Lucas 20
ghn (GHN) vs ARC
1 Maka rane totonai za korapa varivagigalai beto za taraeni na nongoro leana tadiria na tinoni pa kakabarena zelepade i Jisu, za qari lao tana ria na kuta iama, ria qari varivagigalaini na Vavanau, beto ria kaki tinoni matamata,
1 E aconteceu, num daqueles dias, que, estando ele ensinando o povo no templo e anunciando o evangelho, sobrevieram os principais dos sacerdotes e os escribas com os anciãos
2 ko ari qari gua vei, <<Mu ule vadigami moko. Pa neqi za, beto i zei za vanigo na neqi za qu roitidi ao ria na zakazava ari?>> qari guni.
2 e falaram-lhe, dizendo: Dize-nos: com que autoridade fazes essas coisas? Ou quem é que te deu esta autoridade?
3 Nari za oeria, ari za gudi vei, <<Ara ba ma nanazadigamu mae tugu vei maka nanaza ropi. Mu pojaniziu moko:
3 E, respondendo ele, disse-lhes: Também eu vos farei uma pergunta: dizei-me, pois:
4 i zei za vani na neqi i Jone beto za papaputaiso tinoni? Na Tamaza pa noka ba ria gu na tinoni?>> za gua aza.
4 o batismo de João era do céu ou dos homens?
5 Nari qari kole varigonani makadi za na roverove, <<Na za tana gua za? Vei tana paranga, <Pana tana Tamaza pa noka,> tana gua, za pala ari mina gudigita, <Ba ae za vei ko gamuke vazozotoa?> mina gudigita vei.
5 E eles arrazoavam entre si, dizendo: Se dissermos: do céu, ele nos dirá: Então, por que o não crestes?
6 Ba vei tana paranga, <Pana tadiria na tinoni gu,> tana gua, za pala mari buti tavurudigita na patu ria na minete tinoni ari. Ura ria doru za qari vazozotoa za maka tinoni korokorotai tugu tana Tamaza i Jone,>> qari gua.
6 E, se dissermos: dos homens, todo o povo nos apedrejará, pois têm por certo que João era profeta.
7 Ko qari lao oe veini gu ari, <<Gamike gilagilai,>> qari gua.
7 E responderam que não sabiam de onde era.
8 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Ego, ko ara ba manake ule vadigamu tugu za na veveina na neqi za qa izongia beto qa roitidi ara na zakazava ari,>> za gua i Jisu.
8 E Jesus lhes disse: Tampouco vos direi com que autoridade faço isto.
9 Beto za pojadi mule i Jisu ria na tinoni za na vavakato vavapada ani: <<Kolenana za maka tinoni za umani na nana inuma qurepi, beto za vakopudi kaki tinoni umuma ko mari varoitia za gua, beto za taloi keni ko za suvere vazovai tu pa maka guguzu karovona pa zouna aza.
9 E começou a dizer ao povo esta parábola: Certo homem plantou uma vinha, e arrendou-a a
10 Totonai za kamua na totozo padupaduku, za garunu laoni tadiria za maka nana nabulu ko mi teku vani na iana na vuadi pa inuma qurepi za gua. Ba qari majamajai ria na tinoni umuma za na nabulu ani, beto qari iju vamule galegale paleni gu.
10 E, no devido tempo, mandou um servo aos lavradores, para que lhe dessem dos frutos da vinha; mas os lavradores, espancando-o, mandaram-no vazio.
11 Nari za garunu laoni mule aza za maka nana nabulu, ba aza ba qari majamaja vakekea paleni mutugu ria na tinoni umuma, beto qari iju vamule galegale paleni.
11 E tornou ainda a mandar outro servo; mas eles, espancando também a este e afrontando-
12 Ba za garunu laoni mule aza za na nabulu vinaue. Ego aza za qari raja vapalekia mutugu ria na tinoni umuma, beto qari gona votu paleni pa peguruna na inuma qurepi.
12 E tornou ainda a mandar um terceiro; mas eles, ferindo também a este,
13 Pa liguna za vei zara za kole roverove za na tinoni porenana inuma ko ari za gua vei, <Na za beka za mana roitini ara? Ego leana, ma garunu laoni gu ara za na tuqu marene aza qa roquroqua. Palu aza za pala mari pangagani,> za gua aza, ko za valaoa.
13 E disse o senhor da vinha: Que farei? Mandarei o meu filho amado; talvez, vendo-o, o respeitem.
14 Ba totonai qari batia ria na tinoni umuma za na tuna marene aza, nari za ari qari kole varingodo vei makadi, <Ani za na tinoni pala mina teku vakarovoria na izizongo tana tamana ani! Ariagada ko ta vai pale, ko na izizongo tana tamana za tana teku vakarovoria nada,> qari gua.
14 Mas, vendo-o os lavradores, arrazoaram entre si dizendo: Este é o herdeiro; vinde, matemo-lo, para que a herança seja nossa.
