Lucas 10

ghn (GHN) vs BKJ

Sair da comparação
1 Ego pa liguna za vei ari za mijataria mule i Jisu ari ka vitungavulu kori tinoni, ko za garunu vakeniria, korikori tinoni pa maka reregena, ko mari lao momoe pa guguzu beto pa ia ketakoi mina laoria aza za gudi.
1 Depois dessas coisas, o Senhor nomeou também outros setenta, e os enviou de dois em dois adiante de si, a todas as cidades e lugares aonde ele havia de ir.
2 Ko za pojadi i Jisu ria, <<Za matua nyanyalu za na vuvua, ba ria na tinoni ababu za qari vizaviza gu. Ko mu varavara lao tana aza za bangarani na vuvua, ko mi garunu laodi na tinoni roiti ko mari ababu pa nana inuma.
2 Portanto, lhes dizia: A colheita verdadeiramente é grande, mas poucos são os trabalhadores; orai, pois, ao Senhor da colheita que envie trabalhadores para a sua colheita.
3 Mu lao za gamu! Dogoro! Qa garunu lao veidigamu na tudi na sipi pa varikorapaidi ria na vulupu pirudi ara za gamu.
3 Ide pelo caminho; eis que eu vos envio como cordeiros ao meio de lobos.
4 Muke pogozo vakori kurakurani poatana, babi na mane, na sadolo, beto muke vavakato vajola goboro totozo tadiria na tinoni muna gozoro qeraqeradi pa zona.
4 Não carregueis bolsa, nem alforje, nem calçados; e não saudeis a nenhum homem pelo caminho.
5 Tonai muna luge za gamu pa maka ruma, za momoe ari muna paranga vei, <Na bule beto na mana tana Tamaza mi somana tadigamu pa ruma ani!> muna gua.
5 E, em qualquer casa em que entrardes, dizei primeiro: Paz seja a esta casa.
6 Vei mina korapa suverenana pa ruma aza za maka tinoni bulebule nari za mi kole tana za na mana gamu tepa vani. Goto vei minake pore za maka tinoni bulebule za pala mina mule gu tadigamu za na mana aza.
6 E, se houver ali um filho de paz, repousará sobre ele a vossa paz; e, se não, ela retornará para vós.
7 Ko aza tugu pa ruma qari vatogagamu za muna suvere, ko muna tekuria beto muna bukuria ria vei mari kaqamadigamu ria, ura na tinoni roiti za pada tugu mina tekua na tabarana. Munake leko varikarovai ruma tinganai muna taloi keni pa guguzu aza.
7 E permanecei na mesma casa, comendo e bebendo das coisas que eles derem, porque digno é o trabalhador de seu salário. Não andeis de casa em casa.
8 Totonai muna lao kamu za gamu pa maka guguzu ko mari vakamu valeanagamu, za muna tekuria tugu ria na ganigani qari vatana vadigamu,
8 E, em qualquer cidade em que entrardes e eles vos receberem, comei das coisas que eles colocarem diante de vós;
9 muna salanaria ria qari mo pa guguzu aza, beto ari muna poja veidi, <Na binangara tana Tamaza za mi togagamu za gua,> muna gudi.
9 e curai os enfermos que houver nela, e dizei-lhes: É chegado a vós o reino de Deus.
10 Goto totonai muna lao kamu za gamu pa maka guguzu ba barike vakamugamu, nari za muna rerege votu lao pa zona, ko ari muna gua vei,
10 Mas, em qualquer cidade em que entrardes, e eles não vos receberem, saiam pelas suas ruas, e dizei:
11 <Za kamu tu pa kavuruna na pezona na miu guguzu qari ramata pa nenemami ba gami tavuzu paledi tugu. Ba muna roquroqua gamu za na binangara tana Tamaza za mi toga gu za gua!> muna gudi.
11 Até a muita poeira da vossa cidade, que grudou em nós, sacudimos contra vós; contudo sabei disto, que o reino de Deus é chegado a vós.
