Marcos 7
ghn (GHN) vs NTLH
1 Ego ria na Parese beto ria kaki qari varivagigalaini na Vavanau na koko lame veidi pa Jerusalema za qari varikamu lame ti Jisu.
1 Alguns fariseus e alguns mestres da Lei que tinham vindo de Jerusalém reuniram-se em volta de Jesus.
2 Qari batiria za kaki sepele tana qari tekutekuni na limadi nake liosodi ura qarike loqa lima vei qari varivagigalaini ria na Parese qari gua.
2 Eles viram que alguns dos discípulos dele estavam comendo com mãos impuras , quer dizer, não tinham lavado as mãos como os fariseus mandavam o povo fazer.
3 Ura ria na Parese beto ria doru tinoni Jiu za qari kopudi ria na uana tututi tadiria na dia tite pa moa ko qarike tekuteku ria tonai qari oqoro loqa lima.
3 (Os judeus, e especialmente os fariseus, seguem os ensinamentos que receberam dos antigos: eles só comem depois de lavar as mãos com bastante cuidado.
4 Beto tonai mari mule pa maketi za mari iu valioso mae tu beto za mari tekuteku. Beto kubo mule ria na tuti pa dia uana vavalioso vevei pa nyanyapa valioso kapa, na raro, na titinudi, za qari kopudi tugu vei.
4 E, antes de comer, lavam tudo o que vem do mercado. Seguem ainda muitos outros costumes, como a maneira certa de lavar copos, jarros, vasilhas de metal e camas.)
5 Ko ria na Parese beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari nanazia i Jisu, ari qari guni vei, <<Ae za vei ko qarike tutia tu ria na sepele tamu ria na uana tututi tadiria na nada tite, goto qari tekutekuni gu ria za na limadi nake liosodi?>> qari guni.
5 Os fariseus e os mestres da Lei perguntaram a Jesus: — Por que é que os seus discípulos não obedecem aos ensinamentos dos antigos e comem sem lavar as mãos?
6 Nari za oe laoria i Jisu za ria, ari za gua vei, <<Za zotonana gu i Aisea tonai za ululeni za na veveimiu gamu na tinoni vavabata sekesekemiu. Ari za na paranga za kutiria aza,
6 Jesus respondeu:
7 Na goborodi gu ria na dia vinatarazaequ ara,
7 A adoração deste povo é inútil,
8 Gamu loi paledi gamu za ria na garunu tana Tamaza, ko gamu kopu valeleana ria gamu na uana tututi tadiria na tinoni gu,>> za gua i Jisu.
8 E continuou:
9 Beto ari za gudi vei mule, <<Gamu gigalai jola za gamu! Ko gamu vakeporea ginuana gamu za na garunu tana Tamaza ko gamu vaturu neqiria za ria na miu uana tututi makamiu!
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Ari za gua vei i Mosese, <Mu pangagadi ria na tinamiu beto na tamamiu, beto, na tinoni mina paranga vapiruni na tinana babi na tamana, za mina tavauke tugu aza,> za gua.
10 Pois Moisés ordenou: “Respeite o seu pai e a sua mãe.” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
11 Ba gamu za ari tu gamu gamu pojai tu za vei maka tinoni ari bi gudi vei ria na tinana na tamana, <Na zakazava ba boka tokadigamu gamu kori za za kobani,> bi gua (na ginuana na paranga ani za nana varivana madina na Tamaza),
11 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
12 nari za gamuke vamalumia aza ko bi tokadi ari kori tinana beto na tamana qari varivasevi.
12 então ele não precisa ajudar os seus pais.
13 Ko pa zona vei zara za gamuke dogoro vapore veveinaia gamu za na paranga tana Tamaza tonai gamu tutia gamu za na miu uana tututi qu teku izongoria. Ko kubo uana tututi vevei ari za gamu roitidi gamu,>> za gua i Jisu.
13 Assim vocês desprezam a palavra de Deus, trocando-a por ensinamentos que passam de pais para filhos. E vocês fazem muitas outras coisas como esta.
