João 4
ghn (GHN) vs NAA
1 Ego qari nongoroni ria na Parese za i Jisu za teku vazoku sepele beto ko za paputaisoria zoku tinoni joladi ria za paputaisoria i Jone qari gua.
1 Quando Jesus soube que os fariseus tinham ouvido dizer que ele fazia e batizava mais discípulos do que João
2 (Ba i Jisu makana zake varipaputaiso za, goto ria tu na nana sepele za qari vei.)
2 — se bem que Jesus mesmo não batizava, e sim os seus discípulos —,
3 Ko totonai za nongoria i Jisu zara qari paranga vei ria na tinoni, nari za taloi pa Jiudia ko za mule gorenana pa Qalili aza.
3 deixou a Judeia, retirando-se outra vez para a Galileia.
4 Ko pa nana rerege mule pa Qalili za rovea za mina jola vei tugu pa korapa ia pa Sameria aza za gua.
4 E era-lhe necessário passar pela região da Samaria.
5 Ko pa Sameria za kamu pa maka guguzu lavata na izongona pa Suka, nake zouna pa kobu pezo ti Jekopi za vani i Josepa na tuna.
5 Assim, Jesus chegou a uma cidade samaritana, chamada Sicar, perto das terras que Jacó tinha dado a seu filho José.
6 Ego na kolena tugu ketakoi za na oqili pie takorina ti Jekopi, ko za pavu taleni na kole rerege i Jisu ko za nyumu nana tugu pa keketai oqili pie aza. Ko na korapa rane za totonai.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Cansado da viagem, Jesus sentou-se junto ao poço. Era por volta do meio-dia.
7 Maka reko pa Sameria za lame ko mi vutugu pie za gua, nari za paranga lao pana tana i Jisu, <<Bu vaniziu iapeki buku qa gua,>> za gua.
7 Nisso veio uma mulher samaritana tirar água. Jesus lhe disse:
8 (Totonai za qari tori taloi keni tu pa guguzu ria nana sepele ko mari keni vaiganigani qari gua.)
8 Pois os seus discípulos tinham ido à cidade comprar alimentos.
9 Nari za paranga za na reko Sameria, <<Ao ko na Jiu tu, goto ara na tinoni Sameria tu, ba ae za vei qu korapa tu tepaniziu na pie ara?>> za gua. (Ura pa dia tuti za qarike makarai tekuteku pa maka peleta ganigani babi qarike makarai buku pa maka vutuvutuguni pie ria na Jiu beto na Sameria.)
9 Então a mulher samaritana perguntou a Jesus: — Como, sendo o senhor um judeu, pede água a mim, que sou mulher samaritana? Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.
10 Nari za oea i Jisu aza, ari za guni vei, <<Vei bu gilagilai ao aza na varivana tana Tamaza beto ko i zei aza za korapa tepanigo na pie, za bu tori tepani buku tu beto ko aza bi tori vanigo tu na pie varivatoana ao,>> za guni.
10 Jesus respondeu:
11 Nari za paranga za na reko, <<Kepore na mua titinuna ao beto ko na dori kori gorena za na oqili pie ani. Ko pae muna tekuni ao za na pie varivatoana?
11 Ao que a mulher respondeu: — O senhor não tem balde e o poço é fundo. De onde vai conseguir essa água viva?
12 Ao quke lavata jolani i Jekopi na tamamami gami, za akae? I Jekopi tu za vadigami na oqili pie ani, ko aza makana beto ria na tuna, na nana papauzu za qari buku beto tugu pa pie zana,>> za guni.
12 Por acaso o senhor é maior do que Jacó, o nosso pai, que nos deu o poço, do qual ele mesmo bebeu, assim como os seus filhos e o seu gado?
13 Nari za oea i Jisu aza, ari za guni vei, <<Aza za bukua na pie za kole pa oqili pie ani za pala mina kidepe soga gu aza,
13 Jesus respondeu:
14 goto aza mina bukua na pie mana vani ara za minake izongo kidepe soga. Ba na pie mana vani ara za mina bukabukala vuvugu za pa bulona, ko mina vani na pie za kolea na toa ko mina vani na toa kole jolana,>> za gua i Jisu.