12 Ma poja valeadigamu ara za gamu: na vinakilasa mina gozoria na guguzu aza pa rane varituti za mina lavata jolani aza vei qari gozoria ria pa guguzu Sodomo,>> za gua i Jisu.
12 Mas eu vos digo que mais tolerância haverá naquele dia para Sodoma do que para aquela cidade.
13 <<Mu takulangagemiu tu za gamu pa Korazini! Mu takulangagemiu tu za gamu pa Betiseda! Ura vei bi taroiti tadiria na tinoni karovodi pa Turosi beto pa Sidoni ria na roiti varivagabaradi qari taroiti tadigamu koviria, za pa moa tu bari gabala ko bari nyumu ora bilubiludi na kau beto bari pokodi na poko tarikarikatadi ria!
13 Ai de ti, Corazim! Ai de ti, Betsaida! Porque se em Tiro e em Sidom se fizessem as poderosas obras que em vós foram feitas, há muito teriam se arrependido, assentados em pano de saco e cinzas.
14 Ba gamuke gabala za gamu ko na vinakilasa muna gozoria gamu pa rane varituti za mina lavata jolani aza vei mari gozoria ria pa Turosi beto pa Sidoni.
14 Mas haverá mais tolerância para Tiro e Sidom no dia do julgamento do que para vós.
15 Goto gamu ka viza pa Kepaniami! Gamu rovea za gamu na poreveveimiu ko pala muna taovulu zae pa noka vavagalo gamu gua? Ba dai! Pala muna tagona gore pa kauruna na kasia guguzu!>> za gua i Jisu.
15 E tu, Cafarnaum, exaltada até ao céu, serás derrubada até ao inferno.
16 <<Na tinoni za nongorogamu gamu za nongoroziu tugu ara, beto na tinoni za kilu paledigamu gamu za kilu paleniziu tugu ara. Ko na tinoni za kilu paleniziu ara za kilu paleni tugu za na Tamaza aza za garunuziu ara,>> za gua i Jisu.
16 Quem vos ouve, ouve a mim; e quem vos despreza, despreza a mim; e quem me despreza, despreza àquele que me enviou.
17 Ego ko qari mule kamu ari ka vitungavulu kori qari tagarunu vakeni, ko qari qeraqera jola, ko ari qari gua vei, <<Bangara, ria na tomete ikikeredi tu ba qari nongorogami tugu totonai gami iju paledi gami pa izongomu ao!>> qari guni.
17 E os setenta retornaram com alegria, dizendo: Senhor, até os demônios se sujeitam a nós pelo teu nome.
18 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Qa tori batia tu ara i Setani, za vei na kapi za lotu lagere koko pa noka.
18 E ele disse-lhes: Eu vi Satanás cair como um relâmpago do céu.
19 Dogoro! Qa tori vadigamu tu ara za na neqi, ko muna boka teteria gu gamu ria na dole beto na mede, beto muna vakilasa paledi tugu gamu ria doru neqi tana kana i Setani, ko kepore za maka zava mina apulugamu.
19 Eis que eu vos dou poder para pisar em serpentes e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo; e nada, de forma alguma, vos fará dano.
20 Ba muke qerani gu gamu za na veveina ria na tomete ikikeredi qari nongorogamu, goto aza tu muna qerani gamu za na veveina na izongomiu qari tori takuti tu pa noka,>> za gua i Jisu.
20 Mas não vos alegreis por isto, de que os espíritos se sujeitam a vós, mas alegrai-vos, antes, porque vossos nomes estão escritos no céu.
21 Ego ko pa totozo aza za vapugeleni qeraqera na Ongu Tabuna i Jisu, ko ari za gua vei, <<Tamaqu, ao na bangarana na oka beto na pezo! Qa paranga leana lao tamu ara, ura qu tori vabatidi tu ao ria na tinoni qarike boka ria vei qu golomodi ria na tinoni gigigalaidi beto na tinoni koridi. E, Tamaqu, pa mua roquroqu tugu ao za taroiti vei aza.
21 Naquela hora Jesus alegrou-se no espírito, e disse: Eu te agradeço, ó Pai, Senhor do céu e da terra, porque tu ocultaste essas coisas aos sábios e prudentes, e as revelaste aos bebês; sim, Pai, porque assim pareceu bom à tua vista.
