Marcos 1
ghn (GHN) vs NAA
1 Ani za na podapodalaina na nongoro leana na veveina i Jisu Karisito, na Tuna na Tamaza.
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, Filho de Deus.
2 Na paranga tana Tamaza za takuti pa kutikuti ti Aisea na tinoni korokorotai za ari za gua vei,
2 Como está escrito na profecia de Isaías: “Eis que envio o meu mensageiro adiante de você, o qual preparará o seu caminho.
3 Maka mamalaingi za korapa kukuku pa qega,
3 Voz do que clama no deserto: Preparem o caminho do Senhor, endireitem as suas veredas.”
4 Ego ko i Jone za na tinoni pogozo nongoro za koko lame vei pa qega ko za kole taraeni aza za na veveidi ria na tinoni mari gabala beto mari paputaiso ko na Tamaza mi taleozodi na dia sela za gudi.
4 E foi assim que João Batista apareceu no deserto, pregando batismo de arrependimento para remissão de pecados.
5 Nari ria doru pa varilivutaina pa Jiudia beto ria doru pa Jerusalema za qari votu lao tana, ko qari ule votudi na dia sela ko aza za paputaisoria pa leo pie Jodani.
5 E toda a região da Judeia e todos os moradores de Jerusalém iam até ele. E, confessando os seus pecados, eram batizados por ele no rio Jordão.
6 Ego ko i Jone za vazaea na poko vurungu kameli, na beleti za doko livutuni na sikisikirina, beto na kupo na muji pirudi na gana tekutekuna.
6 A roupa de João era feita de pelos de camelo. Ele usava um cinto de couro e se alimentava de gafanhotos e mel silvestre.
7 Ko na nongoro za kole taraeni aza ari za gua vei, <<Pa liguqu ara mina tuti lame maka tinoni aza za poreveveina jolaniziu ara. Ara qa peki jola ko nake padaqu mana opo gore ruvata vani na pikona na nana sadolo aza.
7 E João pregava, dizendo: — Depois de mim vem aquele que é mais poderoso do que eu, do qual não sou digno de, curvando-me, desamarrar as correias das suas sandálias.
8 Ara qa paputaisodi gamu na kolo za gamu, ba aza tu makana za mina paputaisodi gamu na Ongu Tabuna,>> za gua i Jone.
8 Eu batizei vocês com água; ele, porém, os batizará com o Espírito Santo.
9 Pa totozo tugu aza i Jisu za kamu koko vei pa guguzu pa Nazareti pa Qalili ko za lame tapaputaiso ti Jone pa Jodani.
9 Naqueles dias, Jesus veio de Nazaré da Galileia e foi batizado por João no rio Jordão.
10 Ko aza tugu za podaka votu aza pa kolo za batia aza za na noka za revanga beto na Ongu Tabuna za tigoro lagere vei maka kuru kau tana.
10 Logo ao sair da água, Jesus viu os céus se abrindo e o Espírito descendo como pomba sobre ele.
11 Beto maka mamalaingi za votu lagere vei pa noka, ari za gua vei, <<Ao za na Tuqu qa roquroqu vitivitigigo ara. Ao za qa qera jolanigo ara,>> za gua.
11 Então veio uma voz dos céus, que dizia: — Você é o meu Filho amado; em você me agrado.
12 Ko pa liguna tugu aza, za toka votu laoni pa qega na Ongu Tabuna i Jisu.
12 E logo o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Ko ka madengavuluputa rane za kole toketokea i Setani pa qega aza. Aza za kole suvere tavitiria ria na manugu piru mademade nenedi, ba ria na mateana qari kopu valeanani aza.
13 onde ficou durante quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Estava com as feras, e os anjos o serviam.
14 Ego pa liguna za tapiu i Jone, za lugea i Jisu za na ia pa Qalili ko za kole taraeni aza za na nongoro leana na veveina na Tamaza,
14 Depois de João ter sido preso, Jesus foi para a Galileia, pregando o evangelho de Deus.
15 ari za gua vei, <<Za okoto gu za na totozo beto mi toga gu za gua za na binangara tana Tamaza. Mu gabala gamu ko mu vazozotoa gamu za na nongoro leana,>> za gudi.
15 Ele dizia:
16 Ego totonai za korapa popoana pa keketaina na ovuku pa Qalili i Jisu, za batiria ari Saimone beto i Aduru na taina marene. Qari korapa vaqaradia pa ovuku ari kori, ura na tinoni abu za ari kori.
