João 12
ghn (GHN) vs NTLH
1 Ego ko ka vonomo rane za kole beto mina kamua za na rane vavolo Alokata, nari za lao pa Betani i Jisu, pa guguzu za suvesuvere i Lazarasi, aza na tinoni za vaturu mulea pa uke.
1 Seis dias antes da Páscoa , Jesus foi ao povoado de Betânia, onde morava Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado.
2 Ko ketakoi za qari roiti vani maka tekutekuna i Jisu. I Mata za somana vatanaia za na tekutekuna aza, beto ko i Lazarasi tugu za maka ria qari somana tekuteku tavitia i Jisu pa tevolo.
2 Prepararam ali um jantar para Jesus. Marta ajudava a servir, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com ele.
3 Ego ko totonai za pogozo lameni i Mere za maka bogu oela peki beto na omanga leana jola za taroiti pa maka suvege nadi ko za zae jola na vaina. Za tekua aza za na oela aza ko za vuvani pa nenena i Jisu beto za puqa vapidilini na vurunguna. Ko na givorona na omanga leana na oela ani za pugelia na ruma.
3 Então Maria pegou um frasco cheio de um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela derramou o perfume nos pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos; e toda a casa ficou perfumada.
4 Nari za maka ria na sepele ti Jisu, i Jiudasi Isikarioti (aza na tinoni pala mina gabala kanai i Jisu), za ari za gua vei,
4 Mas Judas Iscariotes, o discípulo que ia trair Jesus, disse:
5 <<Ae za vei ko zake tavavaini za na oela ani? Bi boka tatekuni kue gogoto poata siliva ko bi tokadi ria na tinoni varivasevidi za na poata ani!>> za gua.
5 — Este perfume vale mais de trezentas moedas de prata . Por que não foi vendido, e o dinheiro, dado aos pobres?
6 (Ba za paranga vei zara i Jiudasi nake vei ko za roquroquria ria na tinoni varivasevidi za, goto na tinoni ikikona aza. Na baeke poata za aza za pogopogozia, ko koledia na totozo za pekipeki rarau gologolomia na poata.)
6 Judas disse isso, não porque tivesse pena dos pobres, mas porque era ladrão. Ele tomava conta da bolsa de dinheiro e costumava tirar do que punham nela.
7 Nari za ari za gua vei i Jisu, <<Mu loia, tari tu! Muke kotia ko mi tutini nana roquroqu aza za vatanani na ranena mana tagolomo ara.
7 Então Jesus respondeu:
8 Ura ria na tinoni varivasevidi za pala munake beto izongoria gamu, goto ara za pala munake izongoziu lalaomiu gamu,>> za gudi.
8 Os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não estarei sempre com vocês.
9 Ego ko qari nongoroni ria maka minete tinoni lavata i Jisu za korapa ketakoi qari gua, nari za nake i Jisu gu makana za qari laoni, goto vei ko mari dogoria tugu vei i Lazarasi, aza za vaturu mulea pa uke i Jisu qari gua.
9 Muitas pessoas ficaram sabendo que Jesus estava em Betânia. Então foram até lá não só por causa dele, mas também para ver Lázaro, o homem que Jesus tinha ressuscitado.
10 Ko ria na kuta iama za qari kukitini ko mari vaukea tugu vei i Lazarasi qari gua,
10 Então os chefes dos sacerdotes resolveram matar Lázaro também;
11 ura pa ginuana aza za qari taloidia ria zoku tinoni Jiu ko qari vazozotoa i Jisu.
11 pois, por causa dele, muitos judeus estavam abandonando os seus líderes e crendo em Jesus.
12 Ego ko za rane soga na kota, nari za qari nongoroni ria na minete tinoni qari varikamu pa vavolo Alokata za i Jisu za korapa luge lamelamenana pa Jerusalema qari gua.
12 No dia seguinte, a grande multidão que tinha ido à Festa da Páscoa ouviu dizer que Jesus estava chegando a Jerusalém.
13 Nari za qari kaele tekuria na kaedi na suvege pamu ko qari votu lao gozogozoria aza ko qari kuku velavela, ari qari gua vei,
13 Então eles pegaram ramos de palmeiras e saíram para se encontrar com ele, gritando: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Que Deus abençoe o Rei de Israel!
14 Za tekua i Jisu za maka dongiki ko za zaea, ko za gore votu aza vei za takuti pa Kutikuti Tabuna, ari za gua vei,
14 Jesus procurou um jumentinho e o montou, como dizem as Escrituras Sagradas :
15 <<Muke matagutu,
15 “Povo de Jerusalém, não tenha medo! Veja! Aí vem o seu Rei, montado num jumentinho!”
16 (Ria na zakazava ari za perangaina za qarike gilagilai na ginuana ria nana sepele, goto tonai za tori taovulu zae tu i Jisu za beto qari boka roquroqu kamua ria za na veveina gu aza za na kutikuti ari beto ko na zakazava ari za qari roiti laodi ria tana.)