14 Ego za kuku varikamu sogadi mule i Jisu ria na minete tinoni ko ari za gudi vei, <<Mu vainongoro lame za gamu doru, ko mu vakaberia ani.
14 Jesus chamou outra vez a multidão e disse:
15 Kepore za maka zava za teku lugeni pa tinina na tinoni mina boka vapajia aza. Goto aza tu za koko votu lame vei pa bulona na tinoni za vapajia za na tinoni aza.
15 Tudo o que vem de fora e entra numa pessoa não faz com que ela fique
16 Na tinoni za pore talinga nongonongorona za mi vainongoro,>> za gua i Jisu.
16 [Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.]
17 Ego ko tonai za loiria ria na minete tinoni ko za lao luge pa ruma aza, nari za qari nanazani ria nana sepele za na veveina na vavakato vavapada ani.
17 Quando Jesus se afastou da multidão e entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram o que queria dizer essa comparação.
18 Nari za paranga laoria aza ria, ari za gudi vei, <<Ko gamu ba gamuke gilagilai tugu za? Gamuke vakoinonoa tu gamu za? Kepore maka zava za teku ponyolia na tinoni za vapajia nana toa.
18 Então ele disse:
19 Ura zake luge pa bulona na tinoni aza goto pa borina gu, beto za vavotu keni pale gu,>> za gua i Jisu. (Ko tonai za paranga vei zara i Jisu za vakaberia aza za doru ganigani za qari liosodi beto.)
19 porque não vai para o coração, mas para o estômago, e depois sai do corpo. Com isso Jesus quis dizer que todos os tipos de alimento podem ser comidos.
20 Beto ari za gua vei mule i Jisu, <<Aza tu za koko votu lame vei pana tana tinoni za aza tu za vapajia aza.
20 Ele continuou:
21 Ura pa leo bulona tu na tinoni qari koko votu lame vei za na roquroqu ikikeredi, na roiti valulasa, na ikiko, na varivai,
21 Porque é de dentro, do coração, que vêm os maus pensamentos, a imoralidade sexual, os roubos, os crimes de morte,
22 na barabarata, na mumuino, na roiti ikikeredi, na nyonyorava, na uana pajidi, na konokono, na vamoroana tinoni, na vavatarazae mule, beto na uana duviduvilidi.
22 os adultérios, a avareza, as maldades, as mentiras, as imoralidades, a inveja, a calúnia, o orgulho e o falar e agir sem pensar nas consequências.
23 Doru zakazava ikikeredi ari za qari votu lame vei pa leo bulona na tinoni ko qari vapajia za na tinoni aza,>> za gua i Jisu.
23 Tudo isso vem de dentro e faz com que as pessoas fiquem impuras.
24 Ego za taloi pa guguzu aza i Jisu ko za lao pa guguzu pa varilivutaina pa Turosi. Ko tonai za kamu ketakoi aza, azae za lao luge pa maka ruma ura zake nyoroguani ko bari gilagilai ria na tinoni za na suverena aza ketakoi za gua. Ba zake lea ovo aza.
24 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto da cidade de Tiro. Ele entrou numa casa e não queria que soubessem que estava ali, mas não pôde se esconder.
25 Kolenana pa guguzu ketakoi za maka tiolata reko za kolea na ongu ikerena za na tuna reko. Ko aza tugu za nongoroni i Jisu nari za lame ko za nyumu sori tungutunguna pa nenena aza,
25 Certa mulher, que tinha uma filha que estava dominada por um espírito mau, ouviu falar a respeito de Jesus. Ela veio e se ajoelhou aos pés dele.
26 beto za tepai i Jisu ko mi iju pale na tomete ikikerena za kole tana tuna reko za gua. Ego na tiolata reko ani za na tinoni karovona tu, ko na podona keta pa kale Poinikia tu pa guguzu pa Siria.
