Lucas 1

PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 O dzoobe Tteopiro:
1 Are Theophilus,
2 Oi noo biranatota ooqata apenei nese nokomema Dzesuma gama moo qaata nokoi oho isere mootomi qeetorai.
2 Abisa hikikirum i sabuw iyab iti sawar matar matah yan hi’itin hio hinonowar i hikirum, naatu sabuw iyab iti tur isan hibow hibibinan i hio hinowar hikirum.
3 Ana poma oke nookami bagenoma naatemi paha naamae noo oho khooba korabete nookaqi ttarita qeeteqi abi mina niiho quba oho isere qeetorai.
3 Isan imih Theophilus o i gewas maiyow, ayu iti sawar himamatar isan kiruminamih anot, imih sawar no aneika anutitiy, sabuw ai babatiyih hai an abow gewas, naatu akubaitutur o isa iti a kikirum,
4 Kiristuho pobi oke nii ao tomama nookoraihe ana gee erake dzoobiremake nii oke toronaiteqi moohimi niiho qupata meenoma naataridzoni.
4 saise o boro inaso’ob sawar iti etei o hibi’obaiyi i turobe.
5 Oionita Herotei Dzutea habaho qiba naate qaataho bodzata dzube abi tee, dzapa noho Dzakharia, noi Abiaho gemu oho nenani. Ata nohoi oho qesa Aaro, dzube abiho nenanita dzapa noho Erisabe.
5 Judea wanawanan Herod bi’aiwob ana maramaim, firis wabin Zechariah i Abaijah ana kou’ay wanawanan ma firis ana bowabow bowabow, naatu aawan Elizabeth ana tufuw an i Aaron ana rara’ane na tufuw.
6 Nopoi Ohongaho pengata rike ma pobiho isakita Sooparaho hu nooho gigi ma goha samaneke qusubaite qaami nopoke iiga hiibaquho tete oorara.
6 Iti orot aawan hairi God matanamaim hai yawas i gewasin, God ana ofafar naatu ana tur etei hibosiyasiyar hibi’ufunun.
7 Oonihe Erisabe qumai qaami khameto nopohoi biranataamake qaami nopo tasu naateta.
7 Baise hairi natunatuh en hima hin hiregah hibabine, anayabin Elizabeth i a’arin.
8 Qate dzube abiho ttarike qusubaite qaami Dzakharia noomae qaheuba biirita peite dzube abiho isakita Ohongaho pengata baura oke eetarotaho bodza naateta.
8 Veya ta Jerusalem Tafaror Bar gagamin wanawanan firis ana bowabow isan matan fufur tebowabow na’atube, Zechariah ibo ana veya na tit Tafaror Bar wanawanan ana bowabow isan run.
9 Oi Sooparaho biirita isaki ura moromoronomake qeebaquho bodza oio dzube abiho pomata quba ttarinoma kekeni.
9 Firis hai binanakwaramaim eo na’atube, gem kakafiyin tafanamaim fi’ufiu afunin isan hibi’arow Zechariah wabin tit, basit na Regah ana Tafaror Bar wanawanan run.
10 — ausente —
10 Naatu Tafaror Bar wanawanan fi’ufiu Zechariah ea’afun ana veya’amaim, sabuw etei i bar ufunane hibat hiyoyoyoban.
11 — ausente —
11 Regah ana tounamatar, gem kakafiyin tainin asukwafune fi’ufiu ea’afunimaim tit irerereb bat.
12 Noke Dzakharia moo roqobeteqi oho atti minake eeteta.
12 Zechariah tounamatar tit batabat itin yan hamu iwa’an ana bir ra’at,
13 Oonihe angeroi noke erake pobi hiireta, Bamu, eto atti eetaino. Dzakharia, nii pupu hiire qaabi oho nooke Ohongai nookami ooraita ata niiho Erisabe noi niiho khata teeke dzoomakoi. Dzoomamake nii noho dzapake Dzohane hiibare.
