Mateus 13
ghn (GHN) vs NAA
1 Ego na rane tugu aza za taloi pa ruma aza i Jisu, ko za lao pa keketaina na ovuku ko za nyumu ketakoi.
1 Naquele mesmo dia, Jesus saiu de casa e se assentou à beira-mar.
2 Na minete tinoni lavata za qari varikamuni aza, ko za lao tu zae ko za nyumu pa maka koaka aza. Goto na puku minete tinoni za qari turu gu pa paroparona.
2 E grandes multidões se reuniram em volta dele, de modo que entrou num barco e se assentou. E toda a multidão estava em pé na praia.
3 Ko kubo zakazava za vagigalaidi aza pa vavakato vavapada. Ko za vavakato vei ari aza.
3 E de muitas coisas lhes falou por parábolas, dizendo:
4 Totonai za kole iparadi aza ria na kiko, za kaki za qari lotu lao pa lodaka zona pa rereregena tana tinoni, ko qari tatava kamu na manugu ko qari tobiki gani betoria na gedi.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e, vindo as aves, a comeram.
5 Goto kaki mule za qari lotu lao pa buturuna ketakoi zake kubo pezona. Ko qarike oriavo tugu pidokodia za na kiko ria, ura zake kubo na pezo.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Ba tonai za zagere gu na tapo nari za alanga vamaleiria, ura za kepore na bageredi.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Goto kaki kiko mule za qari lotu lao pa gazoro varivarioka, ko za pilu vaukeria na gazoro varivarioka.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram.
8 Goto kaki kiko za qari lotu lao pa pezo masuruna ko qari vua valeana. Ko kaki za qari vua gogoto, kaki za qari vua vonomongavulu, goto kaki za qari vua uengavulu.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto: a cem, a sessenta e a trinta por um.
9 Aza za kolenana talingana za mi vainongoro valeana!>> za gua i Jisu.
9 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Ego aza tugu za beto za qari rijo lao tata ko qari nanazia ria na nana sepele i Jisu, <<Ae za vei ko qu varoitiria tu na vavakato vavapada ao tonai qu parangaria ria na tinoni?>> qari guni.
10 Então os discípulos se aproximaram de Jesus e lhe perguntaram: — Por que o senhor fala com eles por meio de parábolas?
11 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ura gamu gamu tori taiani tu za na gigalai golomona na binangara pa noka ko gamu gilagilaimiu, ba tadiria na tinoni za korapa pae.
11 Ao que Jesus respondeu:
12 Aza na tinoni za tori porenana tu za mina taia mutugu ko mina pugele nyonyoa na nana. Aza na tinoni za keporenana za aza tugu iapeki za izongia ba mina tateku pale tugu.
12 Pois ao que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
13 Na ginuana qa varivagigalaidi na vavakato vavapada za ura qari dogodogoro tugu ria ba qarike batabata, qari vainongoro tugu ba qarike nongonongoro beto qarike vakaberiadia maka za.
13 Por isso, falo com eles por meio de parábolas: porque, vendo, não veem; e, ouvindo, não ouvem, nem entendem.
14 Ko za gore votu tugu tadiria za na korokorotai ti Aisea, aza ari za gua vei,
14 Assim, neles se cumpre a profecia de Isaías:
15 Ura na bulodi na tinoni ari za dupa
15 Porque o coração deste povo
16 Ba gamu gamu tamana za gamu, ura gamu boka dogodogoro vatavagigala beto na nonongoro vakoititi.
16 — Bem-aventurados, porém, são os olhos de vocês, porque veem; e bem-aventurados são os ouvidos de vocês, porque ouvem.
17 Ura ma poja zozotodigamu ara za gamu: na zoku ria na tinoni korokorotai beto ria na tinoni tuvizidi pa moa za qari nyoroguani ko bari batiria ba bari nongoria ria qe gua na zakazava gamu batiria beto gamu nongororia gamu ari, ba qarike boka,>> za gua i Jisu.
17 Pois em verdade lhes digo que muitos profetas e justos desejaram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 <<Ego mu vainongoroni za na ginuana na vavakato vavapadana na tinoni umuma.
18 — Ouçam, portanto, o que significa a parábola do semeador.