22 Doru neqi beto na gigalai za tori vaniziu tu ara. Ko kepore za maka tinoni za gilagilai na Tuna goto na Tamana gu; beto kepore za maka tinoni za gilagilai na Tamana goto na Tuna gu beto ko ria gu za mijataria na Tuna ko mi vabatidi za gua,>> za gua i Jisu.
22 Todas as coisas me foram entregues por meu Pai; e nenhum homem sabe quem é o Filho, senão o Pai, nem quem é o Pai, senão o Filho, e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Ego tonai qari suvere makadi nari za balinga lao tadiria na nana sepele i Jisu, ko ari za gudi vei ria, <<Gamu tamana za gamu ko gamu batiria ria na zakazava gamu dogororia koviria!
23 E, ele retornando aos seus discípulos, disse-lhes em particular: Abençoados são os olhos que veem as coisas que vós vedes,
24 Ura ma pojadigamu ara za gamu: kubo ria na tinoni korokorotai beto na bangara pa moa qari nyorogua vitivitigi dogororia na nongororia ria vei gamu batiria na nongororia gamu ari, ba qarike boka,>> za gua i Jisu.
24 porque eu vos digo que muitos profetas e reis desejaram ver as coisas que vós vedes, e não as viram, e ouvir as coisas que ouvis, e não as ouviram.
25 Ego maka tinoni gigigalai pa Vavanau za turu lao nyorogua podekia i Jisu, ko za paranga aza, <<Tinoni varivagigalai, na za za mana roitini ara beto mana teku izongia za na toa jola?>> za gua.
25 E, eis que se levantou certo doutor da lei, tentando-o e dizendo: Mestre, o que eu farei para herdar a vida eterna?
26 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Na za za takuti pa Vavanau? Na za za qu tiroa ao ketakoi?>> za guni.
26 E ele lhe disse: O que está escrito na lei? Como lês?
27 Nari za oea na tinoni ani aza, ari za guni vei, <<Mu roquroqua na Bangara na mua Tamaza pa doruna bulomu, pa doruna mua toa, pa doruna mua neqi beto pa doruna mua roquroqu; beto mu roquroqua na tavitimu makamu aza vei qu roquroqu mule veinigo makamu za gua,>> za gua za na tinoni nari.
27 E, ele respondendo, disse: Amarás o ­Senhor teu Deus com todo o teu coração, e com toda a tua alma, e com todas as tuas forças, e com toda a tua mente; e o teu próximo como a ti mesmo.
28 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Na tuvizina za na oe tamu. Ko mu roiti vei gu aza beto za pala muna toa,>> za guni.
28 E ele disse-lhe: Tu respondestes corretamente; faze isso e viverás.
29 Ba za nyorogua tadogoro vei na nana nanaza za na tuvizina za gua za na tinoni ani, ko za maka nanaza laoa mule i Jisu, <<I zei za na tavitiqu ara?>> za gua.
29 Mas ele, querendo justificar-se a si mesmo, disse a Jesus: E quem é o meu próximo?
30 Nari za vataqolia i Jisu za na nanaza tana, ari za gua vei, <<Kolenana za maka tinoni za taloi pa Jerusalema ko za rerege gore pa Jeriko. Pana korapana na nana rerege gore aza za qari raja vasiboria na tinoni raja ikikodi pa zona aza, qari ragata vagorea na nana poko beto qari ikoa nana poata, beto za qari maja vapalepalekia, beto qari loi vakole pale na tata ukena, beto za qari kenidia.
30 E, respondendo Jesus, disse: Um certo homem descia de Jerusalém para Jericó, e caiu entre ladrões, os quais o despojaram, e o feriram, e partiram, deixando-o quase morto.
31 Pana totozo tugu aza za gore vei ketakoi za maka iama, ko totonai za batia na tinoni za tavapalepaleka za rerege paja keninana pa maka kale zona aza.