13 baise tounamatar eo, “Zechariah men inabir! God a yoyoban nowar. O aaw Elizabeth boro yan namatar naatu nataub kek orot nayai o wabin John iniwab.
14 Oke eetemi niiho qupa qidzanatemi nii oho qaki naatemi abi paha samane nookami khataho isaki bagenoma naatakoi.
14 Nati kek orot natutufuw ana veya o ya wanawanan boro yasisir kawasa awan nakaratan, na’atube sabuw moumurih maiyow auman boro hiniyasisir,
15 Oi teeho quba bahe Sooparaho neseta khata oi abi mina naatakoi. Oi paiho asi neta Qaheuba Sumasai noke raraku biire qaarakoita noi eetoqa bai oba ma oba tatangake hesataino.
15 anayabin Regah matanamaim i boro orot gagamin ta. Iti kek wine o harew fokarih men natom, naatu God Anunin Kakafiyin boro niwanasum auman nama’ama natufuw.
16 Noi Isirae abi samaneke burisi eetemi nokoi Ohonga nokometa atimakoi.
16 I boro Israel sabuw maumurih na’in nabow hinamatabir maiye Regah hai God isan.
17 Eria sumasaho beedzaeta baura eete qaataho isakita Dzohanei biranateqi Soopara napahoi nome quba abi tupu teeke mai eetaridzoho naru agoba hiireta oke Dzohanei roibetareiqi qeemakoi. Qeemaqa hiiremi oionita abi mina ma adza nokoi gama basesa nokome qaasuhiqa rike ma pobiho nokanoka saridze qesa hongasidzakoi.
17 Naatu God ana dinab orot Elijah ana fair baib na’atube boro nab Regah aunan ni’iyon nan, kek tamahinah bairi dogoroh nikitabir hinan hinita’imon maiye; sabuw baifanasairayah dogoroh nikitabir hinan mutufor ma ana not gewasin hinab, naatu Regah ana sabuw nabobunabuna’ih.”
18 Oke angeroi hiiremi Dzakharia angero oke hee, Maqa, ata ma naka ao tasu naate ooraita nii hiibi noo oi meeni mae? Oke ana ikanomake eete qupadzomaqu?
18 Zechariah tounamatar iu, “Iti i boro mi’itube anitumatum? Anayabin ayu i ai regah, naatu aawau auman ibabine sawar.”
19 Hiiremi angero noi hee, Anai ape bahe Gabiriai Ohongaho pengata qoororai. Oionita noi hiiremi anai baaqi oho noo ao nii pobi hiire.
19 Tounamatar iya’afut eo, “Ayu i Gabriel God nanamaim abatabat, imih ayu iyafaru o airit oisan tur gewasin abai ana o a tur ao’owen,
20 Oonihe nii naho noo nookaama naateho qubake nii ao potutu naate qaamake khata dzoomaquho noo erana hiire oi meenoma naatemake nii paha noonoma naatakoi. Oiqi hiireqi qaateta.
20 baise ayu au tur men itumitum, imih o boro mena nabit, inama nanan sawar mataramih ao ana veya’amaim namatar, abisa ao’omatan nan niturobe.”
21 Oonita abi biiriho sasana oota nokoi Dzakhariaho beebe eetomi bodza kharanatemi noko hou eeteta.
21 Nati ana maramaim sabuw ufunane hima’am hai kasiy ra’at, Zechariah manin maiyow Tafaror Bar wanawanan ma’am isan.
22 Eetemi noi biranateqi nokoke agoago hiibarotanihe bitta eeteqi botoma qaseqase eetemi nokoi hee, Oo Noi biirita bakuho isakike moori ooniqi hiireta.
22 Naatu Zechariah Tafaror Barene titit ana mar, tur oisan menan bit, sabuw nati’imaim hi’itin hiso’ob ina’inan ta isan matar, naatu tur o isan menan bit umanamaim imanuman bairi hio.
