Hebreus 11

ghn (GHN) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ego ko gita taqe rangea na Tamaza za taqe vagilagila valeanaria ria na zakazava taqe korapa adono gelegele valeadi, beto ko taqe oqoro tu batiria za na zakazava ari ba taqe tori gilagilainada tu za na zozotodi ria.
1 Ora, a fé é a certeza de coisas que se esperam, a convicção de fatos que não se veem.
2 Ura tonai qari rangea ria za qeradi na Tamaza ria nada tite pa moa.
2 Pois, pela fé, os antigos obtiveram bom testemunho.
3 Taqe izongia na rangerange za taqe vakoinonoa za na Tamaza za paranga gu nari za tavapodaka na kasia guguzu, ko ria na zakaza qari tabata za qari taroiti pana zakaza qarike tabata.
3 Pela fé, entendemos que o universo foi formado pela palavra de Deus, de maneira que o visível veio a existir das coisas que não são visíveis.
4 Za izongia na rangerange i Ebolo ko za vei za varivanani za maka vavavui za leana jolani ti Keni. Ko za rangea na Tamaza aza vei za gigalani maka tinoni tuvizina na Tamaza aza, ura na Tamaza za qerani nana varivana. Beto ko za rangea aza na Tamaza ko za tori uke tu aza ba nana roiti za korapa tugu paranga vei na tinoni toana pana tadigita.
4 Pela fé, Abel ofereceu a Deus um sacrifício mais excelente do que Caim, pelo qual obteve testemunho de ser justo, tendo a aprovação de Deus quanto às suas ofertas. Por meio da fé, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Za izongia na rangerange i Inoke ko za vei za zake gozoria na uke, goto za tateku vakeni pa noka. Ko kepore maka tinoni bi batia aza ura na Tamaza za teku vakenia. Na Kutikuti Tabuna za pojai za totonai za oqoro tateku vazae za vaqerai na Tamaza aza za gua.
5 Pela fé, Enoque foi levado a fim de não passar pela morte; não foi achado, porque Deus o havia levado. Pois, antes de ser levado, obteve testemunho de que havia agradado a Deus.
6 Na tinoni za kepore na nana rangerange za zake boka vaqerai aza na Tamaza, ura na tinoni za tata lame tana Tamaza za mina vazozotoa mae tu aza za na Tamaza za na Tamaza toana beto ko aza za mina vadi na pinia ria qari nyaqo tutia aza.
6 De fato, sem fé é impossível agradar a Deus, porque é necessário que aquele que se aproxima de Deus creia que ele existe e que recompensa os que o buscam.
7 Za izongia na rangerange i Noa ko za vatabea aza za na paranga vabalau tana Tamaza na veveidi ria na zakaza qari oqoro tabata. Za vatabea aza za na Tamaza ko za roitini za na aka ketakoi za tavasare aza beto ria nana tatamana. Ko za vei za tapitu za na kasia guguzu, ba na Tamaza za dogoro veini na tinoni tuvizina i Noa ura za rangea aza na Tamaza.
7 Pela fé, Noé, divinamente instruído a respeito de acontecimentos que ainda não se viam e sendo temente a Deus, construiu uma arca para a salvação de sua família. Assim, ele condenou o mundo e se tornou herdeiro da justiça que vem da fé.
8 Za izongia na rangerange i Ebarahami ko tonai za kukua na Tamaza nari za vatabea ko za taloi lao za pana maka ia za taringutinguti vani na Tamaza. Ko zake gilagilai aza za ketakoi za korapa valao veini na Tamaza, ba za loi pale tugu aza za nana ia.
8 Pela fé, Abraão, quando chamado, obedeceu, a fim de ir para um lugar que devia receber como herança; e partiu sem saber para onde ia.
9 Za izongia na rangerange aza ko za suvere vei na tinoni gotona pana ia za taringutinguti vani na Tamaza. Za suvere pana aqaqo tavitiria ari Aisake beto i Jekopi, ari kori qari tangutingutini tugu vei za na taringutinguti aza.
9 Pela fé, peregrinou na terra da promessa como em terra alheia, habitando em tendas com Isaque e Jacó, herdeiros com ele da mesma promessa.
10 Ura i Ebarahami za kole adonia za na podaka lamena na guguzu za kolea na kokovana mauruna, aza na ruma na Tamaza za roquveini beto za vaturua.
10 Porque Abraão aguardava a cidade que tem fundamentos, da qual Deus é o arquiteto e construtor.
11 Za izongia na rangerange i Ebarahami ko za boka vaporea aza za maka koburu marene, totonai qari tori baragozo na qoele vitivitigi tu ari kori Sera. Za rangea aza za na Tamaza mina boka kopuni nana taringutinguti.
11 Pela fé, também, a própria Sara, apesar de não poder ter filhos e já ser idosa, recebeu poder para ser mãe, pois considerou fiel aquele que lhe havia feito a promessa.
12 Ko pana kalena na vapore koburu za i Ebarahami za tori jolani tu na totozo, za varitoto vei pu tori ukenana tu aza, ba pana maka makamakaina tinoni gu ani qari podaka votu lame vei tugu za taringutingutini na Tamaza ria na tutina qari zoku vei na seru pa noka, beto qari mota vitivitigi vei na nagaza pa poanana.