15 Ko qari lao gona votu lao paleni pa peguruna na inuma, ko qari vaukea aza,>> za gua i Jisu.
15 E, lançando-o fora da vinha,
16 Pala mina kamu vauke beto paledi aza ria doru tinoni qari kopuni na inuma, beto mina vakarovo lao vadi tu ria na tinoni gotodi tu za na inuma!>> za gua i Jisu.
16 Irá, e destruirá estes lavradores, e dará a outros a vinha. E, ouvindo eles isso, disseram: Não seja assim!
17 Nari za dogoro tari vatogatogazaria i Jisu ria, beto ari za gua vei, <<Na za ropi na ginuana za na Kutikuti Tabuna, aza ari za gua vei,
17 Mas ele, olhando para eles, disse: Que é isto, pois, que está escrito? A pedra que os edificadores reprovaram, essa foi feita cabeça da esquina.
18 Aza za lotuni pa patu aza za mina paleka talomolomoto tugu, beto aza mina lotu takoa na patu aza za mina muja vaavavuru veini na kau,>> za gua i Jisu.
18 Qualquer que cair sobre aquela pedra ficará em pedaços, e aquele sobre quem ela cair será feito em pó.
19 Ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari podepodeke ko mari aru tamania i Jisu pa totozo tugu aza qari gua, ura qari gilagilai ria za na vavakato vavapada ani za jutu lamegami gu gami qari gua. Ba qarike boka aru tamania ria aza, ura qari matagutudi na tinoni.
19 E os principais dos sacerdotes e os escribas procuravam lançar mão dele naquela mesma hora; mas temeram o povo, porque entenderam que contra eles dissera esta parábola.
20 Ko qari kole dogoro kopuni za ae totozo ria mari boka tekua maka totozo leana. Qari garunu golomoria ria ria kaki tinoni, ko mari lao paranga sekeseke kale mari vei na tinoni tuvizidi qari gua, beto mari podeke vagonai i Jisu pa kaki nanaza sekesekedi ko mari boka teku valaoa aza pa neqi tana qavuna ko mi tajutu qari gua.
20 E, trazendo- o debaixo de olho, mandaram espias que se fingiam de justos, para o apanharem em alguma palavra e o entregarem à jurisdição e poder do governador.
21 Qari lao paranga vei ari ria na tinoni ari ti Jisu, <<Tinoni varivagigalai, gami gilagilaimami gami za aza qu pojai beto qu varivagigalaini ao za na tuvizina. Aza na zozotona beto na zona tana Tamaza za qu varivagigalaini ao, beto ko kepore veveidi tamu ria na tuturuna tadiria na tinoni.
21 E perguntaram-lhe, dizendo: Mestre, nós sabemos que falas e ensinas bem e retamente e que não consideras a aparência da pessoa, mas ensinas com verdade o caminho de Deus.
22 Ae vei? Za tavamalumu tugu pana Vavanau za gami mami tabara lao takisi ti Siza, ba dai?>> qari gua.
22 É-nos lícito dar tributo a César ou não?
23 Ba za tori dogoro pururia tu i Jisu za na dia nyonyorava ko ari za gudi vei ria,
23 E, entendendo ele a sua astúcia, disse-lhes: Por que me tentais?
24 <<Vabatiniziu moko za maka poata? I zei na izumatana beto na izongona za kole pa poata zana?>> za gua aza.
24 Mostrai-me uma moeda. De quem tem a imagem e a inscrição? E, respondendo eles, disseram: De César.
25 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Ego leana, mu valao vani i Siza ria ti Siza, beto mu valao vani na Tamaza ria tana Tamaza!>> za gua aza.
25 Disse-lhes, então: Dai, pois, a César o que
26 Qari gabara jolani ria za nana oe ko qarike vaqeu, beto ko qarike boka valotuni ria pa dia sekeseke aza pa moedi ria na tinoni.
26 E não puderam apanhá-lo em palavra alguma diante do povo; e, maravilhados da sua resposta, calaram-se.
27 Ego qari lame tana ria kaki Sadusisi, ria qarike vazozotoa za na veveina ria na tinoni ukedi mari turu mule, ko ari qari gua vei,
27 E, chegando-se alguns dos saduceus, que dizem não haver ressurreição, perguntaram-lhe,
28 <<Tinoni varivagigalai, ari za gua vei za kuti vadigita i Mosese, <Bi uke loia maka tinoni za na maqotana ko bi kepore tuna, za pala na taina marene tugu mina elavia za na nabokona aza, ko mina vapore vani na tuna vuana za na tugana za tori uke tu nari,> za gua.
28 dizendo: Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se o irmão de alguém falecer, tendo mulher e não deixar filhos, o irmão dele tome a mulher e suscite posteridade a seu irmão.
