Lucas 15
ghn (GHN) vs VC
1 Ego ko qari kanoko lao ti Jisu ria na zoku tinoni tekuteku takisi beto ko ria na tinoni seladi, ko mari nongonongorodia tana qari gua.
1 Aproximavam-se de Jesus os publicanos e os pecadores para ouvi-lo.
2 Nari qari podalai qumiqumini ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ria na Parese aza, ari qari gua vei, <<Na tinoni ani za vatataria tu ria na tinoni seladi beto ko za tekuteku tavitiria tugu vei!>> qari gua.
2 Os fariseus e os escribas murmuravam: Este homem recebe e come com pessoas de má vida!
3 Nari za pojadi i Jisu za na vavakato vavapada ani, ari za gua vei,
3 Então lhes propôs a seguinte parábola:
4 <<Vei maka gamu za bi izongia maka gogoto nana sipi ko tonai maka ria na sipi ari za bi muma, nari na za mina roitini aza? Na tinoni aza za loi vasuvereria pa qega ari ka siangavulu ka sia sipi, beto za lao nyaqoa aza za muma tinganai ko za batia tu.
4 Quem de vós que, tendo cem ovelhas e perdendo uma delas, não deixa as noventa e nove no deserto e vai em busca da que se perdeu, até encontrá-la?
5 Totonai za batia za qera vitivitigi, ko za sugaria pa varana.
5 E depois de encontrá-la, a põe nos ombros, cheio de júbilo,
6 Beto za sugara muleni pa nana ruma, za kuku varivarikamudi ria na nana baere beto na tavitina, ko ari za gudi vei, <Mae gamu ko mu somana qeraqera tavitiziu! Ura koviria qa tori batia tu ara aza na qua sipi mumana,> za gua.
6 e, voltando para casa, reúne os amigos e vizinhos, dizendo-lhes: Regozijai-vos comigo, achei a minha ovelha que se havia perdido.
7 Ma pojadigamu ara za maka moqaza podeke putaputa vei zara za na qeraqera pa noka za votuni na gabala mulena maka tinoni selana za mina jolani na qeraqera za votuni ari ka siangavulu sia tinoni tuvizidi nake padadi ko mari gabala mule,>> za gua i Jisu.
7 Digo-vos que assim haverá maior júbilo no céu por um só pecador que fizer penitência do que por noventa e nove justos que não necessitam de arrependimento.
8 <<Bi kolenana za maka reko za izongia ka manogaputa nana poata siliva ko maka za vamumai, nari na za mina roitini aza? Na reko aza za vurungia na juke, beto za burungia na ruma beto za nyaqo beto paleni aza za na leo ruma ko tinganai za batia tu.
8 Ou qual é a mulher que, tendo dez dracmas e perdendo uma delas, não acende a lâmpada, varre a casa e a busca diligentemente, até encontrá-la?
9 Totonai za batia aza za na poata za vamumai, za kuku varikamudi ria na nana baere na tavitina, ko ari za gudi vei, <Mae gamu ko mu somana qeraqera tavitiziu! Ura koviria qa tori batia tu ara za na qua poata aza qa vamumai,> za gua aza.
9 E tendo-a encontrado, reúne as amigas e vizinhas, dizendo: Regozijai-vos comigo, achei a dracma que tinha perdido.
10 Ma poja valeadigamu ara, maka moqaza podeke vei tugu aza za ria na mateana tana Tamaza za qari qeraqera tonai za gabala mule maka tinoni selana,>> za gua i Jisu.
10 Digo-vos que haverá júbilo entre os anjos de Deus por um só pecador que se arrependa.
11 <<Kolenana za maka tinoni kori na tuna marene.
11 Disse também: Um homem tinha dois filhos.
12 Ko na tuna marene pa ligu ari za guni vei na tamadi, <Tamaqu, mu vaniziu gu koviria za aza na iaqu pa mua izizongo,> za gua. Nari za okoto pikata vadi na tamadi tadi ari kori tuna marene ria na nana izizongo.
12 O mais moço disse a seu pai: Meu pai, dá-me a parte da herança que me toca. O pai então repartiu entre eles os haveres.
13 Ego za jola gu ka viza rane, nari za na tuna pa ligu za vanamaria doru nana zakazava za izongoria beto za taloi keni pa guguzu zouna aza. Ketakoi za lao vanyanyala paledi aza pa toa ikikeredi ria doru nana poata.
13 Poucos dias depois, ajuntando tudo o que lhe pertencia, partiu o filho mais moço para um país muito distante, e lá dissipou a sua fortuna, vivendo dissolutamente.
14 Totonai za vabetoria aza ria doru vei za izongoria, za kamu pa guguzu aza za maka songe lavata, ko za kepore maka za bi boka toani aza.
14 Depois de ter esbanjado tudo, sobreveio àquela região uma grande fome e ele começou a passar penúria.
15 Ko za lao tepa roiti tana maka tinoni pa guguzu aza, nari za garunia na tinoni aza ko za lao kopu vani na nana borogo.
15 Foi pôr-se ao serviço de um dos habitantes daquela região, que o mandou para os seus campos guardar os porcos.
16 Za varivasevi ko za kole dogodogoro nyonyoroguadi tugu aza ria na ganigani tadiria na borogo, ba kepore maka tinoni bi iani ganigani.
