Marcos 5
ghn (GHN) vs NAA
1 Ego ko qari lao paro za pa maka kalena na ovuku pa Qerasini.
1 Jesus e os discípulos chegaram à outra margem do mar, à terra dos gerasenos.
2 Ko aza tugu za taloi pa koaka ko za paro i Jisu, za maka tinoni za kolea na ongu ikikerena za votu koko lame vei pa bevi varivarigolomona ko za lame gozoria i Jisu.
2 Ao desembarcar, logo um homem possuído de espírito imundo veio dos túmulos ao encontro de Jesus.
3 Na suvesuverena pa bevi varivarigolomodi za na tinoni ani, ko qari podeke piuni seni tu ba kepore tugu maka tinoni bi boka piu vakolea.
3 Esse homem vivia nos túmulos, e ninguém podia prendê-lo, nem mesmo com correntes.
4 Zoku totozo qari tori pikoni seni tu na nenena beto na limana ba za rabutu palepaledi ria na seni ari beto za piara paledi ria na aeana pa nenena. Kepore maka tinoni bi neqi jolani ko bi boka tale vamomozia.
4 Porque, tendo sido muitas vezes preso com correntes e cadeias, as cadeias foram quebradas por ele, e as correntes foram despedaçadas. E ninguém conseguia dominá-lo.
5 Na rane na bongi za kole gu vidulai lao lame pa bevi varivarigolomodi beto pa kubokubo za kole gu lukana uui beto za kole vapalepaleka muleni pa patupatu.
5 Andava sempre, de noite e de dia, gritando por entre os túmulos e pelos montes, ferindo-se com pedras.
6 Ko za batia pa zouna tu aza i Jisu, nari za abutu toto lao opo nyumu sori tungutungu pa moena aza.
6 Quando, de longe, viu Jesus, correu e prostrou-se diante dele,
7 Ko za velavela votu, ari za gua vei, <<Na za na mua ginugua taqu ara ao Jisu na Tuna na Tamaza Ululuna Jola? Pipaqu tana Tamaza, ao munake vakilasaziu ara!>> za gua.
7 gritando em alta voz: — O que você quer comigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Por Deus, peço-lhe que não me atormente!
8 Ura perangaina tu za tori poja veini tu ari i Jisu aza, <<Ongu ikeremu, mu votu keni tana tinoni ani ao!>> za tori guni tu.
8 Ele disse isto, porque Jesus tinha dito a ele: “Espírito imundo, saia desse homem!”
9 Ko za nanazia i Jisu aza, <<I zei na izongomu ao?>> za guni.
9 Então Jesus lhe perguntou: Ele respondeu: — Legião é o meu nome, porque somos muitos.
10 Ko za tepa tokatoka vitivitigia aza i Jisu ko mike iju votudi pa guguzu aza ria na ongu ikikeredi za gua.
10 E pediu-lhe com insistência que não os mandasse para fora do país.
11 Ego qari korapa nyubenyubele ganiganigedi pa maka kalena na kubo ketakoi za na godo borogo.
11 Ora, uma grande manada de porcos estava pastando ali pelo monte.
12 Ko qari tepa tokatoka vitivitigia ria na ongu ikikeredi i Jisu, ari qari guni vei, <<Mu garunu laodigami tadiria na borogo rari, ko mami lao lugeria,>> qari guni.
12 E os espíritos imundos pediram a Jesus: — Mande-nos para os porcos, para que entremos neles.
13 Nari za vamalumuria aza, ko qari votu taloi tana tinoni ani za na ongu ikikeredi ko qari lao lugeria za na borogo. Ko na godo borogo doruna, na ngutidi ria za kori vuro, za qari tuara gorea za na taba mamavarana ko qari gore kuju uke betodia pa leo kolo.
13 E Jesus o permitiu. Então, saindo os espíritos imundos, entraram nos porcos. E a manada, que era cerca de dois mil, precipitou-se despenhadeiro abaixo, para dentro do mar, onde se afogaram.
14 Ko ria na tinoni qari kopudi na borogo ari za qari uku kenidia ko qari lao vavakatoni pa guguzu beto pa varilivutaina ketakoi. Ko qari lame ria na tinoni ko mari dogoria za na zakazava za taroiti ketakoi qari gua.
14 Os que tratavam dos porcos fugiram e foram anunciá-lo na cidade e pelos campos. Então o povo saiu para ver o que tinha acontecido.
15 Tonai qari lame kamu ti Jisu ria na tinoni ari, za qari batia ria za na tinoni perangaina qari lugea mae na zoku vuro ongu ikeredi. Ba koviria za tori pokopoko valeananana tu beto za tori tavagigalana tu ko za korapa nyumunana za na tinoni aza. Ko qari matagutu ria na tinoni.
