Marcos 8

ghn (GHN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ego maka totozo mule totonai za varikamu lame za maka minete tinoni, ko kepore vagila za na dia tekutekuna vei bari tekua. Ko za kuku tekuria i Jisu ria nana sepele ko ari za gudi vei,
1 Naqueles dias, outra grande multidão se reuniu e, mais uma vez, o povo ficou sem comida. Jesus chamou os discípulos e disse:
2 <<Qa roquroqu vitivitigiria ara ria na minete tinoni ari, ura tori kue ranedi tu qari suvere tavitiziu ko koviria kepore maka za mari tekua.
2 “Tenho compaixão dessa gente. Estão aqui comigo há três dias e não têm mais nada para comer.
3 Vei mana garunu vakeni buraburanaria ara pa dia guguguzu, za pala mari tabulobulo pa zona za ari. Ko ria kaki ari na dia guguzu ba za zou jola,>> za gua aza.
3 Se eu os mandar embora com fome, desmaiarão no caminho. Alguns vieram de longe”.
4 Nari qari oe laoa ria nana sepele aza, ari qari gua vei, <<Ura pa qega vei ari za pae mule tana boka teku ganigani za gita beto tana boka vatekutekuria ria na tinoni ari?>> qari guni.
4 Os discípulos disseram: “Como conseguiremos comida suficiente neste lugar deserto para alimentá-los?”.
5 Nari za nanaza ria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ka viza batu bereti gamu pogozoria gamu?>> za gua.
5 Jesus perguntou: “Quantos pães vocês têm?”. “Sete”, responderam eles.
6 Nari za pojadi ria na minete tinoni ko qari nyumu pa pezo. Beto za tekuria za ka vitu batu bereti, ko za paranga leanani, za kipakiparia, beto za vadi ria nana sepele ko mari iadi na tinoni za gua. Nari qari roiti vei tugu ria na sepele.
6 Então Jesus mandou todo o povo sentar-se no chão. Tomou os sete pães, agradeceu a Deus e os partiu em pedaços. Em seguida, entregou-os aos discípulos, que os distribuíram à multidão.
7 Ka viza igana mutugu za qari pogozoria, ko aza za manadi, beto za pojadi mutugu ko qari iadi ria na tinoni.
7 Eles encontraram, ainda, alguns peixinhos; Jesus também os abençoou e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Qari tekuteku ko qari pote beto ria doru tinoni. Beto za qari aru varivarikamudi za doru kipakipa kole joladi ko ka vitu topa tu za qari kurakura vapugeledi.
8 Todos comeram à vontade. Depois, os discípulos recolheram sete cestos grandes com as sobras.
9 Ko na ngutidi ria za padapada vei ka made vuro marene. Pa liguna aza za vamule keniria i Jisu ria na tinoni.
9 Naquele dia, havia cerca de quatro mil homens na multidão. Após comerem, Jesus os mandou para casa.
10 Beto pa totozo tugu aza za taloi aza ko za lao zae tavitiria ria nana sepele pa koaka ko qari toka lao vei pa kota pa Dalamanuta.
10 Em seguida, entrou com seus discípulos num barco e atravessou para a região de Dalmanuta.
11 Ego qari lame ti Jisu za ria na Parese ko qari podalai varigua lao tana. Qari tepai ko mi roitini aza za maka roiti vinagilagila varivagabarana koko lagere veina pa noka qari gua. Ko qari vei ko mari podekia qari gua.
11 Alguns fariseus vieram ao encontro de Jesus e começaram a discutir com ele. Para pô-lo à prova, exigiram que lhes mostrasse um sinal do céu.
12 Nari za vagorea maka vazaenga lavata i Jisu beto ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu tepai tu na roiti vinagilagila varivagabaradi za gamu na zazae tinoni koviria? Ma poja zozotodigamu ara gamu: kepore za maka vinagilagila vinazozoto mina taroiti vadi ria na zazae tinoni ari!>> za gua aza.
12 Ao ouvir isso, Jesus suspirou profundamente e disse: “Por que este povo insiste em pedir um sinal? Eu lhes digo a verdade: não darei sinal algum aos homens desta geração”.