19 Na tinoni za nongoria na nongorona na binangara tana Tamaza ba zake vakaberia za lame na kutana nikerena ko za teku pale za na nongoro za tavavuvuzu pa bulona. Na tinoni aza za vei na kiko za tavavuvuzu pa lodaka zona.
19 A todos os que ouvem a palavra do Reino e não a compreendem, vem o Maligno e arrebata o que lhes foi semeado no coração. Este é o que foi semeado à beira do caminho.
20 Goto na kiko za tavavuvuzu pa pezo buturuna, za vei tugu na tinoni tonai za nongoria na nongoro nari zake oriavo tugu teku qeraqerani.
20 O que foi semeado em solo rochoso, esse é o que ouve a palavra e logo a recebe com alegria.
21 Ba zake bagere valeana pa nana toa makana ko zake kole zovai pa nana toa. Ko tonai za raja za na tapata beto qari komitia na tinoni pa ginuana vei za vazozotoa na nongoro aza, nari zake oriavo tugu lotunana.
21 Mas ele não tem raiz em si mesmo, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandaliza.
22 Goto na kiko za tavavuvuzu pa gazoro varivarioka, za vei na tinoni za nongoria na nongoro ba na tapatiana qari kole pa toa beto na roqu totodi na izizongo pa pezo za pilua za na nongoro aza ko zake vua valeana.
22 O que foi semeado entre os espinhos é o que ouve a palavra, porém as preocupações deste mundo e a fascinação das riquezas sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
23 Goto na kiko za tavavuvuzu pa pezo masuruna za vei na tinoni za nongoria na nongoro beto za vakaberia. Aza za vua valeana ko za vua gogoto, na vonomongavulu beto na uengavulu,>> za gua i Jisu.
23 Mas o que foi semeado em boa terra é o que ouve a palavra e a compreende; este frutifica e produz a cem, a sessenta e a trinta por um.
24 Ego za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gudi vei, <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei tonai za keni vavuvuzia na kiko leana pa nana inuma za maka tinoni.
24 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
25 Ba maka bongi totonai qari korapa puta beto ria doru tinoni za kamu za maka nana kana, ko za vavuvuzu vavarisomanai laodi na kiko ikikeredi za ketakoi za tori tavavuvuzu tu za na kiko leadi, beto ko za turu ko za keninana.
25 Mas, enquanto todos estavam dormindo, veio o inimigo dele, semeou o joio no meio do trigo e foi embora.
26 Tonai qari pidoko za na umuma ko qari podalai vua, nari za qari tabata pikata ria na buruburu ikikeredi qari toa varisomanai.
26 E, quando as plantas cresceram e produziram fruto, apareceu também o joio.
27 Nari qari lao tana tinoni porenana inuma ria na pinauzu, ko ari qari gua vei, <Bangara, beko na kiko leadi gu za qu vavuvuzuria ao pa mua inuma, uve? Ko pae na koko lame veidi ria na buruburu ikikeredi qari toa pa inuma?> qari gua ria.
27 Então os servos do dono da casa chegaram e disseram: “Patrão, o senhor não semeou boa semente no seu campo? De onde, então, vem o joio?”
28 Nari za oe lao aza, <Na kana za roiti vei ani,> za gua aza.
28 Ele, porém, lhes respondeu: “Um inimigo fez isso.” Mas os servos lhe perguntaram: “O senhor quer que a gente vá e arranque o joio?”
29 Ba za paranga za na tinoni porenana inuma, <Dai, ura vei muna sobulu paledi gamu koviria, za pala muna sobulu kale tavitidi kaki umuma leadi.
29 O dono da casa respondeu: “Não! Porque, ao separar o joio, vocês poderão arrancar também com ele o trigo.
30 Goto loiria ko mari makarai toa varikamudia tinganai mina kamua na totozo ababu. Totonai tu mina kamua na totozo ababu, za pala mana garunuria ara ria na tinoni ababu, ko mari sobulu momoe paledi ria na buruburu ikikeredi, beto mari piu varivarikamudi ko mari vato paledi pa iku. Beto za mari tubo varikamudi ria na vua matua leadi ko mari vakoleria pa qua ruma vavakole ganiganina,> za gua,>> za gua i Jisu.