16 Desejava ele fartar-se das vagens que os porcos comiam, mas ninguém lhas dava.
17 Ko totonai za roqu kamua aza za na roquroqu tavagigala, nari ari za gua vei, <Kei, ria doru nabulu tana tamaqu ba za pugele nyonyoa na gedi ganigani goto na za qa uke talea ko qa suvere varivasevi burana pani ara!
17 Entrou então em si e refletiu: Quantos empregados há na casa de meu pai que têm pão em abundância... e eu, aqui, estou a morrer de fome!
18 Leana, ma siqarai gu mule lao tana tamaqu ara, ko ari mana vavaja vei: Tamaqu, qa sela ara pa moena na Tamaza pa noka beto pa moemu ao.
18 Levantar-me-ei e irei a meu pai, e dir-lhe-ei: Meu pai, pequei contra o céu e contra ti;
19 Koviria nake padaqu ko muna kukuniziu na tumu ara, goto mu veiniziu gu ria na mua tinoni roiti mana gua,> za gua.
19 já não sou digno de ser chamado teu filho. Trata-me como a um dos teus empregados.
20 Ko za soqolo turu ko za taloi mule lao tana tamana aza.
20 Levantou-se, pois, e foi ter com seu pai. Estava ainda longe, quando seu pai o viu e, movido de compaixão, correu-lhe ao encontro, lançou-se-lhe ao pescoço e o beijou.
21 Nari ari za gua vei za na tuna, <Tamaqu, qa sela ara pa moena na Tamaza pa noka beto pa moemu ao. Koviria nake padaqu ko muna kukuniziu na tumu ara,> za gua.
21 O filho lhe disse, então: Meu pai, pequei contra o céu e contra ti; já não sou digno de ser chamado teu filho.
22 Ba za kuku tekuria na tamana ria na nana nabulu, <Mu siqasiqarai! Tekua na poko batabata leanana ko mu vazaeni, beto mu vasolapani na ringi na karukarusuna, beto mu vazaeni tugu na sadolo na nenena,
22 Mas o pai falou aos servos: Trazei-me depressa a melhor veste e vesti-lha, e ponde-lhe um anel no dedo e calçado nos pés.
23 beto za mu lao kubolia na tuni bulumakau nyobonyobokona, ko tavavolo qeraqerani!
23 Trazei também um novilho gordo e matai-o; comamos e façamos uma festa.
24 Ura na tuqu ani za tori uke tu, ba koviria za toa mule; za tori muma tu aza, ba koviria za tabata ligu!> za gua. Ko qari podalai roitini ria za na vavolo qeraqera.
24 Este meu filho estava morto, e reviveu; tinha se perdido, e foi achado. E começaram a festa.
25 Ego totonai za korapa tu pa inuma za na tuna marene pa moa. Ko totonai za mule ko za tata kamu pa ruma, za nongoria za na mikemike beto na pekapeka.
25 O filho mais velho estava no campo. Ao voltar e aproximar-se da casa, ouviu a música e as danças.
26 Nari za kuku tekua aza za maka nabulu ko za nanazia, <Na za za korapa taroiti pani, qokolo!> za guni.
26 Chamou um servo e perguntou-lhe o que havia.
27 Nari ari za gua vei za na nabulu, <Na taimu marene za koni mule kamu ko na tamamu za kubolia na tuni bulumakau nyobonyobokona ko qari vavolo qeraqera, ura za mule kamu valeana aza,> za guni.
27 Ele lhe explicou: Voltou teu irmão. E teu pai mandou matar um novilho gordo, porque o reencontrou são e salvo.
28 Ba za tagigiri za na tuna pa moa, ko za dainana luge pa ruma. Nari za votu za na tamana ko za mamana tokatokai ko mi luge za guni.
28 Encolerizou-se ele e não queria entrar, mas seu pai saiu e insistiu com ele.
29 Ba za oea za na tamana, <Dogoro! Na kubo jola aoro ari za qa kole pinauzu vanigo ara ao beto qake izongo maja podekia tugu ara za maka mua garunu. Ba na za mae qu tori vaniziu tu ara? Bi maka qoti peki gu bu vaniziu ko ba tekuteku tavitiria ria na qua baere, ba kepore zozoto tugu!
29 Ele, então, respondeu ao pai: Há tantos anos que te sirvo, sem jamais transgredir ordem alguma tua, e nunca me deste um cabrito para festejar com os meus amigos.
30 Goto na tumu zana za keni vamanyao betoria tadiria na tugele ria na mua zakazava, ba tonai za mule kamu za qu kubolo vani tu na tuni bulumakau nyobonyobokona ao!> za gua aza.
30 E agora, que voltou este teu filho, que gastou os teus bens com as meretrizes, logo lhe mandaste matar um novilho gordo!
31 Nari ari za guni vei na tamana aza, <Tuqu, ao za na suveremu gu taqu doru totozo, ko dorudi vei qa izongoria ara za na mua gu ao.
31 Explicou-lhe o pai: Filho, tu estás sempre comigo, e tudo o que é meu é teu.
32 Ba za leana tugu za taqe roiti ganigani ko taqe qeraqera gita, ura na taimu ani za tori uke tu, ba koviria za toa mule; za tori muma tu aza, ba koviria za tabata soga!> za gua.>>
32 Convinha, porém, fazermos festa, pois este teu irmão estava morto, e reviveu; tinha se perdido, e foi achado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.