13 Beto za turu loi paledi aza ria ko za zae soga pa koaka ko za karovo laonana pa maka kale ovuku.
13 Então ele os deixou, entrou de volta no barco e atravessou para o outro lado do mar.
14 Ego qari roqu mumani ko qarike pogozo vazoku bereti ria na sepele, goto maka moqamoqazana gu za qari surania pa koaka.
14 Os discípulos, porém, se esqueceram de levar comida. Tinham no barco apenas um pão.
15 Ko za pojadi i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Mu suvere kopu! Mu balaudi za na vavakovuruni palava tadiria na Parese beto ti Herodi,>> za gudi.
15 Enquanto atravessavam o mar, Jesus os advertiu: “Fiquem atentos! Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e de Herodes”.
16 Qari kole varivarivavakato makadi ria na sepele, ari qari gua vei, <<Za kepore gada bereti za poja veidigita zara aza,>> qari gua.
16 Os discípulos começaram a discutir entre si porque não tinham trazido pão.
17 Ba za tori gilagilainana tu i Jisu za aza qari kole pojai ria, ko ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu korapa tu varivavakatoni za kepore gemiu bereti gamu gua? Gamuke vakoinonoa beto gamuke gilagilai tu gamu za? Za oqoro tu revanga za na bulomiu?
17 Ao saber do que estavam falando, Jesus disse: “Por que discutem sobre a falta de pão? Ainda não sabem ou não entenderam? Seu coração está tão endurecido que não compreendem?
18 Na beko kolenana na matamiu, ba gamuke boka batabata tu za? Beko pore talingamiu tu, ba gamu oqoro tu tavonga? Gamuke roqu vakoititia tu gamu za na veveina
18 Vocês têm olhos, mas não veem? Têm ouvidos, mas não ouvem? Não se lembram de nada?
19 totonai qa kipakiparia ara ka lima bereti ko qa iadi ari ka lima vuro tinoni? Ka viza za na topa gamu vapugeledi na kipakipa bereti kole joladi?>> za gudi.
19 Quando reparti os cinco pães entre os cinco mil, quantos cestos cheios de sobras vocês recolheram?”. “Doze”, responderam eles.
20 Nari za paranga i Jisu, <<Goto tonai qa kipakiparia ka vitu bereti ko qa iadi ka made vuro tinoni ara, za ka viza topa za gamu vapugeledi na kipakipa bereti kole joladi?>> za gudi.
20 “E quando reparti os sete pães entre os quatro mil, quantos cestos grandes cheios de sobras vocês recolheram?” “Sete”, responderam.
21 <<Ba ae za vei? Gamu korapa oqoro tu gilagilai gamu za?>> za gua i Jisu.
21 “E vocês ainda não entendem?”, perguntou.
22 Ego qari lame kamu pa Betiseda ari Jisu beto ria nana sepele. Ko ketakoi za qari toka lameni ria na tinoni pana tana za maka tinoni nake batabatana, beto qari tepa vitivitigia ko mi vaoponi na limana qari gua.
22 Quando chegaram a Betsaida, algumas pessoas trouxeram um cego a Jesus e lhe pediram que o tocasse.
23 Nari za aru tekua i Jisu za na limana na tinoni zake batabata ani ko za toka votuni pa peguruna na guguzu. Ketakoi tu za lao odolo taria aza za na matana beto za vaoponi na limana beto za nanazia, ari za guni vei, <<Ae za vei, qu boka batia tu kaki zakazava?>> za guni.
23 Ele tomou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Em seguida, cuspiu nos olhos do homem, pôs as mãos sobre ele e perguntou: “Vê alguma coisa?”.
24 Nari za enga za na tinoni ani, beto za paranga, <<Qa batiria tugu ria na tinoni, ba qari vei gu na suvege qari korapa rereregedia,>> za gua aza.
24 Recuperando aos poucos a vista, o homem respondeu: “Vejo pessoas, mas não as enxergo claramente. Parecem árvores andando”.
25 Beto za vaopo sogani mule na limana i Jisu za kori matana na tinoni ani. Nari za dogoro dodola beto za leana ligunana za na nana dogoro, ko za dogoro vakabekabere betoria za doru zakazava.
25 Jesus pôs as mãos sobre os olhos do homem mais uma vez, e sua visão foi completamente restaurada; ele passou a ver tudo com nitidez.
26 Beto za garunu vakenia pa nana guguzu i Jisu aza, ari za guni vei, <<Muneke lao oqa votu pa guguzu pa Betiseda,>> za guni.
