Lucas 8

ghn (GHN) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ego za jola gu za vei zara za rerege taraeni i Jisu pa guguzu lavalavata beto na pekipekidi za na nongoro leana na veveina na binangara tana Tamaza. Ko ari ka manogori nana sepele ba qari tutia tugu aza,
1 Depois disso Jesus ia passando pelas cidades e povoados proclamando as boas novas do Reino de Deus. Os Doze estavam com ele,
2 beto ko vei tugu ria kaki reko za iju paledi na tomete ikikeredi pa dia toa aza beto za salanaria tugu kaki dia vagauru. I Mere na koko veina pa guguzu Magadalene za maka, aza perangaina qari kolea mae ka vitu tomete ikikeredi ba za iju paledi tugu i Jisu.
2 e também algumas mulheres que haviam sido curadas de espíritos malignos e doenças: Maria, chamada Madalena, de quem haviam saído sete demônios;
3 Goto i Joana za maka, na maqotana i Kuza na nabulu ti Herodi; maka i Susana, beto ko kubo mule ria na reko. Ko ria ari za qari varoitiria na dia izizongo ko qari tokatokani i Jisu beto ria na nana sepele.
3 Joana, mulher de Cuza, administrador da casa de Herodes; Susana e muitas outras. Essas mulheres ajudavam a sustentá-los com os seus bens.
4 Ego ria na tinoni pa okokoto guguzu za qarike koroto kamukamu ti Jisu. Ko totonai za varikamu lame tana za maka minete tinoni lavata, za pojai aza za na vavakato vavapada ani:
4 Reunindo-se uma grande multidão e vindo a Jesus gente de várias cidades, ele contou esta parábola:
5 <<Kolenana za maka tinoni umuma za keni vavuvuzuria na kiko pa nana inuma. Ko totonai za kole iparadi na kiko aza nari za kaki za qari lotu lao pa lodaka zona ko qari teteria na tinoni, beto ko qari tatava kamu tobiki betoriagedi na manugu.
5 "O semeador saiu a semear. Enquanto lançava a semente, parte dela caiu à beira do caminho; foi pisada, e as aves do céu a comeram.
6 Kaki za qari lotu lao pa pezo patupatuna, ko tonai qari pidoko zae za qari malei ukedia ura za pidili kepore piena za na pezo pa ia aza.
6 Parte dela caiu sobre pedras e, quando germinou, as plantas secaram, porque não havia umidade.
7 Kaki kiko mule za qari lotu lao pa gazogazoro varivarioka, ko qari toa tavitiria tugu na gazoro varivarioka, beto ko za pilu vaukeria aza.
7 Outra parte caiu entre espinhos, que cresceram com ela e sufocaram as plantas.
8 Goto kaki kiko za qari lotu lao pa pezo leana, ko qari toa valeana beto qari vua valeana ko za vunguvungu gogoto na vuana,>> za gua i Jisu.
8 Outra ainda caiu em boa terra. Cresceu e deu boa colheita, a cem por um". Tendo dito isso, exclamou: "Aquele que tem ouvidos para ouvir, ouça! "
9 Ego qari lao nanazia ria na nana sepele na za ginuana za na vavakato vavapada ani,
9 Seus discípulos perguntaram-lhe o que significava aquela parábola.
10 nari ari za gudi vei, <<Gamu gamu tori taiani tu za na gigalai golomona na veveina na binangara tana Tamaza, goto ria na goto tinoni za qari tavagigalai pa vavakato vavapada ria, ko
10 Ele disse: "A vocês foi dado o conhecimento dos mistérios do Reino de Deus, mas aos outros falo por parábolas, para que ‘vendo, não vejam; e ouvindo, não entendam’.
11 <<Ego na ginuana na vavakato vavapada ani za ari za vei: na kiko za na paranga tana Tamaza.
11 "Este é o significado da parábola: A semente é a palavra de Deus.
12 Ria na kiko qari lotu lao pa lodaka zona za ria na tinoni qari nongoriadia tugu na paranga tana Tamaza, ba za lame na bangaradi na tomete ko za teku paleni za na paranga aza za kole pa bulodi, keta mari vazozoto ko mari taalo za gua.