14 mas aquele que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Pelo contrário, a água que eu lhe der será nele uma fonte a jorrar para a vida eterna.
15 Nari za paranga za na reko, <<Bangara! Vei mu vaniziu tu ropi za na pie aza, ko make kidepe soga, beto make papavu lamelame vutugu soga pie pani,>> za gua za na reko.
15 A mulher lhe disse: — Senhor, quero que me dê essa água para que eu não mais tenha sede, nem precise vir aqui buscá-la.
16 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Mu lao, ko mu kukua na marenemu ko mu toka lameni pani,>> za guni.
16 Jesus disse:
17 Nari za paranga za na reko, <<Koi, ara kepore marenequ!>> za gua.
17 Ao que a mulher respondeu: — Não tenho marido. Então Jesus disse:
18 Ura ari ka lima marene mae tu za qu tori nagoria tu ao, ko aza qu korapa nagoa ao koviria za nake marenemu zozoto ao aza. Ko na zozotona gu za qu pojai ao,>> za gua i Jisu.
18 Porque já teve cinco, e esse que agora tem não é seu marido. O que você disse é verdade.
19 Nari za paranga za na reko, <<Bangara, koviria tu qa gilagilai ara za maka tinoni korokorotai ao!
19 A mulher então lhe disse: — Agora eu sei que o senhor é um profeta!
20 Ura ria na mami tite pa moa gami za pa kubo tugu ani za qari vatarazaea na Tamaza, ba gamu na tinoni Jiu za gamu paranga za pa Jerusalema tu za na ia tana vatarazaea gita na Tamaza gamu gua,>> za gua za na reko.
20 Nossos pais adoravam neste monte, mas vocês dizem que em Jerusalém é o lugar onde se deve adorar.
21 Nari za parangia i Jisu aza, <<Siu, mu vazozotoa ani! Za korapa lame za na totozo totonai nake pa kubo ani babi pa Jerusalema za muna vatarazaeni gamu za na Tamada.
21 Jesus respondeu:
22 Gamu na tinoni Sameria za gamuke gilagila valeania aza gamu vatarazaea; goto gami na tinoni Jiu za gami gilagila valeaniamami aza gami vatarazaea, ura na inaalo za votu lame vei tadigami tu na tinoni Jiu.
22 Vocês adoram o que não conhecem; nós adoramos o que conhecemos, porque a salvação vem dos judeus.
23 Ba za korapa lame za na totozo ko koviria za tori kamua tu za na totozo aza, tonai ria na tinoni vatarazae zozoto za mari vatarazaea pa ongongu beto pa zozoto za na Tamana. Aza za na vinatarazae zozoto za nyoroguani na tamana.
23 Mas vem a hora — e já chegou — em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade. Porque são esses que o Pai procura para seus adoradores.
24 Na Tamaza za na Ongongu ko ria mari vatarazaea aza za mari vatarazaea pa Ongongu beto pa zozoto tu,>> za gua.
24 Deus é Espírito, e é necessário que os seus adoradores o adorem em espírito e em verdade.
25 Nari za paranga za na reko, <<Qa gilagilaiqua ara za pala mina lame za na Mesaea (aza za tagigala na Karisito), ko mina kamu tu aza za mina ule vadigita za doru zakazava,>> za gua.
25 A mulher respondeu: — Eu sei que virá o Messias, chamado Cristo. Quando ele vier, nos anunciará todas as coisas.
26 Nari za oe laoa i Jisu aza, <<Ara tugu aza, ara qa korapa parangaigo koviria ani,>> za guni.
26 Então Jesus disse:
27 Pana totozo tugu aza za qari mule kamu ria na nana sepele ko qari gabarani za qari mule batia za korapa paraparangia maka reko aza. Ba kepore maka ria za bi paranga, babi nanaza lao veini ari, <<Koi, na za qu nyoroguani?>> bi guni na reko aza, babi, <<Ae za vei ko qu vavakato tavitia tu na reko zana ao?>> qarike guni tugu i Jisu.
27 Naquele momento, chegaram os discípulos de Jesus e se admiraram ao vê-lo falando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou: “O que você está querendo?” Ou: “Por que o senhor está falando com ela?”