29 Ego ko koledia ari ka vitu tamatazi marene. Na tugadi pa moa za elavia maka reko ba oqoro pore tuna beto za uke.
29 Houve, pois, sete irmãos, e o primeiro tomou mulher e morreu sem filhos;
30 Ko za elava sogai mutugu aza za tuti tana pa moa za na naboko aza, ba za vei mutugu.
30 e o segundo
31 Nari za teku sogai mutugu na vinaue, ba za vei mutugu. Ko qari okoto betodia tu ari ka vitu tamatazi, ba kepore beto tugu na tudi.
31 e o terceiro também a tomaram, e, igualmente, os sete. Todos eles morreram e não deixaram filhos.
32 Pa liguligu tu beto za uke za na reko nabonaboko.
32 E, por último, depois de todos, morreu também a mulher.
33 Ego, ko pa rane mari turu mule ria qari uke za pala i zei ari ka vitu ari na maqotana za na reko ani? Ura ari ka vitu doru za qari elavia aza!>> qari gua.
33 Portanto, na ressurreição, de qual deles será a mulher, pois que os sete por mulher a tiveram?
34 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Na varielava za tadiria gu na tinoni pana toa pa totozo ani,
34 E, respondendo Jesus, disse-lhes: Os filhos deste mundo casam-se e dão-se em casamento,
35 goto ria na tinoni qari pada ko mari kamua na totozo za korapa lame beto mari turu mule pa uke za marike varielava.
35 mas os que forem havidos por dignos de alcançar o mundo vindouro e a ressurreição dos mortos nem hão de casar, nem ser dados em casamento;
36 Ura totonai za marike boka uke ria, goto pala mari suvere vei gu ria na mateana ria, marike uke. Ria za na koburu tana Tamaza, ura na tavatoa muledi pa uke ria.
36 porque já não podem mais morrer, pois são iguais aos anjos e são filhos de Deus, sendo filhos da ressurreição.
37 Goto na veveina ria na tinoni mari turu mule pa uke za i Mosese ba za tori vakabere vadigita tu. Ura pa vavakatona na iku za vuruvurungu memea pa tokutoku za pojai i Mosese za, <Na Tamaza ti Ebarahami, na Tamaza ti Aisake, beto na Tamaza ti Jekopi,> za gua aza.
37 E que os mortos hão de ressuscitar também o mostrou Moisés junto da sarça, quando chama ao Senhor Deus de Abraão, e Deus de Isaque, e Deus de Jacó.
38 Ko na Tamaza tadiria na tinoni toadi aza, nake tadiria na tinoni ukedi. Ura tana Tamaza za ria doru za na toadi beto,>> za gua i Jisu.
38 Ora, ele vivem todos.
39 Nari qari oe ria kaki qari varivagigalaini na Vavanau, ari qari gua vei, <<Tinoni varivagigalai, za leana jola za na mua oe!>> qari gua ria.
39 E, respondendo alguns dos escribas, disseram: Mestre, disseste bem.
40 Ego pa liguna aza za qari pangagani ko qarike tuma nanaza soga mulea ria na tinoni aza.
40 E não ousavam perguntar-lhe mais coisa alguma.
41 Ego ari za gudi vei i Jisu ria, <<Ae za vei ko qari paranga tu ria na tinoni, <Na Karisito za na Tuna i Devita,> qari gua?
41 E ele lhes disse: Como dizem que o Cristo é Filho de Davi?
42 Ba i Devita tugu makana za paranga vei ari pa buka Kera Vatarazae,
42 Visto como o mesmo Davi diz no livro dos Salmos: Disse o
43 tinganai mana veidi na mua tetetena na nenemu
43 até que eu ponha os teus inimigos por escabelo de teus pés.
44 Ego za kukuni na Bangara i Devita za na Karisito, ba ae za vei ko mina boka na tuna tu i Devita aza?>> za gua i Jisu.
44 Se Davi lhe chama Senhor, como é ele seu filho?
45 Totonai qari korapa vainongoro ria doru tinoni nari ari za gudi vei i Jisu ria nana sepele,
45 E, ouvindo-o todo o povo, disse Jesus aos seus discípulos:
46 <<Muna balaudi ria qari varivagigalaini na Vavanau. Qari pokopoko vakakakaza, beto qari lekoleko ria. Qari nyoroguani bari gozoro qeraqeradi ria na tinoni pa ia makemaketina qari gua. Beto qari mijamijataria na nyumunyumuna tadiria na tinoni poreveveidi pa leo ruma varivarikamuna beto pa vavolo.
46 Guardai-vos dos escribas, que querem andar com vestes compridas e amam as saudações nas praças, e as principais cadeiras nas sinagogas, e os primeiros lugares nos banquetes;
47 Qari ragaragata tekuria na izizongo tadiria na nabonaboko, beto qari varavara vakakakaza ko mari tadogoro tadiria na tinoni qari gua. Ba na dia vinakilasa za mina ikerena jola>> za gua i Jisu.
47 que devoram as casas das viúvas, fazendo, por pretexto, largas orações. Estes receberão maior condenação.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.