Lucas 22

PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ingonaho dzuma mina, bodza oonomata Dzuta abi te dzobadzoba qura huitanoma muunoraidzara.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Oonita Ingonaho dzuma oke bohimi dzube abi ma qetaqeta abi nokoi Dzesuho gunu ma naru hiireqi abi tupuho attike eeteqi tete qiri eete saridzaama naateta.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Oonihe bodza ooqata Saatai tuerebehota teeke qaatutu biireta, dzapa noho Dzuta Khariottaho nena.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Oho qubake noi Dzesuke geema mootareiqi dzube abi mimi ma pirittani mimiho torota biranate nokoma noo hiireta.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Nokoi noho noo nookami nokoho qupa tukubami nokoi noke oho ttuma moitareiqi naru hiireta.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Oho quba Dzutai noo oke tatangaiteqi garubaho amata Dzesuke ikanoma eete geema mootarota tete qiri eeteta.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Oonita ingona dzumata nokoi sipisipi khata dzuubete roibetarota bodza naateta.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Naatemi Dzesui Peetoro ma Dzohane dzoobireqi hee, Nipe tuumaqa ingonaho patta roibeteqa napa ttaike dzuma oke eetare.
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Hiiremi nopoi hee, Oke ika neta roibetaquiqi hiireta.
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Hiiremi noi hee, Nookare, nipe nagapa qiba pou minata dzubapihiqa abi oba mangi aimanoma teeke ota saridzakoi. Oonita noi naga apeta peitaqu oke mooqa paha nipemae peitare.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Peiteqa naga oho mai khata pobi hiireqa hee, Banaita napahoi hee, Ana tumakhameto namema ingona dzumaho pattake suruho apeta muunaquiqi hiire ooqake hiibare.
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Hiiremi abi oi nike suruho heena mina roibetemi ooraike nipe banaitemi ota dzumaho roiroi eetare.
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Hiiremi nopo tuumaqi moomi Dzesu hiiretaho isakiqake saridzeqi ota urai eeteta.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Urai eetomi Dzesu baaqi tumakhametoma nokomae ooqata tirere eete qidzanateta.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Qidzanatoqi noi noko pobi hiireta, Anai bame mina saridzare boobihe, oke saridzaamake bosata nikema ttaike dzumaho patta muuna quba dza minanipamuke eetoraita qupadzomare.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Eraio tete usaqeho qaamodzamodza musaqi oonita erake anama napa gama muuhiqa bamu paha qaamodzamodza qupadzomaquhe Ohongaho pobi ao mee naatake boohibiqi qupadzomakoi.
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Oke hiireqi noi khooru oke aimaqi agoago hiire qaateqi noko pobi hiireta, Erake aima nikeme quba pattabetare.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Ana hiibi, Ohongaho pobi aoke napaho irita qeehibita eka mee eraho oba ana bamu paha qaamodzamodzaho isakita muunaquhe erai oho musaqi oni.
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 — ausente —
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 — ausente —
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Oonihe Iidze, nikehota teei naho qohareta ttaike boto dzoobire patta muunorai noi anake geema moosobi.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Abiho Isaki anai name isanate heme moorakoi oke geeta qeetemi tatanga naate ooraihe, abi apeho boto qubake ana ota biranataqu nohota bamenoma naatakoi.
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Hiiremi tumakhameto nokoi noo oho quba qiri eeteqi hee, Napahota apei oonoma eetake boobi?
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Oonihe noko noo oke qaateqi nokomaehota apei abi mina naatarota oho noo baurake eeteta.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Eetemi Dzesui noko pobi hiireta, Ttokata abi qibai meenipamuke abi sooparaho dzapa pobita soropurunoma naatemi nokoho pesuna oorai oke ikaqi hiibaqu, bamu.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Oonihe nikehota oho tete ooraidzara. Teei mina naatareiqa qupa gaibanomata oorare, ma apei soopara naatareiqa isanate qesaho tuhotuho naatorare.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Oi nike ttokaho pomake moohimi abi minai te qesake tuhororaidzaranihe noomae qidzanasuhimi qesai noho kokora eetorai. Oonihe nike naho teteke moohimi anai tuhotuhoho isakita oorai.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Oke hiire qaateqi Dzesu nokoke ttapuitareiqi hee, kaipo ma qangareba samane napake suqobire baaoraihe nike ana qaataama ma peperataamani.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 — ausente —
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 — ausente —
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Hiireqi noi Peetoroke dzaga bobotoqi ttokaho dzapa nohota hiireqi hee, O Siimo, Saatai ao nii benateqi eringa mutuho isakita niike kurutete huitemi nii nookorai mae?
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Oonihe eto niiho ai tatauma goono naatainoiqi anai niike puputa too teetorai. Oonita nii dzogetoma qori paha pobirateqanoke oho qesa qesamane niimeke too teetorare.
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Hiiremi noi roqobeteqi hee, Soopara name nookare. Anai niima nakamae sutasutata tuumaquni mae baataquni mae ikanomake eetaqu, teena oke naho qupa hiirorai.
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Hiiremi Dzesu misi teteqi hee, O Peetoro, qupi sooreta nee ungapa noo hiibaamake nii anake hee, Noke ana ruumeniqi hiire hiireke tuumami ao tapari naatakoi. Oke ana bamu nii ikotetaqu.
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Dzesu noko pobi hiireta, Tumakhameto, ana nike qaru dzoobireqi asi ma ttuma sengi ma oho sasa quba oonomaho amake dzoobiremi nikeho quba teeqai isanataama naateta mae? Hiiremi nokoi hee, Bamu oi gama isanateta.