16 Naquela ocasião os discípulos não entenderam isso. Mas, depois de Jesus ter voltado para a presença gloriosa de Deus, eles lembraram que isso estava escrito a respeito dele e também que era isso o que tinha acontecido.
17 Ko ria na tinoni qari somana batia i Jisu tonai za kuku votuni pa bevi ko za vaturu mulea pa uke i Lazarasi za qari kole ululeni za na veveina aza.
17 A multidão que estava com Jesus quando ele havia chamado Lázaro para fora do túmulo e o tinha ressuscitado espalhou a notícia do que tinha acontecido.
18 Ko za vei za ria na minete tinoni qari lame gozoria aza, ura qari tori nongoroni tu ria za na roiti vinagilagila za roitidi aza.
18 E o povo foi encontrar-se com Jesus, pois ficou sabendo que ele tinha feito esse milagre.
19 Ko qari kole variparanga makadi ria na Parese, ari qari gua vei, <<Taqe batia za koviria? Kepore maka za taqe bokai za gita! Dogoro! Na kasia guguzu doruna za koviria za qari tutiadia aza,>> qari gua.
19 Então os fariseus disseram uns aos outros: — Não estamos conseguindo nada! Vejam! Todos estão indo com ele!
20 Ego kaki ria na tinoni Qiriki za qari somana zae vatarazae pa totozo vavolo Alokata.
20 Entre o povo que tinha ido a Jerusalém para tomar parte na festa, estavam alguns não judeus.
21 Ko ria za qari lao ti Pilipi (aza za maka tinoni pa Betiseda pa Qalili), ko ari qari guni vei, <<Bangara, gami za gami nyorogua dogoria i Jisu,>> qari guni.
21 Eles foram falar com Filipe, que era da cidade de Betsaida, na Galileia, e pediram: — Senhor, queremos ver Jesus.
22 Nari za lao i Pilipi ko za pojani i Aduru, ko ari kori qari makarai lao pojani i Jisu.
22 Filipe foi dizer isso a André, e os dois foram falar com Jesus.
23 Nari za oeria i Jisu ria, <<Za tori kamu tu za na totozo ko mina tavalavata za na Tuna na Tinoni.
23 Então ele respondeu:
24 Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: vei minake tavavuvuzu mae pa pezo ko mina uke mae tu za na kiko vuiti, nari za pala mina kole gu kolenana aza. Goto vei mina uke mae tu aza, nari za pala mina vua vazoku aza.
24 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: se um grão de trigo não for jogado na terra e não morrer, ele continuará a ser apenas um grão. Mas, se morrer, dará muito trigo.
25 Na tinoni za roqua nana toa za pala mina saivia tugu aza, ba na tinoni zake rabekeni nana toa pa kasia guguzu ani nari za aza za pala mina kopuni nana toa ko mina kamua na toa jola.
25 Quem ama a sua vida não terá a vida verdadeira; mas quem não se apega à sua vida, neste mundo, ganhará para sempre a vida verdadeira.
26 Aza za nabuluniziu ara za mi tutiziu, ko ketakoi mana suvere ara za na qua nabulu ba mi suvere tugu. Aza za nabuluniziu ara za na Tamaqu tu mina valavatia aza,>> za gua i Jisu.
26 Quem quiser me servir siga-me; e, onde eu estiver, ali também estará esse meu
27 Beto ari za gua vei mule i Jisu, <<Koviria na buloqu ara za mamata taduanga, ko na za mana gua ara? <Tamaqu, mu vasareziu pa totozo ani,> mana gua? Ba aza tugu za na ginuana qa lameni ara, ko mana gozoria tugu ara za na totozo vitigi ani.
27 Jesus continuou:
28 Tamaqu, mu valavatia nizongomu!>> za gua i Jisu.
28 Pai, revela a tua presença Então do céu veio uma voz, que dizia: — Eu já a revelei e a revelarei de novo.
29 Nari za ria na minete tinoni qari korapa turu ketakoi ko qari nongoria na mamalaingi za qari paranga, <<Koi, na paka oka!>> qari gua. Goto ria kaki ari qari gua vei, <<Dai, maka mateana za parangia zana!>> qari gua.
29 A multidão que estava ali ouviu a voz e dizia que era um trovão. Outros afirmavam que um anjo tinha falado com Jesus.
30 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gua vei, <<Nake pa ginuaqu ara za lame za na mamalaingi ani, goto pa ginuamiu tu gamu.
30 Mas ele disse:
31 Koviria za na totozo tapitu tana kasia guguzu ani, ko koviria mina taadu votu za na bangarana na kasia guguzu ani.
31 Chegou a hora de este mundo ser julgado, e aquele que manda nele será expulso.
32 Tonai mana taovulu zae vaiolo pa kasia guguzu ara, za pala mana vatata lameria ara taqu ria doru tinoni,>> za gua.
32 E, quando eu for levantado da terra, atrairei todas as pessoas para mim.
33 (Tonai za paranga vei zara aza, nari za uleni aza za na zona vei beto mina uke aza.)