12 As que caíram à beira do caminho são os que ouvem, e então vem o diabo e tira a palavra dos seus corações, para que não creiam e não sejam salvos.
13 Ria na kiko qari lotu lao pa pezo patupatuna za ria aza tugu qari nongoria na paranga tana Tamaza nari qari teku vakatapia pa qeraqera. Ba zake kori gore vamauru vei na bagere, ko qari vazozoto mae iapeki totozo ba totonai za lame na toketoke ko za podekeria za qari lotu kenidia.
13 As que caíram sobre as pedras são os que recebem a palavra com alegria quando a ouvem, mas não têm raiz. Crêem durante algum tempo, mas desistem na hora da provação.
14 Ria na kiko qari lotu lao pa ia za kolea na gazoro variokana za ria qari nongoriadia tugu na paranga tana Tamaza, ba tonai qari korapa lalaodia nari na takulangadi na roquroqudi na izizongo beto na qeraqera goborodi pa toa kasia guguzu za piluria ko qarike boka vua vamatua.
14 As que caíram entre espinhos são os que ouvem, mas, ao seguirem seu caminho, são sufocados pelas preocupações, pelas riquezas e pelos prazeres desta vida, e não amadurecem.
15 Goto ria na kiko qari lotu pa pezo leana za ria na tinoni qari nongoria na paranga tana Tamaza ko qari kopu valeanani pa bulodi beto qari turu vangaju ko qari vua valeana,>> za gua i Jisu.
15 Mas as que caíram em boa terra são os que, com coração bom e generoso, ouvem a palavra, a retêm e dão fruto, com perseverança".
16 <<Kepore za maka tinoni za vatoai na juke beto za vaopo tarini na besini babi vaturua pa kauru sape putaputana za na juke, goto pa nana nyumunyumuna tu za vanyumuni, ko ria na tinoni mari luge lame za mari batia na kabere.
16 "Ninguém acende uma candeia e a esconde num jarro ou a coloca debaixo de uma cama. Pelo contrário, coloca-a num lugar apropriado, de modo que os que entram possam ver a luz.
17 Doru zakazava qari kole vapae za pala mari tabata votu, beto doru zakazava qari kole golomo za mari votu lame pa kabekaberena.
17 Porque não há nada oculto que não venha a ser revelado, e nada escondido que não venha a ser conhecido e trazido à luz.
18 Ko zara za vei za mu dogoro valeania na zona gamu vainongoroni na paranga tana Tamaza. Ura aza na tinoni za izongo vazoku za pala na motana mule za pala mina taiani. Goto aza zake izongia maka zava za aza tu za rove veini za izongia ba mina tateku vakenini tugu,>> za gua i Jisu.
18 Portanto, considerem atentamente como vocês estão ouvindo. A quem tiver, mais lhe será dado; de quem não tiver, até o que pensa que tem lhe será tirado".
19 Ego za lame ti Jisu za na tinana beto ko ria na boko taina marene, ba qarike boka kamua aza ura za mota jola na minete tinoni.
19 A mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo, mas não conseguiam aproximar-se dele, por causa da multidão.
20 Ko maka ria na tinoni za lao pojani i Jisu, <<Na tinamu beto ria na taimu marene za rari, qari korapa turu adonigo pa sebesebe. Qari nyorogua dogorigo qari gua,>> za guni.
20 Alguém lhe disse: "Tua mãe e teus irmãos estão lá fora e querem ver-te".
21 Ba za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ria qari nongoria na paranga tana Tamaza ko qari vatabea za ria za na tinaqu beto ko na taiqu marene ara,>> za gudi.
21 Ele lhe respondeu: "Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a praticam".
22 Maka rane tonai za zae pa koaka i Jisu beto ria nana sepele nari ari za gudi vei ria na nana sepele, <<Aria ko ta karovo lao pa maka kale karovona na ovuku Qalili,>> za gudi. Nari za qari toka lao.
22 Certo dia Jesus disse aos seus discípulos: "Vamos para o outro lado do lago". Eles entraram num barco e partiram.
23 Totonai qari korapa epepe lalaodia ria nari za kole ko za putagana i Jisu. Beto za gore raja pa kolo aza za na gava lavata, ko za pugelia na kolo za na koaka ko tata bari dururu.
