João 5
PORO TONGO USAQE (GHS) vs AAI
1 Ipita Dzesui dzuma nokoho teeke eetare hiireqi Dzerusaremuta peiteta.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Qate Dzerusaremu nagapaho tete kura teeho dzapa sipisipiho pou oni. Oho saamaqata oba ttuu Rumerume, oho dzapa Heboro noota hee Bedzattaniqi hiirorai.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 — ausente —
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 — ausente —
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Qate nokohota tee, tii bodza nohoi 38, noi pone naate ota meeta.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Obetemi Dzesu abi oke moomi pone naate oomi Dzesui noke qasa niireta, Nii qidzanatare dza eete mae?
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Hiiremi abi pone hee, Eo oba poupa eetemi apei baaqa ana aima oba ttuuta mootaqu? Baamuta ana naamae qeehimi aoke teei ana riite oba suqomami anai bitta eeteqi sepeke oorai.
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Hiiremi Dzesu erake hiireta, Nii ao qori qepe niime aima tuumare.
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Hiiremi bodza ooqata keke abi oi qidzanate qepe nome aimaqi qeema biranateta.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Oonihe oi dzuma bodza oomi, Dzuta abi qesai abi qidzanatetake mooqi hee, Dzuma qaganomanita nii eto qepe niime aima tuumaino.
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 — ausente —
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 — ausente —
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 — ausente —
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Oonihe gattiqa ipita Dzesui abi oke Ohongaho biirita saridzeqi noke pobi hiireta, Moorare, niiho sama qidzanate. Oonihe eto ipita paha quba bamenomanipamu niiho toro biranatainoho quba kahosa niime oke potti biire qaarare.
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Hiiremi abi oi tuumaqi Dzuta abiho maimane oho pobi hiireqi hee, Abi anake qidzaite oi Dzesu ooniqi hiireta.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Oho quba Dzuta abi nokoi hee, Oonihe Dzesui quba oonoma dzumata eetorai oke hiireqi nokoi noke qomaqoma hiirota.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Hiiromi Dzesu erake hiireta, Mai nahoi baura eete qaabiqi nakamae eetorai.
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Hiiremi Dzuta abi nokoi hee Idzii, nii dzumake rasakiitorai, ma paha oho heeta nii Ohongama idzoidzoniqi hiireqi noke hee, Mai name ooniqi hiirorainoma. Oke hiireqi noko noho gunu dzoomata.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Oho quba Dzesu nokoke eraiqi hiireta, Anai khata. Oonita ana naamae qupadzomaqi baura eetaquho tete bamu. Oonihe anai mai name moomi eetorai tete oioni. Mai eetorai teena oke anai eetorai.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Oi Ohonga mai noi naho dza mina eeteqi quba minara noomae eetorai oke noi ana banaite qaabihe paha baura bamenomanipamu qesa ana banaitemi nike oho mee moo roqobetakoi.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Oonita mai abike baata neta tukuto khakhoro biirorai oho isakita khata naamae ape ma apeke qupadzomaqu nokoke tukutakoi.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Paha Mai noomae abi batabidzaama. Batabidza baura oke noi gama naho botota mootomi oorai.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 Oke eetemi abi samane Ohonga maiho dzapa qusubaitorai oho qesa khata anaho dzapa qusubaitaridzo.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 Nookare. Teei naho noo nookaqi mai ana dzoobiretake hisi eetaquko noke qomaqoma hiibaquho tete bamu. Ana hiiremi noi ao baata neta qoridze qaraqarata biranate oorai ma qaraqara tatanga oke mai eete qaarakoi. Oke ana meeke nike pobi hiire.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Oi baataho nena nokoi Ohongaho khata anaho totoho nookaqu nookahiqa noko eehaha naatakoi. Oho bodza biranatakoi oonihe ao poike biranahibi. Oke ana meeke nike pobi hiire.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Oi Ohonga mai noi qaraqaraho khooba. Oonita noi hiiremi ooraiho isakita anai oho qesa qaraqaraho khoobani.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Anai Abiho Isaki oonita Mai noi beedzae naho torota mootomi anai abi batabidzakoi.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Oonihe ana noo erake hiiremi eto roqobetanino. Oho bodzata abi nesetuuna oorai, nokoi gamaqa susupu naho totoho nookakoi.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Nookami qusuba baura qidza eete qaata nokoke ana tukutomi noko biranate qaraqarata oorakoi. Qate quba qanga eete qaata nokoke ana tukutomi noko biranatemi oho ipike ana quba bamenoma noko moitakoi.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Qate ana eetorai oke ana naqeke eetaamanihe, ana Maiho toota nookoraiho isakita batabiremi oi meeta keke tuumorai. Oi teeho quba bahe anai dza nameke qusubaiteqi eetoraidzaranihe, Mai ana dzoobiretaho dza qusubaite eetorai.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Ana sama nameho isere nikeho toro mootapuke isanataama naatarori.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Oonihe, maina teei naho isere qidza mootomi oorai. Oi ape bahe Dzohane sobasoba, ma ana qupadzomami noho isere oi mee.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 — ausente —
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 — ausente —
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 — ausente —
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Qate naho mai ana baura moitemi ana eete soubidzaqu baura oi noomae naho khooba paanaiteqi Mai ana dzoobiretake qaupuitanipamuke eeteqi Dzohaneho isere gama qaupuitorai paha suqobirorai.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Paha Ohonga Mai ana dzoobireta noomae naho isere mootomi ooraihe, nike noho noo totoho nookaama ma noho isaki mooraama. Bamu.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Mai ana dzoobiremi ana baqorai. Oonihe noho nooi nikeho qupata bamu naatemi nike anake nooka hisi eetaama naatorai.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Nike sinabidza geeta qaraqara tatanga saridza quba qirike eetoraihe nookare. Gee oi gama naho khooba paanaitorai.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Oonita ikanomake eete nike ota isaiteqi naho torota qaraqara oke saridza quba baabaama naatorai?
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 Abi naho dzapa qusubaita qubake ana te baqoraidzara, bamu.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 — ausente —
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 — ausente —
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Qate maina teei dzapa nometa baabaquko nike noke ao dzaira eetakoi. Oi nike qesaho dzapa qusubaitoraini qate nike Ohonga qusubaitemi noi oho quba nikeho hasa hiibaqu oho goottaeke nike eetorai. Oonita nike ikanomake eete nooka tani naataqu?
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Qate anai Ohongaho pengata nike qomaqoma hiibakoiqi eto hiibaino. Nike teeho Dzapata atimorai oi Mose. Oonihe noomae nike qomaqoma hiirorai abi oioni.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Noi naho noo sohoro qeetetanita nike noho qetaqeta qusubaitapuke ao anake nooka hisi eetarori.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Oonihe nike noho qetaqeta qusubaitaama naatoraita ikanomake eete nike naho nooke qusubaitaqu? Baamunipamu.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.