23 Oonita Dzakharia noi tuhotuho baura nome kebanoke eete soubireqi burisi eete Nagapa tuumata.
23 Zechariah ana bowabow Tafaror Bar wanawanan sasawar ufunamaim matabir maiye na ana bar tit.
24 Qateqa bodza ota Erisabe noi apu naate qura eeteqi dzasidza paipu oho isakita sama nome dzukuro qaaqi eraiqi hiirota.
24 Nati ufunamaim a wan Elizabeth yan matar, sumar etei umatroun na’atube baremaim nutanub ma.
25 Idze, abi nokoi quma nahoho ngiingi ma baaba eete qaabi oke Sooparai ai siginaiteqi quba bagenoma erake naho quba paanaisubi.
25 Elizabeth eo, “Regah bounabo ibaisu au biya’ohow, orot babin matahimaim etei’imak bosair.”
26 Qate dzasidza sikisi naatemi Ohongai Angero Gabiria dzoobiremi noi Garirea habaho nagapa Nadzerette ota biranateta.
26 Elizabeth ana sumar umatroun ta’imon ana maramaim God ana tounamatar Gabriel iyafar in Galilee wanawananamaim bar merar ta wabin Nazareth imaim tit.
27 Oi ota atapa somoro usaqe, dzapa noho Maria noi Dzosepeho ata pobi oota. Qate Dzosepe noi Tabitiho gemu oho abi. Oonita Gabiria noi atapa oho toro biranateta.
27 Nati’imaim babitai ta biyan numin Joseph, aiwob orot David ana agir ta i ana rum hiomatan ma’ama biyan tit, babitai wabin Mary.
28 Biranateqi noi hee, Dzoobe mina, qeseba atapa, Sooparai ao niima nipemae oorai.
28 Tounamatar na babitai biyan tit eo, “Tufuw isa nama! Regah o isa i yan ebaib kwanekwan, naatu baigegewasin o ebit.”
29 Oiqi hiiremi nookaqi roqobeteta. Noi hee, Noo eranomake hiire oho tete ikanoma?
29 Mary iti tur nonowar ana veya biyababan na’atube bai naatu ana kasiy ra’at iti merarayow ana’an isan.
30 Hiiremi angeroi noke hee, Maria, Ohongai niiho nookami bagenomanita nii etoqa attike eetaino, bamu.
30 Baise tounamatar eo “Mary, men inabirumih, anayabin God o isa ebiyasisir gagamin maiyow.
31 Oonita nookao, nii qura eete khata dzoomakoi oonihe noho dzapake Dzesu, oi Ingona Mai, oke hiibakoi.
31 O boro ya namatar inatoub kek orot inayai, naatu wabin Jesu iniwab.
32 Noho dzapai peitanipamuke eetemi nokoi noke hee, Ohonga qusunanipamuho khataniqi hiibakoi. Oi Ohonga Sooparai hiiremi noi Tabiti uumi nomeho poro qereta qoobakoi.
32 I boro orot gagamin naatu God auyomtoro’ot Natun narouw nao, naatu Regah God boro aiwob nitin, marasika ana’agir David bitin na’atube.
33 Ota qooroqa noi Dzakopoho eemane khametoke soopara eetorakoi, oonihe poro qere nohoho isaki agoba qaaqa baamu bamu naataqu.
33 Naatu Jacob ana rara’ane i boro ni’aiwob wanatowan, naatu ana aiwob i boro nama wanatowan, wanatowan ana yomanin en.”
34 Hiiremi Mariai angero erake pobi hiireta, Anai apu naataamake ooraita tete ikanomake eete biranataqu?
34 Mary tounamatar isan eo, “Ayu i biyau numin. Iti i boro mi’itube namatar?”
35 Hiiremi oho ipike angeroi hee, Ohonganipamuho beedzae oi Qaheuba Sumasa nohoi niiho irita qeemaqa niita takitotakoi. Oonita khata nii dzoomaqu noke hee, Qaheubana, Ohongaho Khatanipamu ooniqi hiibakoi.
