Lucas 13
ghn (GHN) vs NVT
1 Ego pa totozo aza za qari lao vavakatoni ria kaki tinoni ti Jisu za na veveidi kaki tinoni Qalili i Paelati za vaukeria ko za qaliri varisomanaidi na dia vavavui za na orungudi.
1 Por essa época, Jesus foi informado de que Pilatos havia assassinado algumas pessoas da Galileia enquanto ofereciam sacrifícios.
2 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ae vei? Gamu roquroqua gamu za ria za na tinoni seladi joladi ria doru tinoni Qalili ko za vei za qari tavauke pa zona ikerena vei zara?
2 “Vocês pensam que esses galileus eram mais pecadores que todos os outros da Galileia?”, perguntou Jesus. “Foi por isso que sofreram?
3 Dai zozoto! Ma poja zozotodigamu: Vei munake gabala loiria na miu sela, za gamu ba muna uke vei tugu ria!
3 De maneira alguma! Mas, se não se arrependerem, vocês também morrerão.
4 Ae vei mule ari ka manogavesu tinoni ria za lotu tako vaukeria na ruma ululuna pa Siloami? Ae vei? Gamu roquroqua gamu za ria za na tinoni ikikeredi joladi ria qari suvere pa Jerusalema ko za vei za qari uke vei zara?
4 E quanto aos dezoito que morreram quando a torre de Siloé caiu sobre eles? Eram mais pecadores que os demais de Jerusalém?
5 Dai zozoto! Ma pojadigamu: vei munake gabala loiria na miu sela, za gamu ba muna uke vei tugu ria zara za gamu!>> za gua aza.
5 Não! E eu volto a lhes dizer: a menos que se arrependam, todos vocês também morrerão.”
6 Beto za pojadi i Jisu za na vavakato vavapada ani: <<Kolenana za maka tinoni za izongia maka suvege piqi pa nana inuma. Ko za lao ko za nyaqogana vuana ba zake batianana maka.
6 Então Jesus contou a seguinte parábola: “Um homem tinha uma figueira em seu vinhedo e foi várias vezes procurar frutos nela, sem sucesso.
7 Ko za pojani za nana tinoni roiti pa inuma, <Dogoro! Kue aoro qari jola ari qa lamelame ovikia ara za na suvege piqi ani, ba kepore maka vuana ba batia. Mu lao rio paleni! Kepore laona mina turu jola zana, ura za korapa gani vauke goboria na pezo!> za gua.
7 Por fim, disse ao jardineiro: ‘Esperei três anos e não encontrei um figo sequer. Corte a figueira, pois só está ocupando espaço no pomar’.
8 Ba za oea ko za paranga za nana tinoni roiti pa inuma, <Koi, bangara! Muke vei! Vakolea mae pa aoro ani. Pala mana geli amu tari varilivutaini na pezo na kutana beto mana vakole vani na teni bulumakau.
8 “O jardineiro respondeu: ‘Senhor, deixe-a mais um ano, e eu cuidarei dela e a adubarei.
9 Ko vei mina vua pa aoro za lame ani, nari za muna loia ko mina turunana. Goto vei minake vua tu aza, za tonai za muna rio pale zozoto!> za gua za na tinoni aza>> za gua i Jisu.
9 Se der figos no próximo ano, ótimo; se não, mande cortá-la’”.
10 Maka rane Minyere za kole varivagigalai pa maka ruma varivarikamuna i Jisu.
10 Certo sábado, quando Jesus ensinava numa sinagoga,
11 Korapa ketakoi za maka reko za varajani na tomete ikikerena ko za mo manogavesu aoro, ko za poguru ko zake boka turu vatuvizi valeana.
11 apareceu uma mulher enferma por causa de um espírito impuro. Andava encurvada havia dezoito anos e não conseguia se endireitar.
12 Totonai za batia i Jisu aza, za kuku tekua ko ari za guni vei, <<Tinaqu, koviria qu tasalana pa mua mo ao!>> za gua aza,
12 Ao vê-la, Jesus a chamou para perto e disse: “Mulher, você está curada de sua doença!”.
13 beto za vaoponi na limana aza za na reko. Aza tugu za vei aza za zake oriavo tugu turu vatuvizi soganana gu aza, ko za vatarazaea aza za na Tamaza.