33 Ele dizia isso para indicar de que maneira ia morrer.
34 Nari qari oe laoa ria na minete tinoni aza, <<Gami gami nongoroni pa Vavanau za na Karisito mina toa kamua na kamua. Ko ae za vei za pala mina taovulu zae vaiolo za na Tuna na Tinoni qu gua tu ao? I zei tu za na Tuna na Tinoni ani?>> qari gua.
34 A multidão perguntou: — A nossa
35 Nari za oeria i Jisu ria, <<Iapeki totozo mule mina kole tadigamu za na kabere. Mu rerege tonai qu korapa izongia na kabere, ko na rodomo mike udegamu. Ura na tinoni za rerege pa rodomo za zake gilagilai ketakoi za lao vei aza.
35 Jesus respondeu:
36 Ko tonai qu korapa izongia za na kabere za mu vazozotoa za na kabere, ko mu vei na tinoni za suvere pa kabere,>> za gua i Jisu.
36 Enquanto vocês têm a luz, creiam na luz para que possam viver na luz. Depois que Jesus disse isso, foi embora e se escondeu do povo.
37 Za tori roitidi tugu i Jisu pa moedi ria doru ria na roiti vinagilagila ari, ba qarike vazozotoa ria aza.
37 Eles tinham visto Jesus fazer todos esses milagres, mas não criam nele,
38 Ko na korokorotai ti Aisea na tinoni korokorotai za gore votu gu aza ari za guni vei,
38 para que se cumprisse o que disse o profeta Isaías: “Senhor, quem creu na nossa mensagem? E quem viu que era o Senhor que estava agindo?”
39 Ko vei beto qarike boka vazozoto za aza tugu vei za pojai mule tugu i Aisea, ari za gua vei,
39 Não podiam crer porque, como disse Isaías:
40 <<Zake tavabatabata na matadi
40 “Deus cegou os olhos deles e fechou a mente deles, para que não vejam, e não entendam, e não se voltem para ele, e sejam curados por ele.”
41 Ari za pojaria i Aisea ura za batia na vinalavata tana Karisito ko za vei za vavakatoni na veveina aza.
41 Isaías disse isso porque viu a revelação da natureza divina de Jesus e falou a respeito dele.
42 Koledia tugu ria zokudi na tinoni matamata qari vazozotoa aza ba qarike ule votuni na dia vinazozoto, ura qari matagutudi ria na Parese keta mari taiju pale pa ruma varivarikamuna qari gua.
42 No entanto, muitos líderes judeus creram em Jesus, mas não falavam publicamente a favor dele para que os fariseus não os expulsassem da sinagoga .
43 Ura qari nyoroguani ria za na vinalavata tadiria na tinoni jolani na vinalavata tana Tamaza.
43 Eles gostavam mais de ser elogiados pelas pessoas do que de ser elogiados por Deus.
44 Ego beto za velavela votu i Jisu, ari za gua vei, <<Aza za vazozotoziu ara za nake ara gu za vazozotoziu aza, goto aza tugu za garunuziu vei ara.
44 Jesus disse bem alto:
45 Beto ko aza za batiziu ara, za batia tugu aza za garunuziu ara.
45 Quem me vê vê também aquele que me enviou.
46 Qa tori lame vei tu na kabere tana kasia guguzu ara, ko ria doru qari vazozotoziu ara za marike suvere pa rodomo.
46 Eu vim ao mundo como luz para que quem crê em mim não fique na escuridão.
47 Na tinoni za nongororia na qua paranga ba zake kopudi, nari za nake ara qa pitua aza. Ura ara qake lame ko ma pitua na kasia guguzu qa gua, goto qa lame ko ma aloa tu na kasia guguzu qa gua.
47 Se alguém ouvir a minha mensagem e não a praticar, eu não o julgo. Pois eu vim para salvar o mundo e não para julgá-lo.
48 Aza za dainananiziu ara beto zake teku vakataparia na qua paranga, za kolenana aza mina pitua aza. Na paranga qa tori pojai tu ara za aza tugu za mina pitua pa rane liguligu za na tinoni aza.
48 Quem me rejeita e não aceita a minha mensagem já tem quem vai julgá-lo. As palavras que eu tenho dito serão o juiz dessa pessoa no último dia.
49 Ura ara za qake vavakato pa qua neqi makaqu, goto aza tu na Tamaqu tu za garunuziu za aza tu za vaniziu na garunu ko na za mana pojai beto na za mana vavakatoni.
49 — Eu não tenho falado em meu próprio nome, mas o Pai, que me enviou, é quem me ordena o que devo dizer e anunciar.
50 Ko qa gilagilaiqua ara za na garunu tana za na toa jola. Ko ria na zakazava qa vavakatodi ara, za aza tugu za ule veini vaniziu na Tamaqu nari za aza tugu qa ule veini vadigamu za gamu,>> za gua i Jisu.
50 E eu sei que o seu mandamento dá a vida eterna. O que eu digo é justamente aquilo que o Pai me mandou dizer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.