Lucas 19
PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI
1 Obete Dzesui Dzeriko nagapata biranate tuusuta.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Tuusuhimi ttagetti apiapiho mai teei ota oota, dzapa noho Dzakheo, abi ttuma minanoma.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Noi Dzesu moorare hiiretanihe noho sama hoteqa oomi noi abi tupu oke bittake eeteta.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Oho qubake Dzesui tete apeta tuumotake noi qupadzomaqi girodzoma toroumaqi ao ee peiteta.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Peitemi Dzesui ota biranate nese qusubaite mooqi noke pobi hiireta, Dzakheo maqa! Anai poiqa niiho nagata peitare hiiremi ooraita ao quratare.
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Oke hiimi noho qupa tukubami noi qaki quba buu ma dzake qurate noke naga nometa dzeima peiteta.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 Oonihe abi samane moohimi Dzesui abi qanga oonomaho nagata peitemi noko oho barubaru hiireta.
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Oonihe dzakheoi Dzesuke ao dzaga bobotoqi tete nome pobitareiqi hiireta, O Soopara name nookare. Poiqake ana ttuma ma quruma name bisata geemaqa totaqike abi habanake moitake boobi. Ma paha abi tee ma teeke ana ttuma oberama aimami ooraiqake oho ipike ana burisi eetakoi. Oonihe oho isakike keke bahe oho dzareke ana eserima ipibiremi oi noho naatakoi.
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Oke hiiremi Dzesui hee, O dzoobe, ana poiqa niiho nagata peiteqi moohimi nii Abarahamu ma karaho isakita ai tataumaqi ao ingonaho ttarita qeeme.
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Oonita qesai barubaru hiireta Dzesui nokoke hee, Nike nookare, Abiho Isaki Anai teeho quba baabaranihe abi eranomaho qesa rasaki naateta nokoho qiri eete ingonaitareiqi baata.
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Dzesui noo oonomake hiiremi abi oona oota nokoi gama nookaqi qupadzomata.
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 Oho qubake Dzesui gotta ma pai erake hiireta, Abi mina dzapa pobinoma tee noi abi ma ttoka nome gama mai eetaridzoho geeba saridza qubake haba khara gamaniho nagapa qibata tuumata.
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 Oonihe bosata noi kokora abi tteni nome ttuttuiteqi noko gama iso keke ttubenti kinake moite soubireqi hiireta, Anai tuusuhima nike gee ooma pisinisi ape ma apeke eetomake oho ttuma mina naataqu oke eetemi ana baabakoi.
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 Oiqi hiire tuumata oonihe kokora abi bahe abi qesa noho pesuna qaata nokoi noho goottaeke eeteqi qesa noo hiireta, Mmhm, noi bamu isanate napaho qiba naataqu. Oonita nokoi oho totohota isere qeeteqi gamaniho nagapata dzoobireta.
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 Oonihe abi oi ao hairiamake abi ma ttoka oho geeba saridzeqi burisi eete nagapata baata. Baaqi bosata kokora abi qesa ttuma moiteta nokoho kira hiireqi hiireta, Oonita pisinisi ikanomake nike eetemi ttuma minanate?
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Hiiremi kokora abi bosabosai baaqi hee, Soopara name, ttubentti kina nii ana moiteta oi ao tu hattatti kina (K200.00) natte oorai.
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 Hiiremi noi hee, Dzoobe nii quba gattiqa ooma baura bageke eetemi oorai oho qubake ana hiiremi nii nagapa tteni oho soopara oorakoi.
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 Hiiremi paha teei baaqi hee, O soopara ttubenti kina nii ana moiteta oi aoke uani hattatti kina (K100.00) naate oorai.
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 Hiiremi noi abi oke hee, Dzoobe, paha oho quba ana hiiremi nii nagapa boto teenaho soopara oorakoi.
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 Hiiremi abi paha teei baaqi hee, Soopara, ttubentti kina nii ana moiteta oke ana ttoba kisinama qoomata oi urai ooraita moora.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 Oi nii quba teeho dzoo eetaamake ao oho mee dzurutare hiirorai ma nii quba teeho baura eetaamake oho tuuma ao aimorai tete oonomake nii eetemi ana atti eete qaatemi oorai.