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Hiiremi noi hee, Qate poiqa ana nike paha tete erake pobi hiire, Teeho asi ma ttuma sengi ooraimake aimare. Ma teeho qaa dzube ooraama naatemi noi isanate ttoba teeke ttuma quba mootomi biranatemi oke qaa dzube quba mootoqa aimare.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Ma oi teeho quba bahe qetaqeta teei nahoke hiireqi hee, Abi nookami noi koiri kairiho nenaniqi hiireta qetaqeta oi eto sapara naatainohe meeho tomidzabari naatare.
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Oke hiiremi nokoi hee, Soopara naname, napahota qaa dzube eseri oi oorai. Hiimi hee, Ao isanatorai.
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Hiireqi noko gama ota tta eeteqi Dzesui poma nomeke iihaqi tora Oribata tuumami tumakhameto noke iihata.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Oonita nokome mee qaata tekata biranateqi noi noko pobi hiireta, Nike angita dzuubainoho quba pupu hiiroqa oorare.
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Oke hiireqi Dzesui gattiqa qaheubaqi pomai kotoroqi nomae pupu hiireta.
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 Hee, O mai name, Ima ma bago ana qurataqu oke nii aima sigita biidzareiqa ana ao oho totohota hiibarorihe bamu, nii hiiroraiho isaki keke biranatare.
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Hiiremi qusuho angero teei baaqi noke tatanga moiteta.
43 — ausente —
44 Oonita qupa bame minanipamu noke suqobiremi noi ipibire pupu hiiromi bere nohoi dzuuho isaki noho irita sooroqi kohukohuma ttokata taateta.
44 — ausente —
45 Taatemi noi pupu hiire ootati qori tumakhametoho neta biranate moomi nokoho qupa bame minanipamui ao noko suqobiremi meeta.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Meehimi noi noko tukutoqi hiireta, Maqoe, naane meera baurake eetorai? Nike eto quba teeho kabira naataino hiireqi pupu hiirorare.
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Oke Dzesui hiihiimi idze, aoke abi hohoi baahuqi nokoho teei baaqi Dzesu kanabohiqi toone eeteta. Oonihe abi oi ape bahe tumakhata tee, oi Dzuta Khariottaho nena ooni.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Oke eetemi Dzesui noke hee, Dzuta meeke nii Abiho Isaki anake kanabohiqi geema moote mae?
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Hiiremi qaa biranatarota oke tumakhameto qesai mooqi hiireta, Soopara nanai qaa dzubenomanita nanai eetaqu mae?
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Oonihe noi noo ipi hiibaamake tee, oi Peetoro, noi aoke dzube abi minaho kokora abike toma pobi nena oke dzooto qagaumata.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Oho qubake Dzesui qaa abi hee, Nike qaatemi ana bosa erake eetare. Oke hiireqi kokora abiho toma hesatemi agimata.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Agimami dzube abi mimi ma Dzuta abiho bosa qobaqoba ma Pirittani qesa nokoi Dzesuho dzagata baaqi sudzabeteta.
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Anai qupi samaneke nikema biirita baura eete baaoraimi nike teqaha ota anake hesatara. Oonihe poiqai qupiho bodza ma pobi oonita nike eetareiqa eetakoi.
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Oke hiiremi noko Dzesuke aimaqi dzeima zube abiho nagata tuumami Peetoroi ipitoto baata.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Oonita noko dzube abi minaho naga patita biranate dzapa eeteqi eepa qeere oohoro agimota. Agimami Peetoroi baaqi oho qesa nokoma oohorota.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Oonihe noi eepa dzadzaho neta oohoro oomi kokora atapa teei noke nese taate mooqi hee, Maa, abirai suma nopome qaabi.
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Hiiremi noi atapa oho noo bai hiireta, Baamu noke ana ruume.
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Hiiremi gattiqa ipita abi teei paha noke mooqi hee, Maqoe, nii nokohota tee oni. Hiiremi Peetoroi hee, Abiqa anai bamu.
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Oke hiiremi paha hauba teei bamu naatemi abi paha teei qahiqahike hiireta, Moomi abirai Garireaho abi oonita meenipamu noi Dzesuma karaho nenani.
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Hiiremi Peetoroi abi oke hee, Nii hiire oke ana hou.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Hiiremi Dzesu burusi eete Peetoroke nesema asabiremi noi qupadzomata. Noi hee, Idze, Sooparai anake hee, Nee noo hiibaamake nii anaho bai hiire hiireke tuumami tapari naatakoiqi hiirori oi ao mee naate.
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Oke hiireqi noi tta eetemi noho baruna masubatemi tti minake hiireta.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Qate pirittani ma karai quseripo naateqi Dzesuho nese sengibeteqi qoma dzubobireqi teeteta.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 — ausente —
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 — ausente —
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Qate iihai mootomi dzube abi ma qeteqeta abi mimiho sinasina tupui qopa nokometa ttutturate hiiremi Dzesuke ota dzeima baata.
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 Baami noko noke hee, Nii Kiristu oni mae bamu, oke nana pobi hiibare.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Hiiremi Dzesui hee, Ana hiiremi qidzoke nookaqu. Ma ana paha noo nameke hiiremi qidzoke nikehota meenoma naataqu.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Oonihe poo teena erake ana hiire. Ao bodza dzamonatemi nikei Abiho Isaki anake moomi Ohongaho poro qereta peiteqa pobi robe nohota qooro oorakoi.
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Hiiremi nokoi hee, Oke hiireqi nii hee, Anaio Ohongaho khatanipamu ooniqi hiire mae? Hiiremi noi hee, Ana oioni oke nikemae ao hiire.
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Hiiremi nokoi hee, Iaqa! Nomaeho tooi hiiremi napa nooketa naane quba paha isere tee ma tee nohoho quba roroko biidzaqu? Baamu oiqi hiireta.
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.