Lucas 16
ghn (GHN) vs NVT
1 Ego za paranga laoria i Jisu ria na nana sepele: <<Kolenana za maka tinoni izizongo za pore maka nana nabulu ko aza za kopudi doru nana zakazava. Ko ria kaki qari vavakato vani na tinoni izizongo ani za na veveina za aru vikevikereria na nabulu za kopudi za na nana poata.
1 Jesus contou a seguinte história a seus discípulos: “Um homem rico tinha um administrador que cuidava de seus negócios. Certo dia, foram-lhe contar que esse administrador estava desperdiçando seu dinheiro.
2 Nari za kuku valugea na tinoni izizongo za nana nabulu ani, ko ari za guni vei, <Na za aza qa nongoroni ara na veveimu ao ani? Mu valamea na vavakatona na kopu vareregena na qua izizongo, ura koviria munake kopu vareregia na qua izizongo ara ao!> za guni.
2 Então mandou chamá-lo e disse: ‘O que é isso que ouço a seu respeito? Preste contas de sua administração, pois não pode mais permanecer nesse cargo’.
3 Nari za kole roquroqu makana za na nabulu kopu, <Pala mina vabetoziu na qua bangara pa qua roiti ara. Ko na za beka za mana roitini ara tonai? Qake boka roiti pa inuma ara, beto na tepatepa tadiria na tinoni ba qa keani tugu.
3 “O administrador pensou consigo: ‘E agora? Meu patrão vai me demitir. Não tenho força para trabalhar no campo, e sou orgulhoso demais para mendigar.
4 Ego, leana, ari gu za mana roiti vei ara, ko totonai mana tavabeto pa qua roiti kopu ara ba mari koledia ria na kubo qua baere mari vatataziu pa dia ruma,> za gua.
4 Já sei como garantir que as pessoas me recebam em suas casas quando eu for despedido!’.
5 Ko za kuku makamaka vakamuria aza ria na tinoni qari oqoro tabaria na dia lipulipu tana nana bangara. Za nanazia aza za na tinoni momoe, <Ao ka viza za na mua lipulipu tana bangara taqu?> za guni.
5 “Então ele convocou todos que deviam dinheiro a seu patrão. Perguntou ao primeiro: ‘Quanto você deve a meu patrão?’.
6 Nari ari za gua vei za na tinoni aza, <Maka gogoto daramu tototoni oela olive pugeledi,> za gua.
6 O homem respondeu: ‘Devo cem tonéis de azeite’. Então o administrador lhe disse: ‘Pegue depressa sua conta e mude-a para cinquenta tonéis’.
7 Beto za nanazia mule za maka, <Goto ao za ae za vei? Ka viza za na mua lipulipu tana bangara taqu?> za guni.
7 “‘E quanto você deve a meu patrão?’, perguntou ao segundo. “Devo cem cestos grandes de trigo’, respondeu ele. E o administrador disse: ‘Tome sua conta e mude-a para oitenta cestos’.
8 Ko za dogoro valavatia na bangara za na nabulu sekesekena ani. Ura za dogoro momoe laoa na totozo uka riza aza, ko za vatanani na nana toa makana. Ria na tinoni pa kasia guguzu ani za qari tavagigala joladi ria na tinoni tana kabere pa roverove vevei zara.
8 “O patrão elogiou o administrador desonesto por sua astúcia. E é verdade que os filhos deste mundo são mais astutos ao lidar com o mundo ao redor que os filhos da luz.
9 Zara za vei ko ma pojadigamu ara za gamu: mu variiadi ria na miu izizongo pa pezo ko mi pore miu baere, ko tonai mina beto pudala nari za mari vatogagamu pa guguzu kole jolana.
9 Esta é a lição: usem a riqueza deste mundo para fazer amigos. Assim, quando suas posses se extinguirem, eles os receberão num lar eterno.
10 Aza za tarange pa kopudi na zakazava pekipeki za mina tarange tugu pa kopudi na zakazava lavalavata; goto aza zake tarange pa kopudi na zakazava pekipeki za minake tarange tugu pa kopudi na zakazava lavalavata.