35 Tounamatar iya’afut eo, “Anun kakafiyin boro niwani, naatu God ana fair boro natarsumi, imih iti kek Kakafiyin natutufuw i boro God Natun hinarouw hinao.
36 Noo oi keke bahe, Erisabe pai totaqi niihoi tasu naate oorai oonita abi noke qumaiqi hiiroraihe noi ao dzasidza sikisiho isakita qura eete oorai.
36 Naatu o tura Elizabeth sabuw a’arin hirouw hio baise boun babine tafan yan matar ana sumar umatroun ta’imon sawar.
37 Oi Ohongai noo tee ma teeke hiireqa bamu bitta eetaqu.
37 Anayabin God isan sawar etei’imak i men ta fokarinamih.”
38 Oke hiiremi Maria erake hiireta, Oionita nii hiiremi ooraiho isaki biranatare. Oi ana aoke Soopara nameho tuhotuho atapa naate oorai. Hiimi angero papateta.
38 Mary eo, “Ayu i Regah ana akir wairafin, abis isou kuo na’atube namatar.” Naatu tounamatar Mary itumar tit.
39 Oonita bodza eetemi Maria qoridze ao hairiamake Dzuteaho tora ma habata tuumata.
39 Nati ana veya’amaim, Mary matan kabiy bobuna ra’iy yen in Judah wanawananamaim oyaw na’atune bar merar gagamin ta imaim tit,
40 Tuumaqi noi Dzakhariaho nagata peiteqi Erisabe saridze dzoobe hiire kanabeteta.
40 Zechariah ana bar wanawanan run Elizabeth ana merar yi. Mary Elizabeth ana merar eyiy|alt="Mary greeting Elizabeth" src="CN01609b.tif" size="col" loc="Luk 1.40" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.40"
41 — ausente —
41 Elizabeth Mary ana merarayow nonowar ana maramaim, yan wanawanan kek inu’in ia’ayob, nati’imaim Anun Kakafiyin Elizabeth iwan
42 — ausente —
42 fanan aumetawat eo, “God ana baigegewasin o ebit baibin etei tafahimaim, naatu ya wanawanan a ub auman God ebigegewasin!
43 Oonita Soopara qidza nameho pai gotta niike ana moohimi ikanomake eete nii naho torota baabe?
43 Aisim sawar gagamin na’in iti na’atube isou matar, au Regah hinah na ebinanawanu?
44 Nii nookao, nii ana dzoobe hiiremi naho tomata taasuhimi khata naho asita oorai noi ao dzooto kotoroqi qakiqaki eete.
44 O a merarayow anonowar ana mar, kek yau wanawanan inu’in yasisir auman ia’ayob.
45 Oonita Sooparaho nooi niiho torota biranateta noo oi meenoma naatakoita nii nookaqi ao hiisi eetetaho qubake nii agoagonomani.
45 O a baitumatumamaim baigegewasin ibai, God eo’omatani boro nan turobe namatar!”
46 Oiqi hiiremi Mariai eraiqi hiireta, Uububuu! Naho qupa khatai Sooparaho hasa hiire.
46 Mary eo,
47 Ohonga ingona mai name, naho gisi niiho nookami subesubenomani.
47 Naatu yau wanawanan yasisir awan karatan,
48 Oi teeho bahe tuhotuho atapa niiho anai qonotai ootanihe nii naho qupadzomami poiqa abi minarai naho pobi erake nookaqi anake agoagonomaniqi hiirorakoi.
48 Anayabin i ana akir wairafin wabin men gagamin baise nuh, imih boun ebubusuruf sabuw etei boro ayu baigegewasinayan hinarouw hinao.
