza eete oonita ao qidzanatare.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Oke hiimi pottomu oi ao agimata. Agimami Dzesui hee, Eto abi teeqake oho pobi hiibainohe Mosei hu noota hiiretaho isakita nii tuuma sama niihoi qidzanate oho kiridzake nii biirita qeeremi ota khooba paana naatakoi.
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Hiiremi noi tuumatanihe baura oho pobi oi ao haba gegebetemi abi quba mina Dzesuho noo nooka quba ma sama qidzanata quba noho torota ttutturateta.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Ttutturatemi oi noke suqobiremi noi seike haba habanata pupu hiibare tuumata.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Qate bodza teeta Pariseo ma hu nooho maimane nokoi baaqi tuputa habese oomi Garirea habaho nagapa abi samane totaqi ma totaqita baami oho qesa Dzutea haba ma Dzerusaremu abi nokoi gama Dzesuho torota ttutturatemi noi nokoke tete banaitota.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Qate noho torota abike qidzaitaquho isaki meenipamu oota. Oke hiireqi qesai abi sarosaronoma teeke dzarima aima baaqi noke dzesuho dzagata mootareiqi qeemata.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Oonihe abi pui siire oomi bitta eeteqi noko naga heeho biriki gee takomaqi abi oke dzarimama gama dzoobire qurateqi Dzesuho dzagata mootota.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Mootomi Dzesu moomi abi nokoho ai tatauma oonomai oomi noi hiireta, Abiqa, kahosa niihoke ana ao dzamute.
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Oke hiiremi Pariseo ma qetaqeta abi nokoi qesa gunugunu hiireqi hee, Ohonga teenai abiho kahosa dzamutaquho isaki oorai. Oonihe noo qaganoma erake hiire oi abi apeni?
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Ooiqi hiimi Dzesu moohimi abi gunugunu hiiremi noi noko pobi hiireta, Nike naane quba iiha ma dzoobidza oonomake eetorai?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Anai abi erake hee, Niiho kahosa ao dzamute oiqi hiiremi nikehota bamenoma naate mae? Oonita anai hee, Abi nii qoridzeqa qooro tuumare oke hiiremi nikehota oho qesa bamenoma naataqu kaqa?
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Oonihe Abiho Isaki anai maikhata ooraiqi ttokata kahosa dzamutaquho tete ooraike nikemae qupadzoma qubake ana poiqa nikeho pengata abi sarosaronoma noo oke hiibakoi. Hiireqi noi abi oke hee, Nii ao qoridze dzarima niimeke aima nagapa tuumare.
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Oke hiimi noi hairiamake nokoho neseta qoridzeqi dzarima nome meeqota oke aima Ohongaho hasa hiireqi nagapa tuumata.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Tuumami noko hasaqu eetemi atti noko suqobiremi Ohongaho subesube hiireta. Nokoi hee, Idze, poike quba nese agiagike moori! Oiqi hiireta.
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Qateqa ipita Dzesui teeta tuumaqi moomi ttagetti apiapi tee, dzapa noho Rebi (Matteo) noi oho qohareta habese oomi noi noke hee, Baa anake iihare.
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Oke hiiremi noi qoridze baura oke ao gaubireqi noke iihata.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Iihaqi noi bodza mootoqi naga nometa Dzesuho quba patta ma kabira minanipamuke mootoqi ttagetti apiapi qesa ma abi maina paina nokoi Rebima gama ota habese muunota.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Muunomi Pariseo ma qetaqeta abi qesai Dzesuho tumakhameto nookami qanganatemi hee, Nike ikaqi hiireqi ttagetti apiapi ma kahosa oonomaho abima gama oba ma patta muuhibi?
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Hiiremi Dzesui nokoho noo ipi hiireta, Ttottaho quba hiirorai oi sama rikerikenoma bahe khettedzanomai hiirorai.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Oonita anai abi rike ma pobike bahe kahosanomake qupa burisi eetare hiire baaqorai.
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Hiiremi nokoi noke hee, Dzohane sobasobaho mai noi hiiremi noho tumakhametoi bodza samaneke hutingi naate pupu baura eetorai ma teena oke paha Pariseo ma nanaho tumakhameto eetorai.
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Qate tumakhameto niihoi tete oke ruume naateqi oba ma pattaho qausunomani.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Qate meenipamuke ipita apu oke nokoho bisata karabetemake bodza ota nokoi hutingiho tete gesina naatakoi. Oiqi hiireqi noi ipita baatarotaho qahurake hiireta.
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Ma noi tete agoba ma usaqeho qahura noo teeke nokoho quba hiireta. Hee, Abi teei sasa nome usari eeteqa bamu ttoba koko usaqe teeke aima sasa qosana nometa hiboto isanataqu. Oke eetaquko usaqe oi agobahoma qesa dzaira eetaama naatemi oho pui paha mina naatakoi.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Oho qesa abi teei bai oba usaqe korabeteqa bamu oke nuupu agobata uqumami isanataqu. Ota uqumaquko bai oba oi qausu qohaba perebaqi nuupuma gama bamu naatakoi.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 — ausente —
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 — ausente —
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.