16 Caminhando junto ao mar da Galileia, Jesus viu os irmãos Simão e André, que lançavam a rede ao mar, porque eram pescadores.
17 Nari za kukuria i Jisu ari kori, ari za gudi vei, <<Mae, lame! Tutiziu, ko ma roitidigamu na tinoni abu tinoni,>> za gudi.
17 Jesus lhes disse:
18 Nari totonai tugu qari turu loi pale gu ari kori za na dia vaqara, ko qari lao tutiadia gu i Jisu.
18 Então eles deixaram imediatamente as redes e o seguiram.
19 Ko totonai za rerege rijo lao gu mule iapeki, za batiria gu mule ari Jekopi beto i Jone, kori tamatazi tuna marene i Jebeti, qari korapa tuvaka dia vaqara pa leo dia koaka.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, que estavam no barco consertando as redes,
20 Totonai tugu aza za kukuria i Jisu ari kori tamatazi. Nari qari turu loi paleni ari kori pa koaka za na tamadi i Jebeti beto ria na dia tinoni roiti ko qari tutiadia gu i Jisu.
20 e logo os chamou. E eles seguiram Jesus, deixando o seu pai Zebedeu no barco com os empregados.
21 Ego za lao pa guguzu pa Kepaniami i Jisu beto ko ria nana sepele. Ko totonai za kamua za na rane Minyere nari i Jisu za lao luge pa ruma varivarikamuna ko za podalai varivagigalai.
21 Depois, entraram em Cafarnaum, e, logo no sábado, Jesus foi ensinar na sinagoga.
22 Ko qari gabara betoni ria na tinoni za na varivagigalai tana aza, ura aza zake varivagigalai vei ria qari varivagigalaini na Vavanau, goto za varivagigalai vei na tinoni za kolea na neqi.
22 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque os ensinava como alguém que tem autoridade e não como os escribas.
23 Pa totozo tugu aza za korapa suverenana pa leo ruma varivarikamuna aza za maka tinoni za kolea na ongu ikerena ko za lukana uui, ari za gua vei,
23 E logo apareceu na sinagoga um homem possuído de espírito imundo, o qual gritou:
24 <<Na za na mua ginugua tadigami za ao Jisu pa Nazareti? Qu lame ko mu piaragami gami qu gua? Ara qa gilagilagoqua za ao! Ao za na Liosona tana Tamaza!>> za gua.
24 — O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
25 Nari za tokea i Jisu za na ongu ikerena ani, ari za guni vei, <<Mu nogoto ko mu votu keni tana tinoni zana,>> za guni.
25 Mas Jesus o repreendeu, dizendo:
26 Nari za lao tu na ongu ikerena ko za tuaria ko za aru vitivitigi paleni za na tinoni aza, beto za uui viva beto za votu keni pana tana.
26 Então o espírito imundo, agitando-o violentamente e gritando em alta voz, saiu dele.
27 Nari qari gabara vitivitigi za doru tinoni ko qari vari gua makadi, ari qari gua vei, <<Na zava za pu vei ari? Na varivagigalai koregana za tavitia na neqi za ani! Ko ria na ongu ikeredi za iju paledi ba qari nongoria tu ko qari vatabea tu!>> qari gua ria.
27 Todos se admiraram, a ponto de perguntarem entre si: — Que é isto? Uma nova doutrina! Com autoridade ele ordena aos espíritos imundos, e eles lhe obedecem!
28 Ko na nongorona na roiti ti Jisu za zake oriavo tu tapiara rerege doru kota pa varilivutaina pa Qalili.
28 E a fama de Jesus se espalhou depressa em todas as direções, por toda a região da Galileia.
29 Aza tugu qari votu keni pa ruma varivarikamuna, nari za i Jisu beto ari Jekopi beto i Jone qari rerege vatuvizi lao pa ruma tadi ari Saimone i Aduru.
29 E, saindo da sinagoga, foram, com Tiago e João, para a casa de Simão e André.
30 Na qoele roana i Saimone za mangini na tinina, ko za korapa kole pa lovu. Aza tugu za kamu i Jisu za qari ule vani gu aza za na veveina na moona na qoele ani.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre; e logo deram essa notícia a Jesus.
31 Nari za lame arua za na limana, ko za bako vatatakolea. Nari za taloi tana qoele za na mo mangini, ko aza tugu za vatana vadi za na tekutekuna ria.