13 Então ele a tocou e, no mesmo instante, ela conseguiu se endireitar e começou a louvar a Deus.
14 Ba na kuta tinoni matamata pa ruma varivarikamuna za tagigirini za na veveina za salana tinoni pa rane Minyere i Jisu, ko ari za gudi vei ria na tinoni, <<Ka vonomo rane za za vamalumia na Vavanau ko tana boka roiti gita na tinoni! Ko mu kamu tasalana pa rane ria, goto nake pa rane Minyere!>> za gua.
14 O chefe da sinagoga ficou indignado porque Jesus a tinha curado no sábado. “Há seis dias na semana para trabalhar”, disse ele à multidão. “Venham nesses dias para serem curados, e não no sábado.”
15 Nari za oea na Bangara aza, ari za guni vei, <<Na tinoni vavabata sekesekemiu za gamu! Gamu ba gamu ruvaruvata tekuria tugu pa dia tuturuna pa rane Minyere za na miu bulumakau beto na dongiki ko gamu toka keni vabukuria tugu pa rane aza.
15 O Senhor, porém, respondeu: “Hipócritas! Todos vocês trabalham no sábado! Acaso não desamarram no sábado o boi ou o jumento do estábulo e o levam dali para lhe dar água?
16 Na tuvizina gu za taruvata pa nana mo pa rane Minyere aza. Ura na reko ani za maka tuna tugu i Ebarahami aza ba za tapiu ti Setani ka manogavesu aoro,>> za gua aza.
16 Esta mulher, uma filha de Abraão, foi mantida presa por Satanás durante dezoito anos. Não deveria ela ser liberta, mesmo que seja no sábado?”.
17 Totonai za paranga soga veidi i Jisu zara za qari kea ria qari kanai aza, goto ria doru tinoni za qari qera joladi ria na zakazava varivagabaradi za roitidi aza.
17 As palavras de Jesus envergonharam seus adversários, mas todo o povo se alegrava com as coisas maravilhosas que ele fazia.
18 Ego ko za nanazaria i Jisu ria, <<Ae za vevei za na binangara tana Tamaza? Na za mana vavapadani ara aza?
18 Então Jesus disse: “Com que se parece o reino de Deus? Com o que posso compará-lo?
19 Na binangara tana Tamaza za vei na kiko masitadi. Maka tinoni za tekua maka kiko masitadi peki ko za umani pa nana inuma. Ko za pidoko zae aza, ko za vei maka suvege lavata, tinganai qari tatava kamu na manugu ko qari roiti dia vorivori na alale pa okokoto kaena,>> za gua aza.
19 É como a semente de mostarda que alguém plantou na horta. Ela cresce e se torna uma árvore, e os pássaros fazem ninhos em seus galhos”.
20 Beto za ari mule za gua vei i Jisu, <<Na za mule mana vavapadani ara za na binangara tana Tamaza?
20 Disse também: “Com que mais se parece o reino de Deus?
21 Za vevei gu na vavakovuruni palava aza. Maka reko za tekuria kaki vavakovuruni palava ko za qaliri laoni pa maka bakete palava, tinganai ko za kovuru zae beto za na palava,>> za gua aza.
21 É como o fermento que uma mulher usa para fazer pão. Embora ela coloque apenas uma pequena quantidade de fermento em três medidas de farinha, toda a massa fica fermentada”.
22 Ego za rerege lao vei pa guguzu lavatadi beto na pekipekidi i Jisu ko za kole varivagigalai tadiria na tinoni, totonai za korapa jola gore vei pa Jerusalema.
22 Jesus foi pelas cidades e povoados ensinando ao longo do caminho, em direção a Jerusalém.
23 Totonai za maka ria za nanazia aza, <<Bangara, pala ari ka viza tinoni gu za mari taalo?>> za guni.
23 Alguém lhe perguntou: “Senhor, só alguns poucos serão salvos?”. Ele respondeu:
24 <<Mu varipera viviva ko mu luge laoa na atakamana ngijupuna. Ura ma pojadigamu ara za ria na zoku za mari nyorogua luge ba marike boka.
24 “Esforcem-se para entrar pela porta estreita, pois muitos tentarão entrar, mas não conseguirão.
25 Aza tugu mina turu lame za na bangarana na ruma ko mina pate paleni za na atakamana, za muna turumiu tugu pa peguru ko muna kole kikia, beto ari muna gua vei za gamu, <Bangara, mu revanga vadigami na atakamana!> muna gua.