23 Enquanto navegavam, ele adormeceu. Abateu-se sobre o lago um forte vendaval, de modo que o barco estava sendo inundado, e eles corriam grande perigo.
24 Nari qari lao vaiqolia ria na sepele i Jisu, ari qari gua vei, <<Qokolo, Qokolo, taqe tata uke za gita!>> qari guni.
24 Os discípulos foram acordá-lo, clamando: "Mestre, Mestre, vamos morrer! " Ele se levantou e repreendeu o vento e a violência das águas; tudo se acalmou e ficou tranqüilo.
25 Beto ari za gudi vei i Jisu ria na nana sepele, <<Kepore na miu rangerange za gamu?>> za gua.
25 "Onde está a sua fé? ", perguntou ele aos seus discípulos. Amedrontados e admirados, eles perguntaram uns aos outros: "Quem é este que até aos ventos e às águas dá ordens, e eles lhe obedecem? "
26 Ego pa liguna za vei zara za qari epe gore paro pa guguzu pa Qerasini pa maka kalena pa ovuku Qalili.
26 Navegaram para a região dos gerasenos que fica do outro lado do lago, frente à Galiléia.
27 Aza tugu za tete paro i Jisu pa paroparona pa guguzu aza za gore tugu za maka tinoni aza za kolea na tomete ikikeredi ko mi lao gozoria aza za gua. Na zovai jolana na gadogadona za na tinoni ani, ko zake suvesuvere pa ruma goto pa bevi varivarigolomodi tu.
27 Quando Jesus pisou em terra, foi ao encontro dele um endemoninhado daquela cidade. Fazia muito tempo que aquele homem não usava roupas, nem vivia em casa alguma, mas nos sepulcros.
28 Aza tugu za dogoro laoa aza i Jisu za uui, za lao nyumu sori tungutungu pa moena i Jisu, ko za kuku velavela vei ari, <<Na za qu nyorogua roitini taqu ao Jisu na Tuna na Tamaza ululuna jola? Qa tepago ara ao, muke vakilasaniziu na vitigi!>> za guni.
28 Quando viu Jesus, gritou, prostrou-se aos seus pés e disse em alta voz: "Que queres comigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Rogo-te que não me atormentes! "
29 Zara za paranga vei aza, ura perangaina tu za ijua i Jisu za na tomete ikikerena ko mi votu keni tana tinoni aza za guni. Ura kubo totozo za vavavituluni na tinoni ani za na tomete ikikerena. Ko ae tu qari piu veini na seni na limana nenena beto qari kole kopu veini maka tinoni tavalugena pa ruma varipiu, ba za korokoroto paledi tugu za na seni beto za toka keni pale na tomete ikikerena pa qega aza.
29 Pois Jesus havia ordenado que o espírito imundo saísse daquele homem. Muitas vezes ele tinha se apoderado dele. Mesmo com os pés e as mãos acorrentados e entregue aos cuidados de guardas, quebrava as correntes, e era levado pelo demônio a lugares solitários.
30 Za nanaza laoa i Jisu za na tinoni ani, <<I zei na izongomu ao?>> za guni.
30 Jesus lhe perguntou: "Qual é o seu nome? " "Legião", respondeu ele; porque muitos demônios haviam entrado nele.
31 Ko qari kole tepa tokatoka i Jisu ria na tomete ikikeredi, ko keta mi garunu laodi pa ia ketakoi mari tavakilasa ria na ongongu ikikeredi qari gua.
31 E imploravam-lhe que não os mandasse para o abismo.
32 Ego zake zou pa ia aza za maka godo borogo lavata, qari korapa nyubenyubele ganiganigedi pa maka kalena na kubo. Ko qari tepa tokatokai ria na tomete ikikeredi i Jisu ko mi vamalumuria ko mari lao lugedia tadiria na borogo qari gua. Nari za vamalumuria tugu.
32 Uma grande manada de porcos estava pastando naquela colina. Os demônios imploraram a Jesus que lhes permitisse entrar neles, e Jesus lhes deu permissão.
33 Ko qari votu keni tana tinoni ani ria na tomete ikikeredi, ko qari lao lugedia tadiria na borogo. Nari za qari tulai gore na taba za na godo borogo ari ko qari gore tuluzu pa kolo ko qari kuju uke betodia.