31 Então, aproximando-se, Jesus pegou na mão dela e fez com que ela se levantasse. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Ego ko totonai za gore na veluvelu tonai za koni suvu za na tapo, nari za qari toka kamudi tana ria za doru tinoni momodi beto ko ria za lugeria na tomete ikikeredi.
32 À tarde, depois do pôr do sol, trouxeram a Jesus todos os enfermos e endemoniados.
33 Ko na minete tinoni lavata pa guguzu aza za qari varikamu pa atakamanana na ruma aza.
33 Toda a cidade estava reunida à porta da casa.
34 Ko za salanaria i Jisu za na tinoni za rajaria na okokoto mo, beto za iju votu paledi aza za doru tomete ikikeredi. Zake vamalumuria aza za na tomete ikikeredi ari ko bari pojai kaki paranga, ura qari gilagilaidia ria na tomete aza.
34 E ele curou muitos que se achavam doentes de todo tipo de enfermidades. Também expulsou muitos demônios, não lhes permitindo que falassem, porque sabiam quem ele era.
35 Na volavolaza rorodomo totonai za oqoro kabere na kota za iqolo ko za votu keni lao pa maka ia kaloina i Jisu ko ketakoi za kole varavara nana.
35 Tendo-se levantado de madrugada, quando ainda estava escuro, Jesus saiu e foi para um lugar deserto, e ali orava.
36 Totonai za i Saimone beto ria kaki nana baere za qari nyaqo tututia aza.
36 Simão e os que estavam com ele procuraram Jesus por toda parte.
37 Ko totonai qari batia aza nari za ari za qari guni vei, <<Ria doru qari korapa dogoro nyaqonyaqogo za ao,>> qari guni.
37 Quando o encontraram, lhe disseram: — Todos estão à sua procura.
38 Ba ari za gudi vei i Jisu ria, <<Aria ko ta jola lao pa kaki guguzu pata lao nari ko ara ma tarae mule ketakoi, ura aza za qa lameni ara,>> za gudi.
38 Jesus, porém, lhes disse:
39 Ko za leko ria aza za doru kota pa Qalili, ko za tarae pa dia ruma varivarikamuna beto za iju votu paledi aza za doru tomete ikikeredi qari kole tadiria na tinoni.
39 Então ele foi por toda a Galileia, pregando nas sinagogas deles e expulsando os demônios.
40 Maka tinoni za poqupoqu za lame ti Jisu, ko za nyumu sori tungutunguna pa moena aza ko za tepa tokatokai i Jisu, ari za gua vei, <<Vei bu malumu ao, za muna boka valiosoziu gu ara,>> za gua.
40 Um leproso se aproximou de Jesus e lhe pediu, de joelhos: — Se o senhor quiser, pode me purificar.
41 Za roquroqu vitivitigia i Jisu za na tinoni ani, ko za kaqamani na limana ko za ulia aza, beto ari za guni vei, <<Ara qa malumu gu, ko mu lioso tu ao,>> za gua i Jisu.
41 E Jesus, profundamente compadecido, estendeu a mão, tocou nele e disse:
42 Na totozo tugu aza za tataloso valioso za na poqupoqu ko za lioso aza.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu dele, e ele ficou limpo.
43 Pa liguna aza za i Jisu za vani na vavanau neqineqina beto za garunu vakenia aza.
43 E, advertindo-o severamente, logo o despediu.
44 Ari za vavanau veini i Jisu aza, <<Munake izongo vavakatoni ao tana maka goto tinoni za na veveina ani. Goto mu lao makamu ko mi dogoro vilotigo na iama beto mu valaoa na mua vavavui vulavulaza za varigarununi i Mosese, ko ria doru tinoni mari vazozotoa za ao qu tori tavalioso tu,>> za guni.
44 E lhe disse:
45 Ba aza tugu za taloi keni za na tinoni ani, za podalai velavelani gu beto za valekoia gu aza za na nongoro ani. Za jola zozoto za na vavakato tana tinoni ani ko i Jisu zake boka rerege vakabekabere lao pa guguzu, goto za suvere vakaloinana tu pa peguruna na guguzu. Ko ria na tinoni pa doru varilivutaina ketakoi za qari lame tana.
45 Mas, tendo ele saído, começou a proclamar muitas coisas e a divulgar a notícia, a ponto de Jesus não poder mais entrar publicamente em nenhuma cidade. Por isso, permanecia fora, em lugares desertos. E de toda parte vinham ao encontro dele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.