30 Deixem que cresçam juntos até a colheita. E, no tempo da colheita, direi aos ceifeiros: ‘Ajuntem primeiro o joio e amarrem-no em feixes para ser queimado; mas recolham o trigo no meu celeiro.’”
31 Beto za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gua vei, <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei maka kiko masitadi za tekua maka tinoni ko za vavuvuzia pa nana inuma.
31 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
32 Za peki joladi doru kiko aza, ba totonai za toa za lavata joladi doru umuma pa inuma. Ko za juki suvege lavata ketakoi aza, ko qari tatava kamu na manugu ko qari okoto roitidia vorivori na alale pa doru kaena,>> za gua i Jisu.
32 Esse grão é, na verdade, a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, é maior do que as hortaliças, e chega a ser uma árvore, de modo que as aves do céu vêm se aninhar nos seus ramos.
33 Beto za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gua vei, <<Na binangara pa noka za vei na vavakovuruni palava za tekua maka reko ko za qaliri varisomanaini pa kue bakete palava, ko za kovuru iolo beto tu za na palava doruna,>> za gua i Jisu.
33 Jesus lhes contou ainda outra parábola:
34 Za kole varivagigalai laonana gu pa vavakato vavapada i Jisu totonai za kole varivagigalai tadiria na minete tinoni. Ko kepore za maka nana vavakato lao tadiria bike vavapodeke pa vavakato vavapada.
34 Jesus disse todas estas coisas às multidões por parábolas e sem parábolas nada lhes dizia.
35 Za roiti vei ari aza ko za vagore votua za aza vei za pojai na tinoni korokorotai, ari za gua vei,
35 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta: “Abrirei a minha boca em parábolas; publicarei coisas ocultas desde a criação do mundo.”
36 Ego beto za taloi tadiria na minete tinoni i Jisu ko za luge pa leo ruma, nari za qari lao nanazia ria na nana sepele aza, ari qari guni vei, <<Mu ule vadigami na za ginuana za na vavakatona na buruburu ikikeredi pa inuma,>> qari gua ria.
36 Então, despedindo as multidões, Jesus foi para casa. E, aproximando-se dele os seus discípulos, disseram: — Explique-nos a parábola do joio do campo.
37 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gua vei, <<Aza za vavuvuzia na kiko leana za na Tuna na Tinoni.
37 E Jesus respondeu:
38 Na inuma za na kasia guguzu, ria na kiko leadi ria na tinoni pa binangara tana Tamaza, goto ria na buruburu ikikeredi za ria na tinoni tana kutana nikerena.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino; o joio são os filhos do Maligno.
39 Na kana aza za umadi ria na buruburu ikikeredi za na bangaradi na tomete. Na totozo ababu za na vinabetona na totozo, goto ria na tinoni ababu ria na mateana.
39 O inimigo que o semeou é o diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os ceifeiros são os anjos.
40 Maka moqaza podeke vei qari tatubo varikamu ria na buruburu ikeredi ari ko qari tavato pale pa iku, za mina vei putaputa tugu aza za mina taroiti pa vinabetona na totozo.
40 Pois, assim como o joio é colhido e jogado no fogo, assim será no fim dos tempos.
41 Na Tuna na Tinoni mina garunuria ria na nana mateana ko mari mijata paledi pa nana binangara ria doru zakazava varivatatupe beto ria qari roiti vasela.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, que ajuntarão do seu Reino todos os que servem de pedra de tropeço e os que praticam o mal
42 Ko mari tagona valao pa leo iku memea ria ko ketakoi mari suvere lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi.
42 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
43 Goto ria na tinoni tuvizidi za mari tolanga vei na kaberena na tapo pa binangara tana Tamadi.
43 Então os justos resplandecerão como o sol, no Reino de seu Pai. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
44 <<Na binangara pa noka za vei maka izizongo poreveveina kole golomona pa maka kobu pezo. Totonai za batia maka tinoni za na izizongo ani nari za amu vakole golomo sogai, beto ko za taloi qeraqera ko za keni vavai betodi ria doru zakazava za izongoria ko za vai tekua na nana za na kobu pezo aza,>> za gua i Jisu.