33 Saindo do homem, os demônios entraram nos porcos, e toda a manada atirou-se precipício abaixo em direção ao lago e se afogou.
34 Ego ria na tinoni qari kopudi na borogo za totonai qari batia za vei zara nari za qari uku. Qari lao vavakato vadi ria pa guguzu beto ria na tinoni pa varilivutaina na guguzu aza.
34 Vendo o que acontecera, os que cuidavam dos porcos fugiram e contaram esses fatos, na cidade e nos campos,
35 Nari qari votu lao ria na tinoni ko mari dogoria aza na manugu za podo qari gua. Tonai qari kamu ti Jisu za qari batia za na tinoni aza za kolea na tomete ikikerena za tori tasalana tu. Ko za korapa nyumu valeana nana pa kekere nenena i Jisu aza, za tori vazae poko tu, beto za tori tavagigala tu. Ko qari matagutu beto ria na tinoni.
35 e o povo foi ver o que havia acontecido. Quando se aproximaram de Jesus, viram que o homem de quem haviam saído os demônios estava assentado aos pés de Jesus, vestido e em perfeito juízo, e ficaram com medo.
36 Ko ria na tinoni qari batini matadi na manugu za podo beto aza vei beto za tasalana za na tinoni aza, za qari vavakato vadi ria na tinoni qari koni kamu.
36 Os que o tinham visto contaram ao povo como o endemoninhado fora curado.
37 Nari qari tepai ria na tinoni pa Qerasini i Jisu ko mi iolo rijo pa ia ketakoi qari guni, ura qari matagutu vitivitigini. Nari za qaqiri lao pa koaka i Jisu ko za mule keninana.
37 Então, todo o povo da região dos gerasenos suplicou a Jesus que se retirasse, porque estavam dominados pelo medo. Ele entrou no barco e regressou.
38 Ba tonai za oqoro toka i Jisu za lao kole tepa tuti ti Jisu aza na tinoni za koni tasalana ani, ba za garunu mulea i Jisu aza, ari za guni vei,
38 O homem de quem haviam saído os demônios suplicava-lhe que o deixasse ir com ele; mas Jesus o mandou embora, dizendo:
39 <<Mu mule lao pa mua guguzu, ko mu vavavakatoni aza vei za roiti vanigo na Tamaza,>> za guni. Nari za mule lao za na tinoni ani, ko za velavelani aza tadiria doru pa nana guguzu aza vei za roitini i Jisu tana.
39 "Volte para casa e conte o quanto Deus lhe fez". Assim, o homem se foi e anunciou a toda a cidade o quanto Jesus tinha feito por ele.
40 Totonai za gabala mule lao kamu pa maka karovona na kolo i Jisu, za qari adono vakamua ria na tinoni aza. Ura qari kole tugu adonia ria doru tinoni aza.
40 Quando Jesus voltou, uma multidão o recebeu, pois todos o esperavam.
41 Pana totozo tugu aza za bola kamu gu za na kuta tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, na izongona i Jaerasi. Za lao nyumu sori tungutungu pa nenena i Jisu aza, ko za tepa tokatokai ko mi lao pa nana ruma za gua,
41 Então um homem chamado Jairo, dirigente da sinagoga, veio e prostrou-se aos pés de Jesus, implorando-lhe que fosse à sua casa
42 ura makamakaina tuna reko peki tata manogori aorona za mi uke gu za gua.
42 porque sua única filha, de cerca de doze anos, estava à morte. Estando Jesus a caminho, a multidão o comprimia.
43 Na somanana tugu pa varikamu minete tinoni aza za maka reko za keni gojo na orungu pa tinina ka manogori aoro. Ria doru vei za izongoria za tori gona pale betodi tu pa nyaqodi ria na tinoni varivarisalana, ba kepore maka ria bi boka salania.
43 E estava ali certa mulher que havia doze anos vinha sofrendo de uma hemorragia e gastara tudo o que tinha com os médicos; mas ninguém pudera curá-la.
44 Ko za somana rerege tuti pa liguna i Jisu aza. Ko aza tugu za lao ulia za na uquna na poko ti Jisu, nari za totonai tugu za nogoto keni za na orungu.