25 Quando o dono da casa tiver trancado a porta, será tarde demais. Vocês ficarão do lado de fora, batendo e pedindo: ‘Senhor, abra a porta para nós!’. Mas ele responderá: ‘Não os conheço, nem sei de onde são’.
26 Tonai za pala ari muna gua vei za gamu, <Koi, gami ko gami tekuteku tavitigo beto gami buku tavitigo ao, beto ko ao gu ko qu kamu varivagigalai pa zona lavata pa mami guguzu!> muna gua.
26 Então vocês dirão: ‘Nós comemos e bebemos com o senhor, e o senhor ensinou em nossas ruas’.
27 Ba mina paranga aza, ari mina gudigamu vei, <Mu keni! Mu taloi taqu gamu doru tinoni ikikeremiu! Ara qake gilagilagamu ketakoi na lame veimiu za gamu!> mina gudigamu aza.
27 E ele responderá: ‘Não os conheço nem sei de onde são. Afastem-se de mim, todos vocês que praticam o mal!’.
28 Ko ketakoi muna lukana uui beto mina ngingizi tu na livomiu za gamu, totonai muna batiria ari Ebarahami, i Aisake, i Jekopi, beto ria doru tinoni korokorotai pa leona na binangara tana Tamaza, goto gamu makamiu za muna tavakole pale pa peguru.
28 “Haverá choro e ranger de dentes, pois verão Abraão, Isaque, Jacó e todos os profetas no reino de Deus, mas vocês serão lançados fora.
29 Beto ko ria na tinoni mari lame vei pa doru kota pa made uquna na kasia guguzu za mari luge, ko mari somana tekuteku pa vavolo pa binangara tana Tamaza.
29 E virão pessoas de toda parte, do leste e do oeste, do norte e do sul, para ocupar seus lugares à mesa no reino de Deus.
30 Ko ria qari liguligu za mari momoe, goto ria qari momoe za mari liguligu,>> za gua i Jisu.
30 E prestem atenção: alguns últimos serão os primeiros, e alguns primeiros serão os últimos”.
31 Ego pa totozo tugu aza za qari lao parangia ria kaki Parese i Jisu, ari qari gua vei, <<Mu siqarai rijo lao pa maka goto kota ao, ura i Herodi za korapa kuonigo ko mi vaukego za gua,>> qari guni.
31 Naquele momento, alguns fariseus lhe disseram: “Vá embora daqui, pois Herodes Antipas quer matá-lo!”.
32 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Mu lao pojani za na pokese nganganguluna nari, <Ara za koviria qa korapa iju paledi na tomete ikikeredi beto qa varisalana pa ngenari ko uka, ko pa rane vinaue tu za mana vaokotia ara za na qua roiti za gua,> muguni.
32 Jesus respondeu: “Vão dizer àquela raposa que continuarei a expulsar demônios e a curar hoje e amanhã; e, no terceiro dia, realizarei meu propósito.
33 Ba leana, mana jokai na qua rerege lao pa Jerusalema ara pa ngenari, uka ko riza, ura nake pa goto kota goto pa Jerusalema gu za na ukukena tana tinoni korokorotai.
33 Sim, hoje, amanhã e depois de amanhã, devo seguir meu caminho. Pois nenhum profeta de Deus deve ser morto fora de Jerusalém!
34 Kei, Jerusalema, Jerusalema! Gamu na tinoni pa Jerusalema gamu vai vaukeria na tinoni korokorotai beto gamu buti taridi na patu ria za garunu laodi na Tamaza tadigamu! Kubo totozo za qa nyorogua teku varikamudigamu, ba veidigamu na kokorako za vaonguria na boko tuna pa babanana ko za kopudi qa gua, ba quke vamalumuziu tugu ko ba veidigamu.
34 “Jerusalém, Jerusalém, cidade que mata profetas e apedreja os mensageiros de Deus! Quantas vezes eu quis juntar seus filhos como a galinha protege os pintinhos sob as asas, mas você não deixou.
35 Ko zara za vei za, mina taloi pale ko mina ivulu gogoepe za na miu ruma zelepade. Ma poja zozotodigamu ara za gamu: munake izongo batiziu ara za gamu, tinganai mina kamu na totozo muna paranga vei ari, <Za tamana aza za lame pa korapa izongona na Bangara,> muna gua,>> za gua i Jisu.
35 E, agora, sua casa foi abandonada, e você nunca mais me verá, até que diga: ‘Bendito é o que vem em nome do Senhor!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.