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 Hiiremi Soopara noi noke hee, Oo, ana abi soropurunomani baura eetaamake oho ttuma aimorai ma quba teeho dzoo eetaamake oho mee rumutorai oke nii nookami oke eete ooraita nii ttuma oke aima omaho maimane nokoho qohareta mootomi ota bageke eete oorarori ma paha oho patisigi minanatarorihe baamunipamu!
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 Oonita kokora abi qanga, niimaeho tooi ao niiho isere hiiremi anai bamu niike kanabetaqu.
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 Oke hiireqi noi burisi eete qesa oona qoorota nokoke hee, Nike abiraho ttubentti kina oke noho botota aima oke abi tu hattatti kina saridze oorai noke moitare.
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 Oi teeho quba bamuhe abi eekara adzahahanomaho botota quba ipibidzakoi.
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 Qate abi gauho botona gettara gattiqa oorarori oke gama karabetakoi oke ana bamu nike dzaheitaqu.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 Qate abi qesai naho ibo eeteqi hee, Abirai bamu nanaho qiba naataquiqi hiirorai nokoke nike aima baa naho pengata sobana sooromi bamu naatare.
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Oke hiire qaateqi Dzesui Dzerusaremu dzamoihiqi teteta peiteta.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Oonita noi Bettepage ma Bettania nagapa robeta biranahiqi tora Oriba hakha eeteqi tumakhameto eserike dzoobireqi eraiqi hiireta.
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 Hee, Nagapa gattiqa tupidza totaqina oorai ota nipe dzuuba moohimi toogi khata agiagi ota suuto oorai noke saqoroqa dzeima baabare.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Qate teei nipeke hee, Nipe naane quba oke saqohibi ooiqi hiima hee, Oo, Soopara napahoi oho quba hiire. Ooqake nipe hiibare.
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Oke hiiremi nopo tuumaqi moohimi Dzesu nopo pobi hiiretaqaho isaki biranateta.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Toogi khata oke nopoi saqohimi oho maimane mooqi hiireta, Maaqa naane quba toogi khata oke saqobi?
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 Hiiremi nopo hee, Teeho quba bahe Soopara napahoi oho quba hiire.
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Oke hiiremi qaatemi nopoi oke dzeima dzesuho torota biranateqi nokomae gama ttoba ma sasa qesa nokome toogike sama eeteqi Dzesuke noho heeta mootota.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Mootoqi noko gama qeemaqi qesai paha dzapa nohoke qusubaiteqi ttoba ma sasa nokome kuimaqi teteta tiitemi oho heeta qooro tuumata.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Tuuma qaaramuti Oriba hapa gaibahimi tumakhameto noko abi samanema nokoi garuruiqi Ohongaho obaoba ma baura samane nokoi moo qaataho qubake noho hasa minanipamuke hiire qurateta.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Nokoi hee, Dzoobe, Dzoobe! Ohongaho dzaapai ao abi qiba napaho naatareiqi baabe. Oho quba napai dzapa pobi nohoke ai peitanipamuke eetemi qusuho hasu ma keba igabidzare.
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Oke hiiromi Pariseo qesai garuba oho nakuta ooqi Dzesu pobi hiireta, Banaita, nokoi totoho oonomata hiiremi nii noko qamuni hiibare.
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Hiiremi noi nokoke hee, Bamu, nokoi nipanatemi oma ma tapai gama areare hiibaridzoni.
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Oke hiire Dzerusaremuta peqihiqi Dzesui nagapa oho abi quba tti ma surupo eeteta.
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 Noi hee, Hasu nikemeho pobike nike saridzarorihe bamu, hasu oho teteke nike ruume naateqi qahitotorai.
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Oho qubake bodza teeta (Roma) abi ibo nikehoi qaa qogoimaqi nagapa nikehoke rome biireqa totaqi ma totaqi gama hottoutoqa ngausa eetakoi.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Oke eeteqa khameto nikehoma nikeke gama rubengaiteqa omama naga tatanga samane gootomi oorai oma oke gama kotoro qagaumaqake sepesapeitakoi. Oi teeho quba bahe Ohongai poiqa ogama baahumi oke nike ruume naate basesa eetorai.
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 — ausente —
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 — ausente —
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Obeteqi noi bodza samaneke biiri oho nakuta abi tete banaite qaami dzube abi mimi ma qetaqeta abi nokoi nagapa abi mimi qesama gama Dzesuke ngausa eetaquho tete qiri eetota.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 Oonihe abi samanenipamu noho noo toma tiite nookataho isakita noko noke bitta eeteta.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.