12 Por isso, também de um só homem, praticamente morto, saiu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como a areia que está na praia do mar.
13 Ria doru tinoni rangerange ari za qari uke tonai qari korapa rangeadia na Tamaza. Qari oqoro tekuria na zakaza za taringutingutini na Tamaza, ba pa zouna tu qari gelegele batidi ko qari qeradi beto ko qari ule votudi za ria za na tinoni gotodi beto na kamudi gu pa pezo ani ria qari gua.
13 Todos estes morreram na fé. Não obtiveram as promessas, mas viram-nas de longe e se alegraram com elas, confessando que eram estrangeiros e peregrinos na terra.
14 Ria qari paraparanga vei zara za qari vakaberia za qari korapa adonia gu ria za maka dia guguzu togazana.
14 Porque os que falam desse modo manifestam estar procurando uma pátria.
15 Vei na dia guguzu qari loi za bari kole roqu vakoititia ria, za bari tori muledia tu za pa dia guguzu aza.
15 E, se, na verdade, se lembrassem daquela de onde saíram, teriam oportunidade de voltar.
16 Ba maka guguzu poreveveina jola tu, aza pa noka tu, za qari kole kulikuli geleni ria. Ko na Tamaza zake keani ko ria mari gigalani na dia Tamaza aza, beto ko za vanaqiti vadi maka guguzu ria.
16 Mas, agora, desejam uma pátria superior, isto é, celestial. Por isso, Deus não se envergonha deles, de ser chamado o seu Deus, porque lhes preparou uma cidade.
17 Za izongia na rangerange i Ebarahami ko tonai za tapodeke nari za malumu gu ko mi vavavuini aza i Aisake za gua. Ti Ebarahami tugu za vakolea na taringutinguti na Tamaza, ba za malumu vavavuini gu aza za na tuna makai.
17 Pela fé, Abraão, quando posto à prova, ofereceu Isaque. Aquele que acolheu as promessas de Deus estava a ponto de sacrificar o seu único filho,
18 Ari za gua vei na Tamaza pana ti Ebarahami, <<Pana tutina i Aisake mari lame vei ria na tutimu qa taringutingutinigo ara,>> za guni.
18 do qual havia sido dito: “A sua descendência virá por meio de Isaque.”
19 I Ebarahami za rovea za na Tamaza za boka vaturu muleria gu pana uke ria na tinoni, ko pana maka dogodogorona za teku muleni tugu pana uke aza i Aisake.
19 Abraão considerou que Deus era poderoso até para ressuscitar Isaque dentre os mortos, de onde também figuradamente o recebeu de volta.
20 Beto ko za izongia na rangerange i Aisake ko za leve taridi na mana mari tekuria uka riza za ari Jekopi i Isoa.
20 Pela fé, igualmente Isaque abençoou Jacó e Esaú, a respeito de coisas que ainda estavam para vir.
21 Za izongia na rangerange i Jekopi ko tonai za tata uke nari za manadi ria na okokoto tuna i Josepa beto za opo pa batuna na nana kolu ko za vatarazaea na Tamaza.
21 Pela fé, Jacó, quando estava para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e, apoiado sobre a extremidade do seu bordão, adorou a Deus.
22 Za izongia na rangerange i Josepa ko tonai za tata okoto nana toa nari za roqu vakoititia aza za na veveina mari taloi pa Ijipi ria na tinoni Izireli beto ko za loi vadi za na vavanauna ae mari veini na pudapudana.
22 Pela fé, José, próximo do seu fim, fez menção do êxodo dos filhos de Israel, bem como deu ordens a respeito de seus próprios ossos.
23 Qari izongia na rangerange ria na tinana na tamana i Mosese ko tonai za koni podo nari qari golomo vapaea kue popu, ura qari dogoria za maka melalu vavaguana aza ko qarike matagutu majai ria za na paranga ti Pero.
23 Pela fé, Moisés, depois de nascer, foi escondido por seus pais durante três meses, porque viram que era um menino bonito e não temeram o decreto do rei.
24 Za izongia na rangerange i Mosese ko tonai za lavata zae nari za dainana tagigalani na koburu tana tuna reko i Pero aza.
24 Pela fé, Moisés, sendo homem feito, recusou ser chamado filho da filha de Faraó,
25 Za dogoria za vei aza mina somana vitigi tavitiria ria na tinoni tana Tamaza za poreveveina jolani aza bi kole qeraqera pa toa sela iapeki totozo za gua.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a usufruir prazeres transitórios do pecado.
26 Za dogoria za vei aza mina tavakea taleni aza za na veveina na Karisito za poreveveina jolani doru izizongo pa Ijipi, ura za dogoro laoa aza za na pinia mina tekua uka riza.
26 Ele entendeu que ser desprezado por causa de Cristo era uma riqueza maior do que os tesouros do Egito, porque contemplava a recompensa.