15 Aproximando-se de Jesus, viram o endemoniado, o que antes estava dominado pela legião, assentado, vestido, em perfeito juízo; e temeram.
16 Ria na tinoni qari somana batia ae qari vei na godo borogo beto na tinoni za lugea na ongu ikeredi ani za qari vavakato vadi ria na goto tinoni.
16 Os que haviam presenciado os fatos contaram-lhes o que tinha acontecido ao endemoniado e também falaram a respeito dos porcos.
17 Ko ria na tinoni qari tepa tokatokai ria i Jisu ko mi iolo votu keni pa dia guguzu qari gua.
17 E começaram a pedir com insistência que Jesus se retirasse da terra deles.
18 Ego ko totonai mi zae pa koaka za gua i Jisu, nari za lame ko za tepa vitivitigia i Jisu za na tinoni qari koni loia na ongu ikeredi ani ko mi tutianana i Jisu za gua.
18 Quando Jesus estava entrando no barco, aquele que antes estava possuído pelos demônios pediu com insistência que Jesus o deixasse ficar com ele.
19 Ba i Jisu zake vamalumia, goto ari tu za guni vei, <<Dai, mu mule lao pa mua guguzu tadiria na turamu ko mu ule vadi za na roiti poreveveina za roiti vanigo na Bangara beto na veveina na variroqu varitokai za vadogoronigo,>> za guni.
19 Jesus, porém, não o permitiu; ao contrário, ordenou-lhe:
20 Ko za taloi keni aza ko za podalai vavakatodi gu pa doru guguzu pa ia pa Manogaguguzu aza za na roiti za roitidi i Jisu tana ko qari gabara beto ria doru tinoni.
20 Então ele foi e começou a proclamar em Decápolis tudo o que Jesus lhe tinha feito; e todos se admiravam.
21 Ego tonai za karovo soga lao pa maka kalena na ovuku i Jisu, nari za maka minete tinoni lavata za qari lame variamuni aza pa poanana pa ovuku.
21 Tendo Jesus voltado de barco para o outro lado, reuniu-se em volta dele uma grande multidão; e ele estava junto do mar.
22 Pa totozo tugu aza za lame za maka tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, na izongona i Jaerasi. Tonai za batia aza i Jisu, za lao gona nyumuni pa nenena aza,
22 Então chegou um dos chefes da sinagoga, chamado Jairo, e, vendo-o, prostrou-se aos pés de Jesus
23 ko za tepa tokatoka vitivitigia aza i Jisu, ari za guni vei, <<Na tuqu reko za mo vitivitigi ko za korapa laolao vei pa uke. Mu lame vaoponi na limamu, ko mu alo muleni nana toa!>> za guni.
23 e lhe pediu com insistência: — Minha filhinha está morrendo; venha impor as mãos sobre ela, para que seja salva e viva.
24 Nari za tutia aza i Jisu.
24 Jesus foi com ele. Uma grande multidão seguia Jesus, apertando-o de todos os lados.
25 Za korapa tugu pa varikamu tinoni ketakoi za maka reko za kole vakeni orungu laonana gu pa korapana ka manogori aoro.
25 Estava ali certa mulher, que, havia doze anos, vinha sofrendo de uma hemorragia.
26 Na reko ani za tori dori kole gozororia tu zoku tapata pa kopu tadiria na tinoni varisalana beto doru nana izizongo za gona paledi pa kole nyaqo salana nagu, ba zake izongo leana podeke tu goto tonai za viva tu lalaonana za na tapata tana aza.
26 Ela havia padecido muito nas mãos de vários médicos e gastado tudo o que tinha, sem, contudo, melhorar de saúde; pelo contrário, piorava cada vez mais.
27 Tonai za nongoroni na reko ani za na vavakatona na veveina i Jisu, azae za tuti ligu pa leo varikamu tinoni aza ko za lao ulia za na poko ti Jisu.
27 Tendo ouvido a fama de Jesus, a mulher chegou por trás, no meio da multidão, e tocou na capa dele.
28 Ura ari za kole roquroqu golomo vei pa bulona aza, <<Vei mana ulia gu ara za na poko tana, za pala mana tasalanaqua gu ara,>> za gua.
28 Porque dizia: “Se eu apenas tocar na roupa dele, ficarei curada.”
29 Ko aza tugu za ulia aza za na poko ti Jisu, za totonai tugu za nogoto keni za na orungu, beto za vagilagilai pa tinina za tori tasalana tu aza pa nana mo za gua.