44 Ela chegou por trás dele, tocou na borda de seu manto, e imediatamente cessou sua hemorragia.
45 Tonai za nanaza i Jisu, <<I zei za uliziu ara?>> za gua aza.
45 "Quem tocou em mim? ", perguntou Jesus. Como todos negassem, Pedro disse: "Mestre, a multidão se aglomera e te comprime".
46 Ba ari za gua vei i Jisu, <<Dai, maka tinoni za uliziu ara, ura qa vagilagilai ara pa tiniqu za za votu taloi taqu za na neqi,>> za gua.
46 Mas Jesus disse: "Alguém tocou em mim; eu sei que de mim saiu poder".
47 Totonai za gilagilai na reko za tori tavotu tu za na roiti za roitini aza za gua, nari za matagutu neqeneqere vitivitigi aza, ko za lao nyumu sori tungutungu pa nenena i Jisu, ko za ule votuni aza ti Jisu pa moedi ria doru tinoni za aza vei beto ko za ulia na poko ti Jisu beto veveina zake oriavo tugu tasalanana aza.
47 Então a mulher, vendo que não conseguiria passar despercebida, veio tremendo e prostrou-se aos seus pés. Na presença de todo o povo contou por que tinha tocado nele e como fora instantaneamente curada.
48 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Tuqu, na mua rangerange za tori salanigo tu. Mu lao pa bule,>> za gua aza.
48 Então ele lhe disse: "Filha, a sua fé a curou! Vá em paz".
49 Totonai tugu za korapa paranga vei zara i Jisu nari za bola kamu gu za maka tinoni pogozo nongoro, na koko lame veina pa ruma ti Jaerasi na tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, ko ari za gua vei, <<Za tori uke tu za na tumu reko. Keta vapavu lame goboria na tinoni varivagigalai,>> za guni i Jaerasi.
49 Enquanto Jesus ainda estava falando, chegou alguém da casa de Jairo, o dirigente da sinagoga, e disse: "Sua filha morreu. Não incomode mais o Mestre".
50 Ba tonai za nongoria i Jisu za na vavakato tana tinoni pogozo nongoro, nari ari za guni vei i Jaerasi, <<Muke matagutu. Mu vazozoto gu beto pala mina leana gu za na tumu,>> za guni.
50 Ouvindo isso, Jesus disse a Jairo: "Não tenha medo; tão-somente creia, e ela será curada".
51 Totonai za lao kamu aza pa ruma ti Jaerasi, za zake vamalumuria aza ko mari luge tavitia ria na tinoni, goto ari Pita, i Jone, i Jekopi, beto ko ari kori tinana na tamana gu na reko.
51 Quando chegou à casa de Jairo, não deixou ninguém entrar com ele, exceto Pedro, João, Tiago e o pai e a mãe da criança.
52 Ria doru tinoni za qari korapa romaroma qari lukana takulangania na koburu za uke. Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Muke lukana! Zake uke za na koburu zana, za korapa putagana gu,>> za gua aza.
52 Enquanto isso, todo o povo estava se lamentando e chorando por ela. "Não chorem", disse Jesus. "Ela não está morta, mas dorme".
53 Tonai za paranga vei zara aza nari za qari aauni ria doru aza, ura qari gilagila valeaniadia za tori uke tu za na koburu reko.
53 Todos começaram a rir dele, pois sabiam que ela estava morta.
54 Ba za arua i Jisu za na limana na koburu beto za paranga, <<Ngore, mu tatakole!>> za guni.
54 Mas ele a tomou pela mão e disse: "Menina, levante-se! "
55 Nari za toa mule ko zake oriavo tugu tatakolena za na koburu ko za garunuria i Jisu ria ko mari vani na ganigani ko mi tekuteku za gua.
55 O espírito dela voltou, e ela se levantou imediatamente. Então Jesus lhes ordenou que lhe dessem de comer.
56 Ko qari gabara vitivitigi ari kori na tamana beto na tinana, ba za paranga vabalauria i Jisu ria ko marike vavavakatoni pa tinoni aza vei na roiti za taroiti.
56 Os pais dela ficaram maravilhados, mas ele lhes ordenou que não contassem a ninguém o que tinha acontecido.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.