31 E, por acaso, descia pelo mesmo caminho um certo sacerdote; e quando ele o viu, passou pelo outro lado.
32 Beto na zona mutugu aza za tokai gore za maka tinoni na butubutu Livai. Tonai za gore kamua za na ia ketakoi za korapa kole za na tinoni za tavapalepaleka ko za batia, nari za rerege paja keninana pa maka kale zona mutugu.
32 E assim também um levita, quando chegou ao lugar e o viu, ele passou pelo outro lado.
33 Beto maka tinoni Sameria za rerege gore vei tugu ketakoi, za lao kamua za ketakoi za kole na tinoni palepalekana. Totonai za batia za roquroqu vitivitigia ko za nyorogua tokani.
33 Mas um certo samaritano, estando de viagem, veio até ele; e, vendo-o, teve compaixão dele.
34 Ko za lao aza ko za vuva valaoni oela beto na vaini ko za piuria za na palekana. Beto za ovulu surana vaakea pa pokotona na nana dongiki, ko za tokai ko za lao vakolea pa maka ruma ketakoi qari suvesuvere minyere ria na tinoni rerege, ko za kopuni ketakoi.
34 E, aproximando-se dele, atou-lhe as feridas, derramando nelas azeite e vinho, e, pondo-o sobre seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e cuidou dele.
35 Ego ko za rane na kota, za tekua aza za kori poata siliva ko za vani za na tinoni za kopuni na ruma, beto ari za poja veini, <Muna kopuni za na tinoni ani, uve? Beto vei kolenana mule za kaki za muna gona paledi ao pa kopuna aza, za pala mana soga vanigo ria tonai mana mule lame vei pani,> za guni.
35 E, no dia seguinte, partindo, ele tirou dois denários, e deu-os ao hospedeiro, e disse-lhe: Cuida dele, e tudo o que de mais gastares, na minha volta eu te pagarei.
36 Ego, ko pa roverove tamu za i zei ari kue tinoni ari za vei na tavitina za na tinoni qari ngangangulia ria na tinoni raja ikikodi?>> za gua i Jisu.
36 Ora, qual destes três te parece que se tornou o próximo daquele que caiu entre os ladrões?
37 Nari ari za gua vei za na tinoni aza, <<Aza gu na tinoni za roquroqu tokani,>> za gua.
37 E ele disse: O que mostrou misericórdia para com ele. Então, disse Jesus: Vai, e faze tu do mesmo modo.
38 Ego totonai za jokai na nana rerege i Jisu beto ko ria na nana sepele za qari kamua ria za maka guguzu, ko maka reko ketakoi na izongona i Mata za vatogaria pa nana ruma.
38 Ora, aconteceu que, indo eles, entraram em uma aldeia; e uma certa mulher, por nome Marta, o recebeu em sua casa.
39 Na taina reko, na izongona i Mere, za kole nyumu tata pa kekerena i Jisu, ko za kole vainongorodi na varivagigalai ti Jisu.
39 E ela tinha uma irmã, chamada Maria, a qual, assentando-se também aos pés de Jesus, ouvia a sua palavra.
40 Goto i Mata za kole tadunganadi beto za tapatianadi na zoku vinatana, ko za lao ti Jisu ko ari za guni vei, <<Bangara, ae vei za leana tugu tamu za loi tari vamakainiziu na roiti ninabulu ara na taiqu? Mu pojani ko mi lame tokoniziu,>> za guni.
40 Marta, porém, estava atarefada com muito serviço, e, vindo até ele, disse: Senhor, não te importas que minha irmã me deixe servir sozinha? Ordena, portanto, que ela me ajude.
41 Nari za oea i Jisu aza, <<Mata, Mata! Qu takulangadi beto qu tadunganadi zoku ngavulu zakazava ao!
41 E, Jesus respondendo, disse-lhe: Marta, Marta, tu estás preocupada e perturbada com muitas coisas;
42 Ba maka gu za pada muna izongia, ko i Mere za mijatia aza na zakazava leleana jola. Ko minake tateku vakenini aza za na zakazava aza,>> za gua i Jisu.
42 mas uma coisa só é necessária; e Maria escolheu a boa parte, a qual não lhe será tomada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.