10 “Se forem fiéis nas pequenas coisas, também o serão nas grandes. Mas, se forem desonestos nas pequenas coisas, também o serão nas maiores.
11 Vei munake tarange za gamu pa kopudi na izizongo pa pezo, za i zei mina rangegamu ko mina vakopudigamu na izizongo zozoto?
11 E, se vocês não são confiáveis ao lidar com a riqueza injusta deste mundo, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 Ko vei munake tarange za gamu pa kopuna na izizongo tana goto tinoni, za i zei mina rangegamu ko mina vakopudigamu ria na miu izizongo makamiu?
12 E, se não são fiéis com os bens dos outros, por que alguém lhes confiaria o que é de vocês?
13 Kepore maka nabulu mina boka makarai nabuludi za kori bangara. Pala maka minake tavaraguani goto maka za mina roquroqua; pala mina valavatia maka goto maka mina vakepore veveinai. Ko munake boka makarai nabuludi gamu za na Tamaza beto na izizongo,>> za gua i Jisu.
13 “Ninguém pode servir a dois senhores, pois odiará um e amará o outro; será dedicado a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e ao dinheiro”.
14 Ego tonai qari nongoria ria na Parese za vei zara za qari kole vavaledeni ria i Jisu, ura na galegale bulo poata ria.
14 Os fariseus, que tinham grande amor ao dinheiro, ouviam isso tudo e zombavam de Jesus.
15 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Gamu ka viza gu ari za gamu vavadogoro veidigamu na tinoni tuvizimiu makamiu pa moedi na tinoni, ba na Tamaza za gilagilainana na bulomiu. Ura ria na zakazava qari tadogoro vaporeveveidi ta tinoni za qari lulasa ikeredi jola pa dogodogoro tana Tamaza.
15 Então ele disse: “Vocês gostam de parecer justos em público, mas Deus conhece o seu coração. Aquilo que este mundo valoriza é detestável aos olhos de Deus.
16 Na Vavanau beto na kutikuti tadiria na tinoni korokorotai za qari tokaria na tinoni tinganai za kamu pa totozo ti Jone Paputaiso. Podalai pa totozo aza ko za kamu koviria za tatarae za na nongoro leana na veveina na binangara tana Tamaza, ko na kubo tinoni za qari podeke vitivitigia ko mari luge laoa qari gua.
16 “Até a chegada de João, a lei de Moisés e a mensagem dos profetas eram seus guias. Agora, porém, as boas-novas do reino de Deus estão sendo anunciadas, e todos estão ansiosos para entrar.
17 Ba vei mina murimuri tu za na oka beto na pezo, ba maka gaji ikete pa Vavanau ba minake izongo lotu kenana.
17 É mais fácil o céu e a terra desaparecerem que ser anulado até o menor traço da lei de Deus.
18 Na tinoni za loi pale na maqotana ko za lao elava sogai mule maka goto reko za barabarata tugu aza. Beto aza na tinoni za elavia na reko qari loi pale za barabarata tugu aza,>> za gua i Jisu.
18 “Assim, o homem que se divorcia de sua esposa e se casa com outra mulher comete adultério. E o homem que se casa com uma mulher divorciada também comete adultério”.
19 <<Ego kolenana za maka tinoni izizongo za pokodi na poko batabata leadi na poreveveidi beto za suvere ko za tekuteku valeanagana doru rane.
19 Jesus disse: “Havia um homem rico que se vestia de púrpura e linho fino e vivia sempre cercado de luxos.
20 Ko za kolenana mutugu za maka tinoni varivarivasevina na izongona i Lazarasi, za tubutubu beto doru tinina, ko qari lalao loia ria pa atakamana tana tinoni izizongo aza.
20 À sua porta ficava um mendigo coberto de feridas chamado Lázaro.
21 Ko za kole nyonyoro ganiria na vuvuvuzu ganigani qari lolotu pa tevolo tana tinoni izizongo aza ba zake boka, goto ria na sie tu za qari lao kole memeai na tubuna.
21 Ele ansiava comer o que caía da mesa do homem rico, e os cachorros vinham lamber suas feridas abertas.
22 Ego tonai za uke za na tinoni varivarivasevina, za qari kamu titai ria na mateana aza, ko za lao nyumu kekeria i Ebarahami aza ko za somana tekuteku pa vavolo pa noka. Na tinoni izizongo ba za uke tugu, ko za tagolomo aza.