26 Era estrangeira, de nacionalidade siro-fenícia, e pediu que Jesus expulsasse da sua filha o demônio.
27 Nari za oe laoa i Jisu za na reko ani, ari za guni vei, <<Momoe za ria na koburu mae tu za mari tekuteku, ura zake gozoro za vei bari tateku za ria na ganigani tadiria na koburu ko bari tagona lao vadi na sie,>> za gua aza.
27 Mas Jesus lhe disse:
28 Ba za oe lao tu za na reko, ari za gua vei, <<Bangara, ria na sie pa kauru tevolo ba qari memeagedi gu za pa vuvuzudi na ganigani qari vavaloturia ria na koburu,>> za gua aza.
28 — Mas, senhor, — respondeu a mulher — até mesmo os cachorrinhos que ficam debaixo da mesa comem as migalhas de pão que as crianças deixam cair.
29 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ego vei muna oe vei zara ao, za leana mu mule laomua pa mua ruma ropi. Na tomete ikikerena za tori taloi tu tana tumu reko,>> za gua aza.
29 Jesus disse:
30 Ko tonai tugu za mule lao pa nana ruma aza, azae za batia na tuna reko za tori loia tu na tomete ikikerena ko za korapa kolenana pa nana lovu aza.
30 Quando a mulher voltou para casa, encontrou a criança deitada na cama; de fato, o demônio tinha saído dela.
31 Ego za taloi pana guguzu pa Turosi i Jisu ko za rerege vei pa guguzu pa Sidoni, beto za gore vei pa Manogaguguzu ko za lao pa ovuku pa Qalili.
31 Jesus saiu da região que fica perto da cidade de Tiro, passou por Sidom e pela região das Dez Cidades e chegou ao lago da Galileia.
32 Ko tonai za qari toka kamuni ria kaki tinoni za maka tinoni kikiqilina beto na pokapokana zake boka paranga valeana, ko qari tepa tokatokai i Jisu ko mi vaoponi na limana ko mi tasalana aza qari gua.
32 Algumas pessoas trouxeram um homem que era surdo e quase não podia falar e pediram a Jesus que pusesse a mão sobre ele.
33 Nari za teku varijoa pa varikamu tinoni ko za toka kaleni makana i Jisu za na tinoni ani, beto za totuni pa leona kori talingana na tinoni ani za na karukarusuna, beto za odolo taria na karukarusuna beto za totuni pa meana na tinoni ani.
33 Jesus o tirou do meio da multidão e pôs os dedos nos ouvidos dele. Em seguida cuspiu e colocou um pouco da saliva na língua do homem.
34 Beto za enga zae pa noka, za vagorea maka vazaenga lavata, beto za paranga lao pana tana tinoni, ari za guni vei aza, <<Epata!>> (na ginuana na paranga ani za <<Mu revanga tu!>> za gua).
34 Depois olhou para o céu, deu um suspiro profundo e disse ao homem:
35 Pana totozo tugu aza za tavonga za na talingana na tinoni aza, beto na meana za puku tari za za taruvata, ko za paranga valeanana.
35 E naquele momento os ouvidos do homem se abriram, a sua língua se soltou, e ele começou a falar sem dificuldade.
36 Beto za naquria i Jisu ria na tinoni ko marike vavavakatoni za na roiti ani za gudi. Ba tonai za naquria i Jisu nari za tonai za qari gigiri tugu vaqavaqatani ria na tinoni za na veveina aza.
36 Jesus ordenou a todos que não contassem para ninguém o que tinha acontecido; porém, quanto mais ele ordenava, mais eles falavam do que havia acontecido.
37 Ko qari gabara vitivitigi beto ria doru, ko ari qari gua vei, <<Doru zakazava za roiti valeana betoria za na tinoni ani. Ko ria tu na kiqili ba za vanongonongororia beto ria na poka ba za vaparangaria,>> qari gua.
37 E todas as pessoas que o ouviam ficavam muito admiradas e diziam: — Tudo o que faz ele faz bem; ele até mesmo faz com que os surdos ouçam e os mudos falem!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.