26 Então Jesus se despediu dele e disse: “Ao voltar para casa, não entre no povoado”.
27 Ego za taloi keni i Jisu beto ria nana sepele ko qari lao vei pa guguguzu pa Sizaria Pilipae. Tonai qari korapa rerege lao pa zona azae za nanazaria i Jisu ria nana sepele, ari za gudi vei, <<I zei qari guniziu ara ria na tinoni?>> za gudi.
27 Jesus e seus discípulos deixaram a Galileia e foram para os povoados perto de Cesareia de Filipe. Enquanto caminhavam, Jesus lhes perguntou: “Quem as pessoas dizem que eu sou?”.
28 Nari za ari qari gua vei ria, <<I Jone Paputaiso ao qari gua ria kaki. Goto kaki za i Elaija ao qari gua. Goto ria kaki mutu za maka ria na tinoni korokorotai pa moa ao qari gunigo,>> qari gua ria na sepele.
28 Eles responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias ou um dos profetas”.
29 Beto za nanazaria mule aza ria, <<Goto gamu i zei gamuguniziu ara?>> za gudi.
29 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?” Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo!”.
30 Beto za naquria i Jisu ria ko marike vavakatoni tana maka goto tinoni za na veveina aza za gudi.
30 Mas Jesus os advertiu de que não falassem a ninguém a seu respeito.
31 Ego ko za podalai varivagigalaini tadiria i Jisu za na veveina na Tuna na Tinoni mina gozororia zoku vitigi beto mari kilu paleni ria na tiolata matamata, na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau ko mina tavauke aza, ba pa liguna kue rane za mina turu mule soga pa uke aza za gua.
31 Então Jesus começou a lhes ensinar que era necessário que o Filho do Homem sofresse muitas coisas e fosse rejeitado pelos líderes do povo, pelos principais sacerdotes e pelos mestres da lei. Seria morto, mas três dias depois ressuscitaria.
32 Ko za poja lodalodakia i Jisu tadiria za vei aza. Nari za teku kaleni i Pita i Jisu ko za podalai tokea.
32 Enquanto falava abertamente sobre isso com os discípulos, Pedro o chamou de lado e o repreendeu por dizer tais coisas.
33 Nari za balinga i Jisu ko za dogoro lao ria kaki nana sepele beto za tokea i Pita, ari za guni vei, <<Mu lao pa liguqu Setani! Ao quke korapa roquroqua na nyorogua tana Tamaza ao, goto tana tinoni gu,>> za guni.
33 Jesus se virou, olhou para seus discípulos e repreendeu Pedro. “Afaste-se de mim, Satanás!”, disse ele. “Você considera as coisas apenas do ponto de vista humano, e não da perspectiva de Deus.”
34 Beto za kuku varikamudi i Jisu ria na minete tinoni beto ria nana sepele ko ari za gudi vei, <<Na tinoni za nyorogua tutiziu ara za mi roqu muma paleni nana toa makana, beto mi pogozia za nana korosi ko mi tutiziu ara.
34 Depois, chamou a multidão e os discípulos e disse: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome sua cruz e siga-me.
35 Ura na tinoni za nyorogua kopu vasareni nana toa makana za pala mina saivia tugu za nana toa. Goto na tinoni zake rabekeni nana toa pa tutiqu ara beto pa vaqavaqatani na nongoro leana taqu za mina aloa za nana toa.
35 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa e por causa das boas-novas, a salvará.
36 Na za mina boka vagavoria na tinoni vei bi gona pale aza za nana toa ko bi izongia na kasia guguzu doruna? Bi mijatu!
36 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida?
37 Ko na za mina roitini aza ko mina boka alo muleni za nana toa? Bi mijatu!
37 E o que daria o homem em troca de sua vida?
38 Na tinoni za keaniziu ara beto na qua paranga pa zazae tinoni ikikerena beto na selana ani, nari za na Tuna na Tinoni ba mina keani tugu aza tonai mina lame tavitiria ria na mateana tabuna pa neqi lavata tana Tamaza na Tamana aza,>> za gua i Jisu.
38 Se alguém se envergonhar de mim e de minha mensagem nesta época de adultério e pecado, o Filho do Homem se envergonhará dele quando vier na glória de seu Pai com os santos anjos”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.