49 Oi abi moohimi Beedzaeho Maikhatai quba bagenoma naho quba eetemi ooraita dzapa niihoi qaheubana bagenomani!
49 Anayabin sawar gagamih God Fairin ayu isou sinaf.
50 Apene ma apenei niike ququimorai abi oohomaho dzasake nii eetorakoi.
50 I ana kabeber i aunan etuwatuw, sabuw hitufuw tema’am,
51 Qate boto tatanga niihoi ao abi sama qusubanomaho qupake rasikiitorakoi.
51 God umanamaim sawar fairih sinaf,
52 Abi bise ma baisenomake nii poro qereta hotou biireqi qupa gaibanomake oho tekata mootorainomani.
52 Aiwob fairih hai ura ma’ama’amaim bow yara’iyih,
53 Meupunomake nii seebeta dzoobireqi abi habanaho iisuta quba qidza mooto peitorai.
53 Sabuw aa himomorob, sawar gewasihimaim ituwih,
54 — ausente —
54 Ana omatanen ata a’agir eo’omatanih i kaif,
55 — ausente —
55 Abraham nuh kakabibir na’atube,
56 Oonita dzasidza tapariho isakita Mariai Erisabema nopomae naga teenata oota. Qate Erisabeho dzasidza ao naini naatemi oionita Maria burisi eete nagapa nome tuumata.
56 Mary sumar etei tounu na’atube Elizabeth hairi hima, imaibo matabir maiye na ana bar tit.
57 Oi teeho bahe Erisabei khata dzoomarotaho bodza naatemi noi bosa khata dzoomami tuumata.
57 Elizabeth ana toub isan veya na tit, naatu toub ana kek orot yai.
58 Oonita Erisabe ma Dzakhariaho dzuu koko ma qesamane nokohoi khata biranatetaho pobi nookaqi ao ttutturateqi Erisabeke hoobire Sooparaho dzapa qiraiteqi hee, Dzoobe! Eranomaho isakita Sooparaho qupa kokora biranatemi mooraiqi hiireta.
58 Tain tuwan naatu ana ofonah, God ana baigegewasin gagamin na’in Elizabeth bitin ana tur hinowar hina ana merar hiyi bairi hiyasisir.
59 Qate qupi qeth naatemi noko khatake sama koko geebanomaitare baata. Baaqi maiho dzapa qusubaitare hiireqi khatake Dzakharia hiibare eeteta.
59 Naatu fur ta’imon ufunamaim, kek ana’ar mo’on afuwin wabin baiwabin isan tain tuwan etei hina. Tain tuwan hikokok kek wabin i boro Zechariah, tamah wabinamaim hitiwabimih hio,
60 Oonihe pai bai hiireqi hee, Baamu, noke Dzohane hiibakoi.
60 baise hinah eo, “En! Kek wabin i boro John taniwab.”
61 Hiiremi nokoi paike hee, Qate niimaeho quni ma manita dzaapa oonomai ooraidzaranita ikanoma?
61 Sabuw hio, “O taituwa wabih men ta nati na’atube ema’ama boro kek wabin nati taniwab.”
62 Oiqi hiireqi mai dzapa apeke mootareiqi noke toone eeteta.
62 Basit umahimaim kek tamah isan himan wabin menatan kokok baiwabin isan hibatiy.
63 Toone eetemi mai gee quba hiireqi ota qeeteta. Hee, dzapa nohoio Dzohane. Oke qeetemi noko gama roqobeteta.
63 Zechariah eo fef hibai hina hitin imaim kirum eo, “Kek wabin i John.” Sabuw etei hifofofor men kafaita.
64 Roqobetemi Dzakhariaho too saqobami eteete ao adzahaha naatemi noi Ohongaho hasa hiireta.
64 Nati ana veya’amaim Zechariah menan bit ma’am menan kerer busuruf tur eo, God bora’ara’ah.
65 Hiiremi Dzutea habaho tora totaqi ma totaqita abi nokoke rome biire qaata qeena ma baana nokoi oho noo ma pobi gama hiire nooka pobitemi atti nokoke suqobireta.