22 “Por fim, o mendigo morreu, e os anjos o levaram para junto de Abraão. O rico também morreu e foi sepultado,
23 Totonai za kole suvere vitigi pa heli nari za enga zae nari za batia i Ebarahami pa zouna tu beto i Lazarasi za korapa pa keketaina.
23 e foi para o lugar dos mortos. Ali, em tormento, ele viu Abraão de longe, com Lázaro ao seu lado.
24 Nari za kuku viviva aza, ari za gua vei, <Kei, Ebarahami, tamaqu! Mu roquroqu tokaniziu. Mu garunia i Lazarasi ko mi totuni pa pie za na karukarusuna gu, ko mi lame valomozia na meaqu, ura qa varivasevi na vitigi ara pa iku ani!> za gua.
24 “O rico gritou: ‘Pai Abraão, tenha compaixão de mim! Mande Lázaro aqui para que molhe a ponta do dedo em água e refresque minha língua. Estou em agonia nestas chamas!’.
25 Nari ari za gua vei i Ebarahami, <Tuqu, mu roquroqua mae aza totonai na toamu ao. Qu izongo betoria ao ria na zakazava leleadi, goto i Lazarasi za suvere varivasevi za totonai. Ba koviria za suvere qeraqera aza, goto ao za qu suvere vitigi.
25 “Abraão, porém, respondeu: ‘Filho, lembre-se de que durante a vida você teve tudo que queria e Lázaro não teve coisa alguma. Agora, ele está aqui sendo consolado, e você está em agonia.
26 Ko nake zakazava ria gu makadi za! Goto maka oqili loluna na revatana jola tugu vei za kole pa varikorapaida gita, ko ria mari nyorogua karovo ko mari lao ketakoi tadigamu mari gua za marike boka, beto ko ria mari nyorogua karovo lame pana tadigami pani mari gua za marike boka,> za gua.
26 Além do mais, há entre nós um grande abismo. Ninguém daqui pode atravessar para o seu lado, e ninguém daí pode atravessar para o nosso’.
27 Nari ari za gua vei za na tinoni izizongo, <Ego mina vei za, kei Ebarahami tamaqu, qa tepa vitivitigigo ara ao ko mu garunu laoni gu pa ruma tana tamaqu i Lazarasi zana!
27 “Então o rico disse: ‘Por favor, Pai Abraão, pelo menos mande Lázaro à casa de meu pai,
28 Ka lima ria na taiqu marene qari korapa ketakoi. Mu pojani i Lazarasi ko mi lao poja vaneqineqidi, keta mari lame pa ia za kolea na vitigi pani,> za gua.
28 pois tenho cinco irmãos e quero avisá-los para que não terminem neste lugar de tormento’.
29 Nari za paranga i Ebarahami, <Na kutikuti ti Mosese beto ko tadiria na tinoni korokorotai za qari korapa koledia, ko mari vainongoro lao gu tadiria ria,> za gua aza.
29 “‘Moisés e os profetas já os avisaram’, respondeu Abraão. ‘Seus irmãos podem ouvir o que eles disseram.’
30 Nari ari za gua vei za na tinoni izizongo, <Dai, Ebarahami, tamaqu! Vei mina toa mule tu pa uke za maka tinoni ko mina mule lao vavakato vadi za pala mari nongoria, ko mari gabala loiria ria na dia sela,> za gua aza.
30 “Então o rico disse: ‘Não, Pai Abraão! Mas, se alguém dentre os mortos lhes fosse enviado, eles se arrependeriam!’.
31 Nari ari za gua vei i Ebarahami, <Vei marike nyorogua nongoria ria za na kutikuti ti Mosese beto tadiria na tinoni korokorotai, nari za vei mina toa mule tugu pa uke za maka tinoni ko mina mule lao, ba pala mari daidia tugu vazozoto!> za gua,>> za gua i Jisu.
31 “Abraão, porém, disse: ‘Se eles não ouvem Moisés e os profetas, não se convencerão, mesmo que alguém ressuscite dos mortos’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.