28 Beto za loi vakole pale na reko za na nana bogu pie, ko za mule lao tu pa guguzu, ko za parangaria ria na tinoni,
28 Quanto à mulher, deixou o seu cântaro, foi à cidade e disse ao povo:
29 <<Mae, lame! Mu dogoria maka tinoni za pojaniziu doru qua toa qa roitidi ara. Nake ani tugu beka za na Karisito?>> za gua.
29 — Venham comigo e vejam um homem que me disse tudo o que eu já fiz. Não seria ele, por acaso, o Cristo?
30 Ko qari taloi pa guguzu ketakoi ria na tinoni ko qari votu lao ti Jisu.
30 Então saíram da cidade e foram até onde Jesus estava.
31 Totonai qari oqoro bola lame ria na tinoni rari za qari kole garugarunia ria na sepele i Jisu, <<Rabi, mu tekuteku mae tu,>> qari guni.
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus, dizendo: — Mestre, coma!
32 Ba ari za gudi vei i Jisu ria, <<Ara za kolenana na qua tekutekuna aza gamuke gilagilai na veveina gamu,>> za gua.
32 Mas ele lhes disse:
33 Nari qari podalai varivarinanaza makadi ria na sepele, <<Kaki tinoni beka qari tori pogozo kamu vani tu na tekutekuna aza?>> qari gua.
33 Então os discípulos começaram a dizer entre si: — Será que alguém lhe trouxe algo para comer?
34 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Na qua tekutekuna za ara ma vatabea gu na nyorogua tana aza za garunuziu beto ko ma vaokotia za na roiti tana.
34 Jesus lhes declarou:
35 Ari gamu paranga vei za gamu, <Ka made popu gu za za kole beto mina kamu na totozo ababu,> gamu gua za gamu. Ba vainongoro ko ma pojadigamu ara: mu vaengaria na matamiu ko mu dogororia ria na inuma! Qari tori matua tu ko qari tori pada taabu tu ria na umuma!
35 Vocês não dizem que ainda faltam quatro meses até a colheita? Eu, porém, lhes digo: Levantem os olhos e vejam os campos, pois estão maduros para a colheita.
36 Na tinoni za ababu za tatabara beto za pogozo varikamudi ria na vuvua ko mari tekua na toa jola, ko na tinoni za umuma beto aza za ababu za mari makarai qera beto.
36 Quem colhe recebe desde já a recompensa e ajunta o seu fruto para a vida eterna, para que se alegrem ao mesmo tempo o que semeia e o que colhe.
37 Za zozoto gu za na paranga ari za gua vei, <Maka tinoni za umuma beto maka goto tinoni tu za ababu,> za gua.
37 Pois, no caso, é verdadeiro o ditado: “Um é o que semeia, outro é o que colhe.”
38 Ara qa garunugamu za gamu ko gamu keni abua aza gamuke pavu taleni. Ria kaki tu qari pavu taleni za na roiti, goto gamu za gamu abua na vuana gu na pavu tadiria na goto tinoni,>> za gua i Jisu.
38 Eu os enviei a colher o que vocês não semearam; outros trabalharam, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Ego ko kubo ria na tinoni Sameria pa guguzu aza za qari vazozotoa i Jisu, tonai qari nongoria na ulule tana reko aza, ari za gua vei, <<Za poja betoniziu ria doru roiti qa roitidi ara,>> za gua.
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus, por causa do testemunho da mulher, que tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu já fiz.”
40 Ko tonai qari lao kamua aza ria na tinoni Sameria, za qari tepa vitivitigi lao tana ko bi suvere iapeki mae tadiria qari gua. Nari za suvere ketakoi kori rane aza.
40 Quando, pois, os samaritanos foram até Jesus, pediram-lhe que permanecesse com eles; e Jesus ficou ali dois dias.
41 Ego ko na kubo jola mule ria na tinoni qari vazozoto tonai qari nongoria na paranga ti Jisu.
41 Muitos outros creram nele, por causa da palavra de Jesus.
42 Ko qari parangia za na reko, <<Koviria za nake parangamu gu ao za gami vazozotoa, goto koviria gami vazozoto ura gami batia beto gami nongoria makamami za aza tugu zozoto za na inaalo pa kasia guguzu,>> qari gua.