29 E logo a hemorragia estancou, e ela sentiu no corpo que estava curada daquele mal.
30 Pa totozo tugu aza za vagilagilai makana i Jisu za na neqi za votu keni pa tinina. Ko za balinga muleria za na varikamu tinoni ko za nanazaria, ari za gudi vei, <<I zei za ulia na poko taqu?>> za gua.
30 Jesus, reconhecendo imediatamente que dele havia saído poder, virando-se no meio da multidão, perguntou:
31 Nari qari paranga tu ria nana sepele, ari qari guni vei, <<Qu batiamua ao za na rave tinoni qari jupe variamunigo, ba ae za vei ko qu nanaza tu ao, <I zei za uliziu?> qu gua tu,>> qari guni.
31 Os discípulos responderam: — O senhor está vendo que a multidão o aperta e ainda pergunta: “Quem me tocou?”
32 Ba za kole tugu dogoro varilivutai i Jisu ko mi batia za na reko za ulia aza za gua.
32 Ele, porém, olhava ao redor para ver quem tinha feito aquilo.
33 Za vagilagilai na reko ani za na tasalana za gore votu pa tinina ko za matagutu neqeneqereni, ko za lao gona nyumuni pa moena i Jisu ko za uleni gu aza za na vavakato doruna.
33 Então a mulher, amedrontada e trêmula, ciente do que lhe havia acontecido, veio, prostrou-se diante de Jesus e declarou-lhe toda a verdade.
34 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Tuqu, na mua rangerange za tori salanigo tu. Mu lao pa bule beto mu tasalanamua tu pa mua tapata,>> za guni.
34 Então Jesus lhe disse:
35 Totonai za korapa paranga i Jisu, za qari bolabola kamu gu ria kaki tinoni na koko lame veidi pa ruma ti Jaerasi na tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, ko ari qari guni vei i Jaerasi, <<Na tumu reko za koviria ari za tori uke tu. Keta vapavu lame goboria na tinoni varivagigalai,>> qari guni.
35 Enquanto Jesus ainda falava, chegaram alguns da casa do chefe da sinagoga, dizendo: — A sua filha já morreu; por que você ainda incomoda o Mestre?
36 Ba i Jisu zake pavu tugu vatalingadi za na paranga qari pojai ria, goto tonai za ari tu za guni vei za na tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, <<Muke matagutu, mu vazozoto gu,>> za guni.
36 Mas Jesus, sem levar em conta tais palavras, disse ao chefe da sinagoga:
37 Ego ko kepore tu za maka tinoni za vamalumia ko bi tutia aza, goto makadi gu ari Pita, i Jekopi beto ko i Jone na taina marene gu i Jekopi.
37 Jesus não permitiu que ninguém o acompanhasse, a não ser Pedro e os irmãos Tiago e João.
38 Tonai qari lame kamu pa ruma ti Jaerasi, azae za batia i Jisu za na rura takulangadi ria na tinoni qari romaroma beto qari lukana kebokebo.
38 Chegando à casa do chefe da sinagoga, Jesus viu o alvoroço, os que choravam e os que pranteavam muito.
39 Ko za luge aza ko ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu rura takulanga beto gamu korapa kebokebo romaroma tu za gamu? Na koburu zana za zake uke, goto za korapa putagana gu,>> za gudi.
39 Ao entrar, disse:
40 Tonai za paranga vei aza nari za qari auni ria na tinoni aza.
40 E riam-se dele. Mas Jesus, mandando que todos saíssem, levou consigo o pai e a mãe da criança e os que vieram com ele e entrou onde ela estava.
41 Beto za arua i Jisu za na limana na koburu beto ari za guni vei, <<Talita kumi,>> za gua (Na ginuana za, <<Ngore, qa parangaigo ara ao, mu tatakole tu!>> za gua).
41 Tomando a criança pela mão, disse:
42 Pa totozo tugu aza za tatakole tu za na reko peki ani ko za reregenana, ura za tori manogori aorona tu za na reko aza. Ko qari gabara vitivitigidi ria na tinoni.
42 Imediatamente a menina, que tinha doze anos, se levantou e começou a andar. Então todos ficaram muito admirados.
43 Ba za naqu vaneqineqiria i Jisu ria ko marike vavakatoni tana maka tinoni za aza vei za taroiti ani za gudi. Beto za garunuria ko mari vani kaki zava za na koburu reko ko mi tekutekunana za gudi.
43 Mas Jesus ordenou-lhes expressamente que ninguém o soubesse. E mandou que dessem de comer à menina.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.