65 Taintuwan etei awah hae’e hai baifofofor ra’at, baise abisa himamatar ana tur tasasar tit tafaram Judea wanawanan sabuw etei hinowar.
66 Oi apene oho noo nookata nokoi atti ququimaqi hee, Khata erai ikanoma naataqu? Hiireta oi teeho bahe Sooparaho beedzae ao noho irita dzuubata.
66 Sabuw etei iti sawar matar ana tur hinonowar isan hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti kek narara’at ana itinin i boro mi’itube?” Anayabin Regah uman i iti kek biyanamaim ma’am.
67 Qate Qaheuba Sumasai Dzohaneho mai Dzakharia noke raraku biiremi noi too abiho isakita hiireqi hee,
67 John tamah Zechariah Anun Kakafiyin targabuw, God ana ewamaim tabor eo.
68 Isirae abiho Ohonga Sooparai noko ma napaho bameke qupadzomaqi napake iboho botota hiumake boobita napa noho hasa hiibare.
68 “Regah tanabora’ara’ah, Israel sabuw hai God, anayabin i ana sabuw baiyawasih isan natit,
69 Noi kokora abi nome Tabitiho gemuho neta ingona abi teeke saridze noke napaho quba beedzae moitemi oorai.
69 Baiyawasenayan fairin anababatun David ana rara’ane enan,
70 Agobanipamuke Ohongai qaheuba too abi nomeho teteta naru oke hiire baaorai.
70 marasika ana dinab wanawanahimaim eo’omatanih na’atube.
71 Oonita apene napaho ibo naate napake sesero eetorai nokoho botota noi napake ingonaitakoi.
71 boun it boro ata kamabiy sabuw umahine, naatu sabuw fairih tibifa’ifa’it umahine niyawasit.
72 Oi noi uimane napaho ma nanake qaheuba noota qesa hongasiretake noi qupadzomaqi oho baruna heena naatorai.
72 Ana obaibasit kakafiyin bimatar imaim nuh ata a’agir kabeber itih,
73 Noi Abarahamu eebobo napahoho quba noo tatangama naru hiireta oho meeke noi poiqa napa moitake boobi.
73 naatu iti obaibasit i marasika God ata agir Abraham eomatan,
74 — ausente —
74 imih boun it ata kamabiy sabuw umahine baiyawasit isan natit ebiyawasit, naatu fair ebitit God isan men erebir auman tanabow,
75 — ausente —
75 God matanamaim tanakakaf naatu tanayasairit ata ef mutufurinamaim tanakwafir wanatowan, wanatowan.
76 Qate khata niike oho qesa Ohonga qusunaho too abi ooniqi hiibakoi. Oi nii Sooparaho bosa qooroqi tete nohoke biraitakoi.
76 Naatu o ayu natu, o boro God auyomtoro’ot ana dinabumih inamatar, Regah aunan ini’iyon inan ana ef inayabuna,
77 Nii abike bapotopotomi nokoi kahosaho dzamudzamu saridzeqa ingona maiho gesina naatakoi.
77 ana sabuw yawas isan inakubuna hai tur ina’owen bowabow kakafih hinihamiyen God hai kakafih nanotawiyen yawas hinab.
78 — ausente —
78 Anayabin ata God, i ana manaw kabeber wairafin, i wanawananamaim marakaw marane boro nakusisiar nare,
79 — ausente —
79 sabuw iyab guguminamaim tema’am naatu murumurubih hai youninamaim tema’am tafatamaim namarakaw, at narumutufur nanawiyit tanatit tufuw ana efamaim tanaremor.”
80 Oonita khata Dzohane noi bitoto qaami Sumasai noke beedzaenomaitemi noi kebanoke Isirae abiho bisata baura nome qere biidzakoiqi haba habanata hutingima qaata.
80 Kek biyan naatu ayubin hairi ana fofonin ra’at yen orot matar, naatu run in arar yan imaim ma ana fair bai, imaibo tit ana bowabow Israel sabuw etei nahimaim busuruf bow.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.