44 — O Reino dos Céus é semelhante a um tesouro escondido no campo, que um homem achou e escondeu. Então, transbordante de alegria, vai, vende tudo o que tem e compra aquele campo.
45 <<Na binangara pa noka za vei mutugu maka tinoni za nyaqo ukukeria na patu leleadi na poreveveidi.
45 — O Reino dos Céus é também semelhante a um homem que negocia e procura boas pérolas.
46 Ko tonai za batia maka aza za batabata lea jola, nari za lao ko za vavai betodi ria doru nana zakazava ko za vaitekua na nana za na patu batabata lea jola ani,>> za gua i Jisu.
46 Quando encontrou uma pérola de grande valor, ele foi, vendeu tudo o que tinha e comprou a pérola.
47 <<Na binangara pa noka za vei mutugu na vaqara za taipa lao pa kolo ko kubo okokoto iganadi za qari kura pa leona.
47 — O Reino dos Céus é ainda semelhante a uma rede que foi lançada ao mar e apanhou peixes de toda espécie.
48 Totonai za pugelia na igana za na vaqara, za qari bako vaparoa pa parona ria na tinoni abu ko qari kole mijataria ria na igana. Ria na leadi za qari kuradi pa kurakurana, goto ria nake leadi za qari gona paledi.
48 E, quando já estava cheia, os pescadores a arrastaram para a praia e, assentados, escolheram os bons para os cestos e jogaram fora os ruins.
49 Ko pala zara tugu mina vei za pa vinabetona na totozo. Ria na mateana za mari votu lao ko mari mijata paledi ria na tinoni ikikeredi qari varisomanai tadiria na tinoni tuvizidi.
49 Assim será no fim dos tempos: os anjos sairão, separarão os maus dentre os justos
50 Ko mari tagona valao pa leo iku memea ria ko ketakoi mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi,>> za gua i Jisu.
50 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
51 Ego beto za nanazaria i Jisu ria na nana sepele, ari za gua vei, <<Ae vei, gamu gilagilaimiu tugu gamu ria na varivagigalai ari?>> za gua.
51 Então Jesus perguntou: Eles responderam: — Sim!
52 Nari ari za gudi vei, <<Ego ko za vei za, ria doru tinoni varivagigalai pa Vavanau ti Mosese qari tavagigalaini na veveina na binangara pa noka za qari vei na tinoni za vavoturia pa nana lose kopukopuni zakazavana ria na varivagigalai koregadi beto na leludi,>> za gua i Jisu.
52 Então Jesus lhes disse:
53 Ego ko pa liguna za beto varivagigalaidi i Jisu ria doru vavakato vavapada ari, za taloi pa ia aza aza,
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas, retirou-se dali.
54 ko za lao pa nana guguzu ketakoi za lavata zae ko za varivagigalai aza pa ruma varivarikamuna ketakoi. Ko qari gabara beto ria doru totonai qari nongoria na nana varivagigalai. Ko qari paranga ria, <<Pae za tekuni na bangara ani ria na gigigalai beto na roiti varivagabaradi veveidi zara?
54 E, chegando à sua terra, ensinava-os na sinagoga, de modo que se maravilhavam e diziam: — De onde lhe vêm esta sabedoria e estes poderes miraculosos?
55 Taqe gilagilainada gu gita za na tinoni ani! Na tuna gu na kamada ani! Na izongona na tinana i Mere gu ke! Ko ria na taina marene ari Jekopi i Josepa i Saimone beto i Jiudasi gu ke!
55 Não é este o filho do carpinteiro? A sua mãe não se chama Maria, e seus irmãos não são Tiago, José, Simão e Judas?
56 Ko ria na luluna reko ba qari korapa gu suvere tavitigita ari! Ko na tinoni ani pae za butidi aza ria na varivagigalai beto na roiti veveidi zara?>> qari gua.
56 Todas as suas irmãs não vivem entre nós? Então, de onde lhe vem tudo isto?
57 Ko qari kilu pale ria aza.
57 E escandalizavam-se por causa dele. Jesus, porém, lhes disse:
58 Ko zake roitidi zoku roiti varivagabaradi pa ia aza i Jisu, ura koko vei ria na tinoni qarike vazozotoa aza.
58 E não fez ali muitos milagres, por causa da incredulidade deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.