42 E diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você falou que nós cremos, mas porque nós mesmos ouvimos, e sabemos que este é verdadeiramente o Salvador do mundo.
43 Ego za jola kori rane beto za taloi ketakoi i Jisu, ko za mule gore pa Qalili.
43 Passados dois dias, Jesus saiu dali e foi para a Galileia.
44 (I Jisu makana za tori ululeni tu za na tinoni korokorotai za pa nana guguzu ketakoi za lavata zae gu za zake tatavaragua za gudi.)
44 Porque o próprio Jesus testemunhou que um profeta não tem honra na sua própria terra.
45 Ko tonai za kamu pa Qalili aza za qari vatoga valeania ria na tinoni ketakoi aza, ura qari tori somanani tu ria za na vavolo Alokata pa Jerusalema ko qari tori batiadia tu ria ria na zakazava za roitidi aza pa totozo vavolo aza.
45 Assim, quando chegou à Galileia, os galileus o receberam, porque viram todas as coisas que Jesus tinha feito em Jerusalém, por ocasião da festa, à qual eles também tinham comparecido.
46 Ego za gabala mule lame pa Kena pa Qalili i Jisu, ketakoi za pelukuni vaini na kolo perangaina. Ko na suverena tugu ketakoi za maka tinoni matamata qavuna, za mo na tuna marene pa Kepaniami.
46 Jesus foi outra vez a Caná da Galileia, onde tinha transformado água em vinho. E havia ali um oficial do rei, cujo filho estava doente em Cafarnaum.
47 Ko za nongoroni na tinoni matamata aza i Jisu za tori taloi tu pa Jiudia ko za gore vei tu pa Qalili qari gua, nari za lao gozoria ko za tepaia ko bi lao salania za na tuna marene pa Kepaniami, ura za tata zozoto mina uke aza za gua.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi até ele e pediu-lhe que fosse curar o seu filho, que estava morrendo.
48 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Gamu za gamu nyorogua izongo batiria mae tu na roiti vinagilagila beto na roiti varivagabaradi beto za bu vazozoto gamu gua,>> za gua.
48 Então Jesus lhe disse:
49 Nari za paranga za na tinoni matamata aza, <<Bangara, mu siqarai tuti lame pinokoi za oqoro uke na tuqu,>> za gua.
49 O oficial pediu mais uma vez: — Senhor, venha, antes que o meu filho morra!
50 Nari za parangia i Jisu aza, <<Mu mule lao, na tumu marene za pala mina toanana gu!>> za guni.
50 Jesus respondeu: O homem creu na palavra de Jesus e partiu.
51 Ko tonai za korapa goregorenana aza za qari gozoria pa zona ria na nana nabulu, ko qari pojani, <<Za tori leana tu za na tumu marene,>> qari guni.
51 Quando já estava a caminho, os seus servos vieram ao encontro dele, anunciando-lhe que o seu filho estava vivo.
52 Nari za nanazaria ria padapada ae totozo za vei za podalai leana aza za gudi, nari ari qari guni vei, <<Pada maka koloko korapa rane pa nyoro za gore na mangini,>> qari guni.
52 Então perguntou a que horas o seu filho havia se sentido melhor. Informaram: — Ontem, à uma hora da tarde a febre o deixou.
53 Nari za gilagila kamua na tinoni matamata ani za aza tugu za na totozo za poja veini ari i Jisu, <<Na tumu marene za pala mina toanana gu,>> za guni. Ko aza beto ria na nana tatamana doruna za qari vazozotoa i Jisu.
53 Com isso, o pai reconheceu que aquela era precisamente a hora em que Jesus tinha dito a ele: “O seu filho vai viver.” E ele e toda a sua casa creram.
54 Ani za na roiti vinagilagila vinaori za roitini i Jisu pa liguna za taloi pa Jiudia ko za gore pa Qalili.
54 Este foi o segundo sinal que Jesus fez, depois de ir da Judeia para a Galileia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.