27 Za izongia na rangerange i Mosese ko zake matagutuni za na korakora tana bangara pa Ijipi, goto za taloinana pa Ijipi. Za vei za batini matana zozoto aza za na Tamaza paena, ko zake gabala.
27 Pela fé, Moisés abandonou o Egito, não ficando amedrontado com a ira do rei, pois permaneceu firme como quem vê aquele que é invisível.
28 Za izongia na rangerange aza ko za roitini aza za na vavolo Alokata beto za pojadi aza ria na tinoni Izireli ko qari orani orungu ria na dia atakamana, ko za vei za na mateana varivuke zake vaukeria na koburu marene moadi tadiria na tinoni Izireli.
28 Pela fé, celebrou a Páscoa e o derramamento do sangue, para que o exterminador não tocasse nos primogênitos dos israelitas.
29 Qari izongia na rangerange ria na tinoni Izireli ko qari rerege karovo veini na pezo pidilina za na Kolo Jemere. Goto ria na tinoni Ijipi tonai qari podekia karovo qari gua nari za uderia na kolo ko qari kuju betodia.
29 Pela fé, os israelitas atravessaram o mar Vermelho como por terra seca. Quando os egípcios tentaram fazer o mesmo, foram engolidos pelo mar.
30 Qari izongia na rangerange ria na tinoni Izireli ko qari jegararia za na toba pa Jeriko pa liguna qari rerege idi livutia ka vitu rane.
30 Pela fé, ruíram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Za izongia na rangerange i Rehabi na tugele ko zake tavauke tavitiria ria qari kiluni na Tamaza, ura aza za vatoga valeanaria ari kori tinoni Izireli qari lame dogoro golomia na ia.
31 Pela fé, Raabe, a prostituta, não foi destruída com os desobedientes, porque acolheu os espias com paz.
32 Ko na za mule za mana vavakatoni ara na veveidi ria qari vazozotoa na Tamaza? Zake kakaza za na totozo ko manake boka vavakatodi ara za na veveidi ari Gidioni i Beraki i Samusoni i Jepita i Devita i Samuela beto ko ria na tinoni korokorotai.
32 E que mais direi? Certamente me faltará o tempo necessário para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas,
33 Qari izongia na rangerange ria na tinoni veveidi ari ko qari rajaria na vakilasaria ria na goto binangara. Qari roitini ria za aza vei za tuvizi ko qari tekuria za ria na zakaza vei za taringutingutini na Tamaza. Qari ngujupukuria za na ngujudi na laione,
33 os quais, por meio da fé, conquistaram reinos, praticaram a justiça, obtiveram promessas, fecharam a boca de leões,
34 qari vaukeria ria na memea iku lavata, qari ukudi ria qari kole nyonyorogua vaukeria pana benete. Na tinoni munyala ria ba qari tavaneqi. Qari varene pana varipera beto ko qari vakilasaria ria na dia kana qari lame vei pana goto butubutu.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam de ser mortos à espada, da fraqueza tiraram força, fizeram-se poderosos na guerra, puseram em fuga exércitos estrangeiros.
35 Ria na reko tiolata qari boka dogoro liguria na turadi qari tori uke tu ba qari tavaturu mule. Ria kaki qari daidia taruvata ko qari taaru vitivitigi tinganai qari uke, ko qari vei ko mari tekua ria za na toa poreveveina jola tonai mari tavaturu mule qari gua.
35 Mulheres receberam, pela ressurreição, os seus mortos. Alguns foram torturados, não aceitando seu resgate, para obterem superior ressurreição;
36 Goto ria kaki za qari vagoreni qera, qari piqopiqoloria beto qari valugedi pa ruma varipiuna.
36 outros, por sua vez, passaram pela prova de zombarias e açoites, sim, até de algemas e prisões.
37 Qari tagona vauke, qari soe lomotoori, qari tavauke pana meana na benete. Na kopodi gu na sipi beto na qoti qari pokodi tonai qari rerege, qari golaba varivasevi, qari takomiti beto qari taaru ngangangulu.
37 Foram apedrejados, serrados ao meio, mortos ao fio da espada. Andaram como peregrinos, vestidos de peles de ovelhas e de cabras; passaram por necessidades, foram afligidos e maltratados.
38 Pana tadiria na tinoni vevei ari za na kasia guguzu ani za zake garo! Qari rerege vei na tinoni karovodi pa qega beto pana ia tabadi, qari suvere pa bevi beto pa baongo pa kauru pezo.
38 O mundo não era digno deles. Andaram errantes pelos desertos, pelos montes, pelas covas, pelos antros da terra.
39 Ria doru tinoni ari za qari izongia na rangerange ko za qeradi na Tamaza. Ba qari oqoro tugu tekua ria za na zakaza za taringutingutini na Tamaza,
39 Todos estes, mesmo tendo obtido bom testemunho por meio da fé, não obtiveram a concretização da promessa,
40 ura na Tamaza za tori dogoro momoea tu za maka zakaza poreveveina tadigita. Na ginuana za roiti vei aza za vei ko ria za mari somana gu tadigita za mari tavaokoto.
40 porque Deus tinha previsto algo melhor para nós, para que eles, sem nós, não fossem aperfeiçoados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.